HRAM
Međunarodna multidisciplinarna izložba o ezoterijskim uvidima unutar suvremene umjetničke produkcije
DOM HDLU
Galerija Prsten
Trg žrtava fašizma bb, Zagreb
Kustos izložbe je Branko Franceschi.
Umjetnici: Wolfgang Buchner (Austrija) Tomislav Buntak (Hrvatska), Braco Dimitrijević (Hrvatska), Julie Faure-Brac (Francuska), Melih Görgün (Turska), Christian Jankowski (Njemačka), Željko Kipke (Hrvatska), Saeri Kiritani (Japan), Toine Klaassen (Nizozemska), Zlatko Kopljar (Hrvatska), Davor Krelja (Hrvatska), Emanuela Marassi (Italija), Martina Mezak (Hrvatska), Kata Mijatović (Hrvatska), Shana Moulton (SAD), Trine Lise Nedreaas (Norveška), Hermann Nitsch (Austrija), Josip Zanki (Hrvatska)
Kontekst
Polazeći od potrebe da se u glavnom gradu Hrvatske osnuje, financira i njeguje ustanova posvećena prezentaciji suvremene likovne umjetnosti, Ivan Meštrović kao inicijator Doma likovnih umjetnosti temu svetišta prenio je na formalni plan današnjeg paviljona, utemeljujući arhitektonski projekt na zasadama svete geometrije.
Danas, u civilizacijskom trenutku prevlasti analitičkih tendencija u svim segmentima ljudske djelatnosti pa tako i u umjetničkom stvaralaštvu, sve se snažnije osjeća potreba za sinkretičkim djelovanjem koje onkraj neprikosnovenosti znanstvene spoznaje nudi dublje uvide kroz pravu, potpunu, intuitivnu spoznaju istine zasnovanu na razumu i duhu, a ne fizički mjerljivim činjenicama.
Sinopsis
Izložba Hram će u hramu umjetnosti pažnju javnosti usmjeriti na netrendovsko, ali zato uvijek prisutno zanimanje umjetnika prema duhovnoj strani stvarnosti i izražavanju njenih mističnih, magičnih, onostranih i oniričkih razina. Izložba ne namjerava podilaziti popularnoj ideji o produhovljenosti umjetničkog stvaralaštva, niti se zasnivati na bizarnim artefaktima, već će predstaviti djela koja svoju inspiraciju i razlog postojanja pronalaze u osviještenosti i uvidu u metafizičku potku zbilje koja upravo u području neinteresnog stvaralaštva pronalazi prirodni put realizacije iskaza o egzistencijalnoj poziciji čovjeka i njegove stvarnosti unutar složene strukture kozmičkog poretka. Koliko su umjetničko stvaralaštvo i nazor o oduhovljenosti stvarnosti bliski potvrđuje to što svi inovativni umjetnički pravci i discipline koje su obilježile modernu i postmodernu epohu označenu prevlašću empirijske znanosti, sadržavaju vitalnu spiritualnu komponentu. U apstraktnoj umjetnosti spiritualno izbija u realizaciji arhetipskih formi, mandala ili Zenom nadahnutih kompozicija te prikaza kozmoloških sustava. Prisutno je u mističnom i transcendentalnom konceptualizmu, tehnospiritualizmu te ritualnim komponentama umjetnosti performansa. Spiritualna stvarnost naročito se snažno manifestira u svim pravcima figurativnog umjetničkog stvaralaštva koji upravo u ekspresiji, stupnju odmaka od realističkog prikaza, integraciji lika u materijal ili druge planove kompozicije, te uspostavljanju novih strukturalnih, figuralnih, formalnih i/ili kulturoloških cjelina ukazuju na njenu ukorijenjenost u samu srž ontološkog samoodređenja ljudske vrste.
Unutar kurentnog kulturološkog diskursa, afirmacija spiritualne dimenzije suvremenih vizualnih umjetnosti imanentna je kritika prevladavajućem zanimanju za angažiranu umjetnost, njen trendovski formalizam i nemogućnosti da adekvatno odrazi i aktivno preobrazi stvarnosti. Na razini predstavljanja suvremene umjetničke produkcije izložba će predstaviti puni raspon današnjeg multidisciplinarnog standarda od tradicionalnih tehnika do performansa i multimedijalnog stvaralaštva, domaće i internacionalne umjetnike, te generacijski raspon od mladih i neafirmiranih do zrelih i afirmiranih umjetnika.
Izložbu prati dvojezični katalog u izdanju HDLU i po dizajnu Vlade Tičića, s uvodnim esejima povjesničara umjetnosti Marka Gisbourne-a (Berlin) i Branka Franceschi (kustos izložbe), te reprodukcijama svih izloženih radova
Izložba je organizirana zahvaljujući financijskoj podršci Ministarstva kulture RH I Grada Zagreba, Gradskog ureda za kulturu, obrazovanje i šport, te uz podršku Austrijskog kulturnog foruma u Zagrebu.
Mark Gisbourne/esej
Branko Franceschi/esej
