HRVOJE MITROV - Kuća
četvrtak, 24. 04. 2008. od 20.00 do 21.30 sati.
Izložba ostaje otvorena do 04.05. 2008.
KUĆA OD SLIKA
Svaka izložba zagrebačkog slikara Hrvoja Mitrova predstavlja zaseban ciklus i nov oblikovni ustroj. Rezultat je to neprekidnog propitivanja osobnog izričaja, slike kao mentalnog zapisa i vizualne činjenice. Posebnost ove izložbe očituje se dakako u novom pristupu slici, slike kao nosioca likovnog jezika ali i slike kao gradbenog djela sveukupne scenografske predstave. Ludička komponenta, svojstvena njegovim radovima, time je promaknuta u stvaran, trodimenzionalni prostor. Cjelokupna prezentacija njegovih recentnih radova, ova sliko-instalacija, nazvana je Kuća, i svojom strukturom neumitno podsjeća na kuću od karata, igru slaganja igraćih karata prema principu koji je određen njihovom plošnošću. Ova krhka tvorevina, predodređena da se uruši, s vremenom je postala metafora za prolaznost i nepostojanost. Vrijeme njenog trajanja ovisno je od bilo osobnih sposobnosti igrača, sigurnosti, mirnoći ruke, i koncentracije, ili onih izvanjskih, poput naleta zračnih strujanja ili pak nenadane trešnje. Podražavajući konstrukciju kuće od karata u ovom autorski osebujnom sceničnom aranžmanu, Mitrov ne otvara pitanje o simbolici njene fragilnosti i efemernosti, i ne stvara model neprestanog obnavljanja umjetničkih ideja, već prije aludira na upornost građenja i postupnog stvaranja svog umjetničkog mikrokozmosa, Kuće od slika. Samim promicanjem slika u prostor Mitrov je dokinuo uobičajen način percipiranja slike. Podređene koncepciji sklopa i statičkim zakonitostima ove ‘arhitekture’, slike su postavljene u različite položaje, od ukošenih, vertikalnih do vodoravnih. Izmijenjena perspektiva čitanja radova upućuje na dinamiku sagledavanja, kruženja oko sklopa i, mijenjanjem kuta gledanja, otkrivanja dijelova slika koje nije moguće vidjeti u totalu. Varijetet vizura time pruža mogućnost proizvoljnog percipiranja čime je izbjegnuta monotonija linearnog nizanja kadrova uobičajenih i standardnih slikarskih predstava. Ali ništa nije slučajno. Postupku sklapanja ovog objekta, njegovoj montaži, jednako tako odgovara i montaža promišljenih postupaka koje nalazimo na svakoj gradbenoj jedinici ili slici. U samom procesu slikanja Mitrov se, u skladu s umjetničkom praksom post-post modernističke generacije kojoj pripada, referira na oblikovni repertoar izvedenim iz popularne umjetnosti, Nove slike ili umjetnosti grafita, ili pak reciklira osobni stilski asortiman. Najčešći element svakako je filaktera, oblačić ili balončić kojim se u stripu naznačuje govor pojedinog lika. Iako se Mitrov ne služi pismovnim znakovima unutar svojih balončića da bi otvorio dijalog, ipak ih možemo prepoznati kao svojstveni kod kojim je moguće uspostaviti komunikaciju s promatračem. Njihovim se oblikom, od geometriziranih četvrtastih, organskih do raznolikih kružnih inačica, može odrediti karakter govora, dok rukopis unutar njega u vidu ekspresivnih drippinga boje ili mrlja izvedenim sprayom, doslovno podražava govornu sintaksu. Od ostalih oblika koji su se već uvriježili u njegovom slikarstvu svakako treba spomenuti i ready-made uzorke izvedene soboslikarskim valjkom, čijim umnažanjem otisaka jednog preko drugog Mitrov kreira amalgam arhaičnih arabeski, koje neminovno opstoje poput memorabilija unutar ovih radova eksplicitno suvremenog izričaja. Uz platna na kojima je geometrijski srok multiplikacije kružnica doveden u ravnotežu nizanjem pastoznih poteza intenzivne kromatike, treba spomenuti i ona s izrazito geometrijskim crtežom izvedenim pomoću šestara. Dakako da sav ovaj oblikovni sustav, napose onaj otisnut ili izveden šablonom ili pomagalima, ne znači odustajanje od slikarstva ili njegovog potiskivanja zbog usvajanja novih metoda koje isključuju upotrebu klasičnih sredstava, boje i kista. Upravo naprotiv, Mitrov insistira na slikarskom građenju kompozicije, na konzistentnosti oslikane površine, na duktusu kao energetskom tragu transponiranja ideje u materiju. Sve u svemu, sam raspon različitih tretmana unutar ovog ciklusa slika dokaz je u kolikoj je mjeri njegov izričaj otvoren stvaralački proces kojeg karakteriziraju stalne mijene vizualnog vokabulara. Tako se upravo temporalnost provocirana stvaralačko tragalačkim nervom poklopila i našla svoj odraz u samom izložbenom konceptu ne-stalne strukture Kuće.
Borivoj Popovčak
Hrvoje Mitrov je rođen 1972. u Karlovcu. Diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Đure Sedera.
Predavao je crtanje i crtanje akta 2000./ 01. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu Sveučilišta u Mostaru, u zvanju višeg asistenta.
Studijski je boravio u Londonu i Parizu. Do sada izlagao na 22 samostalne i tridesetak skupnih izložbi. Član Hrvatskog društva likovnih umjetnika i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Upisao je doktorski studij slikarstva 2007.na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Živi i radi u Zagrebu kao samostalni umjetnik.
Kontakt: Srebrnjak 17 a, Zagreb, gsm: +385 91 5248273, e-mail:hrvojemitrov@gmail.com
