Galerija Prsten, Galerija PM, Galerija Karas

Izložba recentnih radova članova HDLU

9. 7. - 31. 8. 2009.

Prijepori recentne zbiljnosti

Mnogobrojni su razlozi do sada već izneseni, a neprestano se čuju i novi, protiv održavanja Godišnje izložbe članova Hrvatskoga društva likovnih umjetnika u Zagrebu (počela se održavati 1973. pod nazivom Izložba recentnih radova članova, pa otuda je i danas popularno nazivana ‘Recentnom’). Te prevelika je, dosadna i nezanimljiva, te ničemu ne služi jer su, navodno, panoramski presjeci, bez tematskog, medijskog i/ili problemskog okupljanja, naprosto zastarjeli, odavno već nadiđeni oblik prikazivanja likovne produkcije.

Doista, da se čovjek upita: pa čemu onda ova manifestacija kada, kako neki uvjeravaju, nema nikakva smisla? (I nije takva dvojba privilegija jedino naše sredine.) Međutim, onaj temeljni i među članstvom vrlo rasprostranjeni interes za njeno održavanje – što proizlazi iz želje da se predstavi rad u društvu s drugima – ipak postoji. I to je dovoljan razlog koji pothranjuje nastojanja za njenim kontinuitetom. Sada se umjesto dvojbe: izložba da ili ne, postavlja drugo pitanje: izložba da, ali kakva?

Raznoraznih sam se komentara i prijedloga naslušao. Od opovrgavanja bilo kakve uloge izbornika („što će mi frustrirani selektor, koji uostalom ne zna crtati, da bira moje radove“), zahtjeva za apsolutnom demokratičnošću („svi ravnopravno u nekoj velikoj velesajamskoj hali neka izlože štogod žele, bez postavljanja kriterija“), strogih sudova („višečlana komisija trebala bi bodovati radove kako bi se učinio konačni izbor“), preko želje za njenom važnom ulogom („svakom članu trebala bi biti čast i obveza da jednom godišnje izlaže sa svojim kolegama; tko to ne želi ne treba biti u Udruzi“), do shvaćanja da nekakvu, barem koordinaciju, ipak valja primijeniti. Naprosto zato jer je zamijećeno urušavanje Recentne u pogledu njene kvalitete. Očita posljedica izostanka onih članova koji, nezadovoljni njenom formom, suizlagačima, konačnim izgledom, ne žele više sudjelovati (i time je stvoren zatvoreni krug uzroka i posljedice: izostanci zbog loše kvalitete, loša kvaliteta zbog izostanaka itd.). Međutim, time se približavamo temi koja generira čitavo stanje: HDLU Zagreb trenutačno broji 1270 članova; (zanimljivo da nema drastičnog povećanja izlagača na Recentnoj: od njih 118 1982. godine – primjerice – došli smo do 123 u 2008. godini). I sama brojka ne bi trebala biti problem, već omjer djela koja imaju što reći i onih koja to naprosto nemaju.

Dakle, priliku da se na jednom mjestu vidi situacija nipošto ne treba prezreti. Ona je umjetniku važna da vidi svoj rad u supostavljanju s drugima, kritičaru da sagleda aktualnosti, galeristi da procijeni zanimljivosti, publici… Pa i ne možemo reći da je publici važna, barem dok ne postane prestižan društveni događaj što priziva u povijesno pamćenje razdoblje pariškog salona kada je priliku da razgleda mega-izložbe od više stotina izlagača iščekivalo, a zatim i realiziralo desetke tisuća posjetitelja (primjerice, 1884. na prvoj izložbi ‘neovisnih’ bilo je preko 5.000 radova više od 400 umjetnika). Suvišna usporedba!? Možda, jer je riječ o sasvim drugom vremenu i drukčijem  društvenom prostoru, ali i danas se potencijal privlačnosti koji posjeduju vizualne umjetnosti uspijeva ponegdje predstaviti u velikom stilu te ni HDLU ne treba od takvih promišljanja odustati. Pripreme u tom smjeru su najavljene pa ovogodišnju selekciju i postav valja shvatiti kao prijelaznu fazu prema budućim, pregledno ustrojenim ‘recentnim izložbama’.

