Prostor je oblik mišljenja
Prostor je oblik mišljenja
Izložba, okrugli stol i filmske projekcije
u sklopu Noći muzeja
28.1.2011 / 18:00-01:00
Dom hrvatskih likovnih umjetnika
Trg žrtava fašizma bb, 10 000 Zagreb
- Filmske projekcije: Krsto Papić, Vlado Kristl, Nedeljko Dragić i dr.
Uvodna riječ: Krešimir Zimonić (Zagreb film)
Predavaona HDLU / 18:00-01:00
- Okrugli stol: sudjeluju Tvrtko Jakovina (Filozofski fakultet), Andrea Zlatar (Filozofski fakultet), Boris Bakal (Bacači Sjenki), Josip Zanki (HDLU), Srećko Horvat (moderator)
Galerija Bačva / 21:00-23:00
- Izložba: Nemanja Cvijanović, Ana Kuzmanić, Zoran Pavelić
Galerija Bačva / 18:00 - 01:00
Izložbu možete pogledati još:
29. i 30.1. / 10:00-14:00
31.1. i 1.2. / 11:00-19:00
- Izložba koja će se možda desiti Atributivna pravda
Harald Szeemann, Darko Schneider, Vladimir Dodig Trokut u organizaciji Antimuzeja i Muzeja opsesije
Galerija Prsten / 28.1. - 2.2.2011.
Trg žrtava fašizma kao javni prostor i Dom hrvatskih likovnih umjetnika dva su neizbježna mjesta na kojima su se odvijali događaji važni za povijest ovih prostora. Znamo da su kod promjene svrhe Meštrovićevog paviljona zgradu posjećivale vođe, Vlatko Maček kod otvaranja doma, fašistički vođa Ante Pavelić kod pretvaranja u džamiju, maršal Josip Broz Tito kod pretvaranja u Muzej revolucije. Zgrada se u devedesetima vratila svojoj prvobitnoj namjeni Doma hrvatskih likovnih umjetnika a tadašnji vođa, predsjednik Franjo Tuđman nije došao obilježiti tu promjenu. Njegova je ideja bila da se zgrada pretvori u neku vrst panteona te da se u njoj pokopaju svi hrvatski velikani. Od devedesetih godina do danas Dom hrvatskih likovnih umjetnika je najčešće bio predmetom javnih rasprava s obzirom na ime trga na kojem se nalazi, odnosno hoće li to biti Trg žrtava fašizma ili Trg hrvatskih velikana.
Kroz prikaz radova umjetnika Zorana Pavelića, Nemanje Cvijanovića te rada umjetnice Ane Kuzmanić nudimo široj publici uvid u segment suvremene umjetničke produkcije koja se u užem smislu bavi temom politike i političkog govora.
Politički govor je suprematizam Zorana Pavelića relativizira autoritet/realitet političkog govora stavljajući ga u odnos sa umjetničkim konstruktom kakav je Maljevičev suprematizam. Rečenicu po kojoj je rad i dobio naziv 1999. godine, u vrijeme velikih političkih previranja, autor prikladno smješta na obod zgrade Doma hrvatskih likovnih umjetnika te ju nudi kao sljedeću političko/umjetničku paradigmu. Nemanja Cvijanović u radu Trash izlaže kič predmet koji tvori provokativan znak nabijen značenjima. Totalitaristički znak, izrađen od ukrasnih lampica uz hrvatski prepjev Disney-evih pjesama, kritizira politiku koja se zadržavajući nacionalističku retoriku, otvara isključivo prema kapitalu. Znak je u kontekstu ove izložbe referenca na jedan od izrazito važnih perioda u povijesti zgrade Doma hrvatskih likovnih umjetnika. Ana Kuzmanić izlaže rad naziva Vox Populi, govornicu sa mikrofonom koja simboličku poziciju moći govornika podriva umjetničkom i tehničkom intervencijom u reprodukciju zvuka koji ju u trenutku govora modificira do nerazumljivosti. U doba YouTuba u kojem svaka individua koristi novostečenu priliku da govori do te mjere da više nema publike, Anin rad može nas podsjetiti da šum koji proizvodi višak informacija funkcionira i kao oblik cenzure.
Svrha okruglog stola neće biti samo refleksija na izložbu koja se odvija u Domu hrvatskih likovnih umjetnika tijekom Noći muzeja, već će ujedno sam taj prostor pokušati promisliti kroz svu njegovu povijesnu težinu te ga, kroz promišljanje povijesnih mijena, značaja javnog prostora i umjetničkih intervencija, postaviti u žarište sadašnjeg društveno-političkog trenutka.
Ciklus projekcija obuhvaća kultne dokumentarne filmove Krste Papića, koji iako se ne bave povijesno-političkom ulogom Doma hrvatskih likovnih umjetnika, daju socijalno-političku sliku života u ruralnim sredinama bivše Jugoslavije krajem 60ih i 70ih godina, što nam omogućava da događanja u tadašnjoj republici postavimo u jasniji kontekst. Drugi projekcijski blok donosi pregled animiranih filmova koji se bave problematikom politike. Animirani film prvotno asocira na neopterećeno odnosno zabavno te je upravo zato izvrsna platforma za duhovite, pronicljive i izravne komentare na društvo i političke situacije unutar njega. Neki od filmova koje ćemo vidjeti su Kristlov Don Kihot, film u kojem se hrabri vitez bori sa policajcima i čitavom naoružanom vojskom, da bi ih sve natjerao u paničan bijeg potukavši se sa svojim starim neprijateljem - vjetrenjačom, te film Nedeljka Dragića Put k susjedu, u kojem autor cinično reagira na aktualnu svjetsku političku situaciju.
