• Umjetnost za kvalitetniji život osoba starijih od 54 godine – stART

IZLOŽBA Goran Trbuljak: Slikarstvo (45 godina neslikanja)

Goran Trbuljak

Slikarstvo (45 godina neslikanja)

15. 07. – 01. 09. 2019.

Muzeja suvremene umjetnosti Istre

U ponedjeljak, 15. srpnja 2019. godine u 20.00 sati u prostorima Muzeja suvremene umjetnosti Istre/Museo d’arte contemporanea dell’Istria, održati će se otvorenje samostalne izložbe Gorana Trbuljaka pod nazivom SLIKARSTVO (45 GODINA NESLIKANJA). Na izložbi biti će postavljeno sedamdeset radova iz slikarskog opusa Gorana Trbuljaka, a prikazivati će se njegov animirani film 3 + 3 = 7 iz 2014. godine u produkciji 3D, 2D animatori iz Zagreba, te dokumentarni film SUVREMENICI: Goran Trbuljak iz 2018. godine u režiji Ane Marije Habjan, a u produkciji HRT-a.

KUSTOS Mladen Lučić

ORGANIZACIJA izložba je organizirana u suradnji s Pulskim filmskim festivalom i realizirana uz podršku Upravnog odjela za kulturu Istarske županije, Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Grada Pule.

SAZNAJTE VIŠE: 

„ …U zagrebačkom Dežmanovu prolazu 1970-ih bio je dućan u kojemu je platno bilo u izlogu. Ondje bih dolazio svake nedjelje i slikao po staklu. U ponedjeljak bi došao vlasnik dućana i skidao tu moju boju. Onda bih ga pitao što je to, a on bi mi rekao da neki idiot tako to radi svake nedjelje. Nazvao sam to Nedjeljno slikarstvo…

Ova mala anegdota Gorana Trbuljaka, jednog od najznačjnijih protagonista Hrvatske suvremene umjetnosti, prilično ilustrativno i jasno govori o njegovim stavovima i djelovanju koje potiče iz konceptualne umjetnosti, ali i o samom karakteru ovog specifičnog, slojevitog, duhovitog i svestranog umjetnika. Permanentno propitivanje muzejsko – galerijskog sustava, uloga i pozicija umjetnika i umjetnosti u kontekstu i percepciji suvremenog društva, odnos pojedinca prema umjetnosti, uloga kolekcionara i tržišta te razmišljanje o nastanku i poslanju umjetničkog djela, primarni su interesi Trbuljakovog vizualnog izričaja. Takve je stavove jasno iskazao već svojim prvim izložbama; 1971. godine u Galeriji Studentskog centra na kojoj je jedini eksponat bio plakat s njegovom fotografijom i tekstom: Ne želim pokazati ništa novo i originalno, te dvije godine kasnije izložbom u Galeriji suvremene umjetnosti gdje je bio izložen plakat s fotografijom pročelja galerije s tekstom: Činjenica da je nekom dana mogućnost da napravi izložbu važnija je od onog što će na toj izložbi biti pokazano. Trbuljak nije umjetnik koji poseže za klasičnim umjetničkim disciplinama, kao što i nije podložan uvriježenim umjetničkim, pa i društvenim konvencijama jer u njega je ideja ono što oblikuje i definira konačnu provedbu i izvedbu umjetničkog rada. Premda od završetka Akademije nije slikao, bavio se slikarstvom na svoj specifičan, metafizički način, gdje se inverzivnim postupcima i superponiranjem strukturalnih i kolorističkih elemenata  približio  samoj esenciji značenja pojma slike. Trbuljak boju trlja u staklo, uljeva je kroz rupe kutija i kovčega na platno koje se u njima nalazi, slika sa stražnje strane ili pomiče štafelaj koji preuzima ulogu slikareve ruke, odnosno slikarske geste. Iako je jasno da se radi o složenom i slojevitom propitivanju i istraživanju slikarskog metijea, dodatnu auru tim slikama – objektimapriskrbljuje autorova urođena duhovitost, samokritičnost i autosarkazam koji proizlaze iz njegova odabira uloge umjetnika kojoj je od samog finalnog artefakta važnija kreativna komunikacija i potenciranje apsurda kao umjetničkog čina.  / Iz teksta – Mladen Lučić, kustos izložbe

ŽIVOTOPIS:

GORAN TRBULJAK rođen je 21. travnja 1948. u Varaždinu. Završio je školu primijenjenih umjetnosti, odjel fotografije u Zagrebu, nakon čega upisuje  Akademiju likovnih umjetnosti gdje je diplomirao na Grafičkom odsjeku 1972. godine u klasi prof. Marijana Detonija. Od 1973. do 1974. studirao je slikarstvo na École des Beaux-arts u Parizu. Upisuje Odsjek snimanja na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu gdje je diplomirao 1980. godine na Odsjeku snimanja, a u istoj ustanovi profesor je od 1988. do umirovljenja 2018. godine. Likovno je djelovanje započeo krajem 1960-ih godina u doba konceptualne umjetnosti i od tada preispituje vlastito umjetničko ponašanje i odnos umjetnik–društvo. Jedan je od najistaknutijih hrvatskih filmskih snimatelja. Njegov istančan osjećaj za kompoziciju kadra i sklonost vizualnoj stilizaciji razvidni su u brojnim filmovima koje je snimio; Izgubljenom zavičaju (1980.) i Kamenitim vratima (1992.), Ante Babaje, u trilerima Zorana Tadića Ritam zločina (1981.), Treći ključ (1983.), San o ruži (1986., Zlatna arena u Puli), Čovjek koji je volio sprovode (1989.), Orao (1990.), Treća žena (1997.), u Ljubavnim pismima s predumišljajem (1985.) Zvonimira Berkovića, Oficiru s ružom (1987.) Dejana Šorka ili u Sokol ga nije volio(1988.) Branka Schmidta… Režirao je zapaženi animirani film Svaki je dan za sebe, svi zajedno nikad(2002). Radio je i kao grafički dizajner za PoletNovine Galerije SCGordogan…, te dizajnirao brojne plakate. Jedan je od pionira hrvatske konceptualne i video umjetnosti. Od početaka stvaranja s kraja 60-ih do danas izlagao je na dvjestotinjak skupnih i samostalnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu, a njegovi se radovi nalaze u mnogim muzejskim i privatnim kolekcijama. Živi i radi u Zagrebu.

Izložba je uvrštena u popratni program 66. Pula film festivala, a realizirana uz podršku Upravnog odjela za kulturu Istarske županije, Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Grada Pule.

 

Info

RADNO VRIJEME GALERIJA PRSTEN, BAČVA I PM (DOM HDLU)


srijeda – petak 11 do 19h
subota i nedjelja 10 do 18h

ponedjeljkom, utorkom i praznikom zatvoreno

RADNO VRIJEME GALERIJE KARAS

srijeda – petak: 15 - 20 sati
subota i nedelja 10 – 13 sati

ponedjeljkom, utorkom i praznikom zatvoreno

Više informacija...

Radionice stART

Raspored i obavijesti pratite ovdje ...

Izdvojeno

PLATI UMJETNIKA!

HDLU