Kako god bilo, svima nam je svakako potrebna dobra volja u pristupu kako bismo u šumi uočili bljeskove invencije, očuđenje stvarnosti, poetičnost i živi duh. To je dobra volja koja dopušta da nam pozornost privuku djela sama, bez pomoći bilo kakva ekscesa (koji također, barem ponekad, može biti dobrodošao). Naravno da je osrednjost teško izbjeći; nisu svi i svugdje odlikaši. Dopustimo mogućnost komparacije, pa i otkrivanja nekih novih vrijednosti (pored potvrđivanja onih dobro poznatih, već etabliranih), uočavanja inovativnosti - ako ne gledamo s već unaprijed stvorenim sudom – u izmiješanim raznolikostima.

Što se, dakle, događalo s Recentnom 2009? U cilju dostizanja (vraćanja!) relevantnosti ove manifestacije, određeni broj autora bio je posebno pozvan što je većina njih spremno i prihvatila, proširujući time ukupnu količinu izlagača (među kojima postoji i kategorija „neodabrani“, ali prisutni po logici institucije člana HDLU-a). Rezultat ćemo uskoro vidjeti. Međutim, bez obzira na konačni sud, mišljenja sam kako stavovi koje sam lapidarno iskazao u dopisu članovima prije četiri mjeseca nije naodmet ponoviti. Umjetnička praksa neprestano se slavi i/li osporava. Istina, mogli bismo stvrditi da je tako u svim oblastima čovjekova djelovanja. Pa ipak, rijetko je gdje to tako do krajnosti izraženo s dijametralno suprotstavljenim iskazima oduševljenja ili omalovažavanja kao u vizualnim (nekada samo likovnim) umjetnostima. Dakako, postoji tu i široko područje indiferentnosti te različitog stupnja prihvaćanja ili odbijanja. Brojni su čimbenici koji utječu i, dapače, uvjetuju odgovarajuću recepciju djela te o kojima ona ovisi. Jedan od tih čimbenika, i to temeljni, svakako je i strukovna organizacija, odnosno njezine aktivnosti. Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Zagreb (HDLU), kao udruga koja promovira djelatnost svojih članova, po prirodi svoga poslanja dužna je starati se za što kvalitetniju prezentaciju njihova stvaralaštva. „Izložba recentnih radova članova HDLU“ trebala bi – prema već dugoj tradiciji koja je imala i prekide te oscilacije u smislu svrhovitosti i kvalitete - podastrijeti javnosti na uvid tekuću produkciju (ne stariju od dvije godine), ostvarenu u svim disciplinama; od klasičnih do novomedijskih. Stoga će i ove godine izložba njegovati načelnu otvorenost, bez zadavanja koncepta koji neminovno, pored strukturirano građene aktualnosti i zanimljivosti, nameće i ograničenja. Međutim, ukoliko se u pripremnoj fazi, tijekom prikupljanja eksponata, profi lira određena tematska cjelina (što se nije dogodilo – sic est in fatis!) dopuštamo mogućnost da ona u sklopu čitave izložbe bude zasebno artikulirana.

Za Recentnu!

Nikola Albaneže

Zagreb, 18. lipnja 2009.

Popis umjetnika prema galeriji izlaganja:

Izložba recentnih radova članova HDLU

9. 7. - 31. 8. 2009.

