• OBILJEŽAVANJE 150 GODINA HRVATSKOG DRUŠTVA LIKOVNIH UMJETNIKA

IN MEMORIAM Vladimir Dodig Trokut

U ponedjeljak 3. rujna 2018., u 70. godini života, preminuo je Vladimir Dodig Trokut, ugledni hrvatski likovni umjetnik, sakupljač umjetnina, galerist, arhivist, filmski umjetnik, donator, mistik i osnivač prvog svjetskog Anti-muzeja. Ispraćaj će biti u ponedjeljak 10. rujna u 14:10 na Mirogoju.

Komemoracija za Vladimira Dodiga Trokuta održati će se u petak 14. rujna u 18:00 sati u Muzeju suvremne umejetnosti (Avenija Dubrovnik 17) u dvorani Gorgona.

Rođen 4.4.1949. u Kranju, ugledni hrvatsko svjetski likovni umjetnik, šaman, sakupljač umjetnina, galerist, muzeolog, donator, povjesnik, antropolog, teoretičar, predavač, publicist, tvorac je mnogobrojnih muzejskih projekata i proizvodnih poligona – tvornica-muzeja, osnivač je prvog svjetskog Anti-muzeja (Anti-muzej je projekt, a ne konvencionalan muzejski koncept), iščinio je više od 700 problemskih izložbi, akcija, performanasa, body arta, instalacija, wundercammera, living teatra, monodrama, kazališnih predstava. Zastupljen je u više enciklopedija i leksikona, među kojima i u leksikonu “Who is Who?”, kao i u svjetskim pojmovnicima. Prije pet godina Trokut je dobio nagradu Hrvatskog društva likovnih umjetnika, čiji je član od 1968. godine, za životno djelo koju je posvetio ocu Ivanu Dodigu Glavonji, Imoćaninu, meceni i sponzoru, čiji je bio štićenik.

 

Umjetničko djelovanje oficijelno započinje 10. veljače 1968. godine u Splitu i tamo naukuje, do 1976. godine, kod Ante Kaštelančića i Božidara Jelinića, a od 1976. živi i djeluje u Zagrebu, naukuje kod Dimitrija Baščićevića – Mangelosa, Radoslava Putara, Darka Schneidera, Haralda Szeemanna, Branka Fučića, Bogdana Bogdanovića, Mladena Pejakovića i drugih, a povremeno djeluje, radi i živi u inozemstvu. Družio se i sa priznatim umjetnicima Josephom Beuysom, Johnom Cageom, Nam June Paikom i drugima.

Lider je i osnivač više formalnih i neformalnih grupa: frakcije grupe Crveni Peristil, 3i, grupa 30, Manifest 72, grupe A, B, C, D, E, grupa Atributivna participacija (suosnivači su Darko Schneider i Harald Szeemann). U periodu od 1998. do 2005. godine u Labinu, sa Haraldom Szeemannom udružuje vjenčanjem Antimuzej i Muzej opsesije za koji je tiskana grafička mapa od 15 listova i 185 artefakata – publikacija, edicija, kartolina, pečata itd. Godine 1966, 1967. i 1968. bavi se signalističkom, letrističkom i objekt-poezijom. Od 1968. godine kreće iz šamanizma u umjetnost, a iz umjetnosti u anti-muzeologiju. Deklarira se anarholiberalom i orfeistom, bavi se objektivnom umjetnošću. Začetnik je varijante konceptualne i post-konceptualne no-umjetnosti i tvorac je novih muzeoloških i umjetničkih praksi u svjetskim razmjerima, kao i nazivlja u novoj umjetničkoj praksi i muzeologiji kao što je pojam Anti-muzeja, Black-it-arta, Black out-arta, Black no-arta, industrijske arheologije i arheologije krvi.

Autor je opusa različitih izvorišta od autorskog odabira predmeta do ne-mislilačkog pojma stvaralaštva kao no-mentalne forme. Utemeljitelj je sveobuhvatnog likovnog i muzeološkog projekta Anti-muzej, Otvoreni muzej, Borbeni muzej, Muzej za svaki dan, Totalni muzej, Muzej bez zidova itd. U svojim zbirnicama čuva 500 000 artefakata, dislociran je na 35 mjesta u Hrvatskoj i inozemstvu, pod preventivnom je zaštitom Regionalnog zavoda za zaštitu kulturne baštine od 1981. g. Anti-muzej je intelektualno vlasništvo, duhovno vlasništvo i transfer znanja V.D.T-a i patent i inovacija muzejske prakse u svjetskim razmjerima. Javnosti je poznato da je godine 1991. zbirka Anti-muzeja, zaštićeni spomenik kulture, darovan u cjelini hrvatskom narodu, a 2012. godine data je na upravu Vijeću Europe. Činjenica je da je Anti-muzejski koncept međunarodno prihvaćen, segmentalno realiziran i prikazan u više od pet zemalja. O aktivnosti prikupljanja i teoretskoj misli davno se očitovala javnost kroz izložbe i strukovna udruženja, kao unikatne pojave u međunarodnim razmjerima. Djela mu se nalaze u svjetskim muzejima i zbirkama.

Info

RADNO VRIJEME GALERIJA PRSTEN, BAČVA I PM (DOM HDLU)

srijeda – petak: 11 – 19 sati
subota i nedjelja 10 – 18 sati

ponedjeljkom, utorkom i praznikom zatvoreno

RADNO VRIJEME GALERIJE KARAS

srijeda – petak: 9 – 15 sati
četvrtak: 15 - 19 sati
subota i nedelja 9 – 12 sati

ponedjeljkom, utorkom i praznikom zatvoreno

Više informacija ...

Izdvojeno

HDLU