TOMISLAV BRAJNOVIĆ, ALEN FLORIČIĆ , STEFAN HAUS, ANA HUŠMAN, ANDREJ KOROVLJEV , MARKO LULIĆ, CAITLIN MASLEY, ANTUN MOTIKA, SOFIJASILVIA, SUGARBABE [Elena Skoko], OLJA STIPANOVIĆ, SILVO ŠARIĆ, GORAN ŠKOFIĆ i PULSKA GRUPA.

Kustosica izložbe: Branka Benčić

Koncepti prostora utemeljeni su u različitim vrstama individualnih i kolektivnih iskustava.

U Američkim predavanjima, pišući o simbolu grada Calvino ističe „napetost između geometrijske racionalnosti i zamršenosti ljudskih života“ , na tragu definicija geometrijskog i društvenog prostora, suprotstavljanja egzistencijalnog, individualnog iskustva i apstraktnog znanja, „geometrijskog prostora“ razlikovanog od druge spacijalnosti - „antropološkog prostora“, iskustvo u odnosu prema svijetu. Stvaranje modela kognitivne kartografije način je na koji svi mi spoznajno ucrtavamo individualni društveni odnos spram lokalne, nacionalne i internacionalne zbilje.

Radovima 14 umjetnika - od Futuropolisa Antuna Motike iz 1917 do velikog broja umjetnika mlađe generacije – od crteža (Caitlin Masley, Antun Motika), fotografije (Sofija Silvia, Olja Stipanović, Stefan Haus, Goran Škofić) videa (Ana Hušman, Alen Floričić, Tomislav Brajnović, Marko Lulić, Goran Škofić) do objekta i instalacija (Sugar babe, Stefan Haus), te arhitekture (Pulska grupa) i dokumentarnog filma (Andrej Korovljev) uočavamo načine kako se posreduje prostor grada, oblikuje i grad pretvara u sliku.

Fotografija, film,  TV i drugi vizualni mediji posreduju urbani (gradski) prostor i pridaju mu slojeve značenja. Filmovi i gradovi oduvjek su se ispreplitali, od avangardističkih „simfonija velegrada“, Fritza Langa do Bladerunnera ili Matrixa. Različiti mediji istražuju različite načine na koje urbani pejzaži transformiraju umjetničku produkciju i obrnuto, kakva je uloga medija u oblikovanju i preobražavanju urbanog krajolika i našeg kolektivnog urbanog iskustva, dok se sa svakim pomakom (estetske) paradigme mijenja i naše poimanje grada (dinamika životnih stilova, slojeva kulture…).

Grad je poput mašine gdje se putem „delirijskih mutacija“ miješaju i konstruiraju nove (društvene) kategorije. Pretvarajući grad u sliku radovi na izložbi tu sliku raščlanjuju i dekonstruiraju, dekonstruirajući tako i uobičajene modele reprezentacije.

Uz video i fotografiju kao učestalih oblika istraživanja zapisa o gradu i ljudima stvaraju se rješenja koja mogu prikazati urbanu svakodnevnicu, načine na koje je čovjek doživljava, akcije koje poduzima, kako upisuje sebe i svoje tijelo u njegove fizičke i imaginarne prostore.

Izložba je kao projekt HDLU Istre bila realizirana u Puli u svibnju 2007 godine. Predstavljanje u galeriji Karas predstavlja početni koncept prilagođen novim okolnostima mjesta i vremena realizacije. Program galerije Karas financijski podržava Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba i Ministarstvo kulture RH.

Projekt su financijski podržali Grad Pula i Istarska Županija. 

Fotografije i dodatne informacije na galerija@hdlu.hr i branka.bencic@gmail.com http://mapiranjegrada.blogspot.com/