Galerija Karas

Elvis Berton, Tatjana Bezjak, Leonardo Budimlić Majnarić, Antonia Čačić, Josip Diminić, Ivan Fijolić, Zvonimir Gračan, Dušanka Jablanović, Maroje Karadžole, Vesna Katić Skračić, Edvard Kužina Matei, Ivana Ožetski, Andrea Pavetić, Davor Sanvincenti, Sanja Sašo, Iva Sesartić Dijana, Iva Supić, Mirjana Tomašević Dančević, Tomislav Vončina, Fedor Vučemilović

Galerija PM

Sonja Cikač Kovačić, Marta Filipčić Makanec, Zorka Forko, Mato Gereci, Predrag Goll, Martina Gracin, Frana Grbić, Mislav Hollós, Krešimir Ivić, Kata Jelovčić, Zlatko Kapusta, Ivan Katić, Libuša Kirac, Pavica Krulić, Zdenko Krulić, Julijana Kučan, Franjo Matešin, Lidija Mauri, Zdenko Mrčela, Zlatko Nežić, Alma Orlić, Donat Orlić, Marino Parać, Vlasta Pastuović Aleksić, Jelica Radelić, Rozarija Radić, Milivoj Šegan, Gordana Špoljar Andrašić, Branka Uzur

Galerija Prsten

Nevenka Arbanas, Robert Baća, Gordana Bakić, Vladimir Bašić Šoto, Sanja Bauernfreund, Zoran Beroš, Nina Bešlić, Aleksandar Bezinović, Vladimir Blažanović, Anđelko Boljat, Željko Bombek, Iris Bondora Dvornik, Boras Mill, Mirela Brescher, Davorka Brešan, Robert Budor, Dorinda Bulić Čotić, Jasenka Bulj, Daniel Butala, Đuro Butina, Renata Chalupa Prvan, Marta Crnobrnja, Vlatko Čerić, Siniša Čular, Mirta Diminić, Vladimir Dodig Trokut, Petar Dolić, Marija Dujmović Kondres, Hrvoje Dumančić, Zoran Džapo, Dražen Filipović Pegla, Vinko Fišter, Antun Franović, Andrija Girardi, Marko Gugić, Zdenka Gugić, Igor Gustini, Petar Hranuelli, Branko Ivan Imrović, Ratko Janjić Jobo, Gordana Jurčić, Dominique Jurić, Duje Jurić, Zoran Kakša, Lidija Kamber Boševski, Goran Karađole, Špiro Katić, Koraljka Kovač, Nikola Koydl, Jasmina Krajačić, Anita Kuharić Smrekar, Lovro Lapuh, Željko Lesar, Mate Lovrić, Nenad Marasović, Višnja Markovinović, Nada Martinjak, Branko Marušić, Mirjana Marušić Gorska, Vjeko Matić, Đurđica Merle, Nives Missoni, Ivan Mladošić, Ivo Mladošić, Jadranka Mlinar, Zlatko Modrić, Dijana Nazor, Krešimir Nikšić, Vesna Pavlaković, Mate Pećarica Franin, Ivo Pilat, Tatjana Politeo, Zlatko Potočki, Zdenka Pozaić, Sanja Pribić, Davorin Radić, Barbara Raič, Jadranka Ratkajec Krajnović, Marijan Richter, Vlatka Rudeš Vončina, Ingrid Runtić, Hanibal Salvaro, Mirna Sišul, Karina Sladović, Ljiljana Smodlaka, Milan Sokolić, Marina Stoponja, Azra Svedružić, Petar Šalić, Hrvoje Šercar, Petra Lidia Ševeljević, Josip Škerlj, Marko Šošić, Valentina Šuljić, Sunčica Travaš, Sunčanica Tuk, Petar Ujević, Iva Valentić, Snježana Vego, Matko Vekić, Svebor Vidmar, Greta Vizler, Denis Vokić, Martina Vrbanić, Domagoj Ivan Vuco, Mladen Vulas, Josip Zanki, Mirjana Zirdum, Dean Zlovolić, Ante Žaja, Ana Žanić, Berislav Žilić, Aleksandar Žižović

Fotografije s otvorenja: