IVO PILAT / Razgovor sa samim sobom
Pozivamo Vas na izložbu
Ive Pilata “Razgovor sa samim sobom”
u utorak, 12. srpnja 2011. u 20:00 sati, Galerija Karas
Ivo Pilat izrastao je iz umjetničkog miljea koji oblikovne modele i kriterije vrijednosti uspostavlja apstraktnim viđenjem. Po vokaciji bio je više sklon njenom geometrijskom izričaju no ekspresivnom, ne zadržavajući se na sadržaju, već koristeći apstraktne forme kao modele likovnog mišljenja. Jednostavne, multiplicirane jedinice pretvarao je u složeno optičko polje, varirajući i reducirajući registar do osnovnih upotrijebljenih oblika zadržavši međusobne odnose boja i nazočnost kretanja. U slikama pak, koje su nastajale kao rezultat prožimanja geometrijske apstrakcije ekspresivnim silnicama nekontroliranost gestualnih sekvenci bila je prividna. Pilatove likovne realizacije karakterizirao je čvrst konstruktivni raster i geometrijska čistoća, one su multiplicirani arhetipski oblici složeni u ujednačene ali „pune“ kompozicije. Osnovnim elementima priključivao je vijugave, cjevaste oblike, neravne forme, omekšavajući tako „grafiku“ i pojačavajući iluziju. A nedosljednost i odmak od čiste geometrije u razdobljima autorova stvaranja, tj. u pojedinim ciklusima bili su uzrokom neprestana Pilatova traganja za vrstom likovna izričaja koji najbolje emanira vlastite emocije upletene u vremenski aspekt razbijanja prirodnih zakona. Tematski, slike su nastajale u trenutcima interesa za određeni perceptivni problem, kao promišljanje o vlastitoj ali i opće ljudskoj egzistenciji. Pilatova likovna promišljanja, bliska su tendencijama ustoličenim u nas i svijetu 50-tih i 60-tih godina prošlog stoljeća, a uzore i bliske „uzorke“ likovnih realizacija nalazi on i u pretečama likovnog apstraktnog izraza – djelima P. Cezannea, P. Picassa, F. Legera.
Pilatovim novim slikama potka su opet prepoznatljive forme, kao okvir ali i pomagač u realizaciji vlastita likovna jezika, u stvaranju novog viđenja „već viđenog“, realizaciji vlastitih opservacija kojima oslobađa prostor slike svih ukrućivanja tematske nametnutosti. Varirajući i reducirajući registar do osnovnih oblika zadržao je međusobne odnose boja i nazočnost prostornosti i kretanja. Želja za apstrahiranjem eliminirala je suvišno i pročistila prizor. Snažnim, drugačijim odabirom kolora Pilat pojačava dramatičnost, ne narušavajući niti jednim segmentom ritam i red unutar slikovnog polja. Čini to tonsko-kolorističkom izbalansiranosti i konstruktivističkim pristupom u gradnji forme, gdje boja ne nadvladava oblikovne jedinice, već im je ravnopravna. No iz tog nekoć usustavljenog reda izranjaju sada partikule snažna senzibilna naboja gestualnih silnica koje cijelu racionalnu priču odvode u imaginaran svijet sanja, stvarajući slike čistom bojom i oslobođenim potezom. Pilat zanemaruje izvanjsku logiku u korist unutarnje, u korist imaginacije i intuicije. Ivo Pilat predstavljenim likovnim realizacijama objedinjava iskustva karakteristična za slikarska istraživanja proteklih desetljeća. Kontemplacija nad idejama i iskustvima rezultirala je novim likovnim senzacijama, dosljednim vlastitom likovnom izričaju, ali otvorenija, što najbolje uočavamo u novijim radovima, novim porivima slikareva senzibiliteta i opčinjenosti slikarskim,vizualnim rješenjima, mogućnošću da se bojom i linijom izrazi emocija, koja akumulirana u izrazito senzibilnoj umjetnikovoj osobnosti razbija slikom prirodne zakone, zakone prolaznosti, zaustavljajući vrijeme za njega jedino mogućim - umjetničkim djelovanjem.
Sanda Stanaćev Bajzek
