Poštovani članovi i članice,

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Roberti Pandža kao sucu pojednicu, u pravnoj stvari tužitelja Petra Močiboba iz Zagreba, Trg bana Jelačića 4, kojeg zastupaju punomoćnici Davor Galetović i Beata Galetović, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika Hrvatskog društva likovnih umjetnika, Zagreb, Trg žrtava fašizma bb, kojeg zastupa punomoćnik Željko Baranović, odvjetnik u Zagrebu, radi predaje stvari, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene dana 19. svibnja 2011. godine, u prisutnosti zz punomoćnika tužitelja Andree Kožar, odvjetnice i pomoćnika tuženika Željka Baranovića, odvjetnika, dana 02. lipnja 2011. godine presudio je da se odbija se tužbeni zahtjev tužitelja.

Cjelovitu presudu (PDF) pogledajte OVDJE.

Čast nam je pozvati Vas na dodjelu likovnih nagrada Hrvatskog društva likovnih umjetnika za 2011. godinu koje se dodjeljuje pod pokroviteljstvom Gradske skupštine Grada Zagreba

u ČETVRTAK, 15.prosinca 2011. u 12.00 sati

Stara gradska vijećnica, Ulica Sv. Ćirila i Metoda 5, Zagreb

Odlukom Odbora za dodjelu likovnih nagrada HDLU u sastavu:  Zlatko Kopljar,  Mio Vesović,  Zoltan Novak, Ljiljana Mihaljević i Danijela Ratkajec
laureati za 2011. godinu su:

• Mladen Stilinović, Likovna nagrada za životno djelo za 2011. godinu
• Petar Barišić, Likovna nagrada za najbolju izložbu u 2011. godini za izložbu Gluho zvono, Crkva Sv. Donata, Zadar i Dom hrvatskih likovnih umjetnika, Galerija Bačva, Zagreb
• Dino Zrnec i Josip Tirić, Likovna nagrada za mlade umjetnike za 2011. godinu

Nagrade će dobitnicima 15.prosinca 2011. godine na svečanosti u Staroj gradskoj skupštini uručiti Predsjednik skupštine Grada Zagreba Boris Šprem i predsjednik HDLU Josip Zanki.
Gradska skupština Grada Zagreba pokrovitelj je Likovne nagrade HDLU od 28. ožujka, 1995. godine.

———-

Likovna nagrada za životno djelo
MLADEN STILINOVIĆ

Likovna nagrada za najbolju izložbu u 2011. godini
PETAR BARIŠIĆ

Likovna nagrada za mladog umjetnika za 2011. godinu
DINO ZRNEC i JOSIP TIRIĆ

—————

Likovna nagrada za životno djelo
MLADEN STILINOVIĆ
MLADEN STILINOVIĆ, rođ 1947. proizlazi iz tradicije avangarde, zauzimanja za društvenu dimenziju umjetnosti kao neo-avagarda ili retroavangarda - što je i naziv njegova projekta s grupom IRWIN 1994. -  koja je u svijet umjetnosti uvela nove umjetničke forme, ali i nove načine njihova predstavljanja. Bio je član Grupe šestorice autora koja je od 1975. do 1979. godine djelovala u Zagrebu kao tzv. Nova umjetnička praksa koja je izašla iz galerijskih prostora izlažući svoje radove na otvorenom, u javnom urbanom prostoru što je bio iskaz kritike galerijskog sistema. Stilinović tu tradiciju u novije vrijeme nastavlja tako da svoje radove povremeno izlaže u vlastitom stanu. Njegove slike riječi, pamfleti i parole - ispisani su na kartonima koji simboliziraju papirnatost, efemernost svih političkih govora o uzvišenim ciljevima i sl. Na isti način, u primarnom simbolizmu vezanom uz povijesni i društveni trenutak, koristio je crvenu boju u postupku desimbolizacije kroz njezino svođenje na fizičku supstancu, na tvar, pigment koji se potroši u činu slikanja postupno je zamjenjujući rozom bojom. Eksploatacija mrtvih, istodobno jedan rad, njegov „najslikarskiji”, i ciklus radova iz 1980. - 1990., s kojim je Stilinović sudjelovao na Documenti XII 2007. godine su kopije ili interpretacije djela suprematizma, konstruktivizma i soc-realizma kao „iskorištavanje” mrtvih slikarskih poetika, mrtvih znakova poput križa i zvijezde. Kratkotrajnost i trošivost dnevne politike, mehanizam moći koji ulazi i u delikatnije mehanizma svakodnevice, autor je materijalizirao apliciranjem voća na “fenomenološke” objekte, naslovnice (okomitog postava) nacionalnih i regionalnih dnevnih listova, “prepunih teškim riječima” koje već drugi dan zaboravljamo; jednako odumiru i voće i riječi, riječi kao ideološki fenomen, i stoga se Stilinovićevi radovi često temelje na jezičnim igrama. U svom umjetničkom djelovanju koristi tzv. „siromašne materijale”, iako se kratkotrajno bavio i eksperimentalnim filmom i povremeno videom. Kad kao materijal umjetnosti koristi hranu, dotiče je i izmiješta te prepušta protoku vremena potičući emocionalnu percepciju u gledatelja. Mješavina dokumentarnosti i fikcije je i inače karakteristični postupak ovog umjetnika, riječima Nade Beroš.
Umjetničke knjige, „knjige umjetnika” Mladen Stilinović radi od 1970ih, intervenirajući na materijalima poput kartona, novina, tkanina i predmeta svakodnevne upotrebe. Boris Greiner u njima zamjećuje „načelo izbjegavanja velikih riječi”.
Što se tiče umjetničkog tržišta, Stilinović će reći: „Novac je novac, umjetnost je umjetnost”. U Pohvali lijenosti prvi put pročitanoj u galeriji Opus Operandi, Gent, 2.5.1993. Stilinović zaključuje:
„Umjetnici Zapada nisu lijeni i zato više nisu umjetnici, već proizvođači nečega…”. S Drugim svjetskim ratom glavna struja avangardne umjetnosti preselila se iz Europe u New York, a engleski sociologija jezika proglašava univerzalnim jezikom suvremene umjetnosti. Oni koji ne govore jezikom zapadne umjetnosti i umjetničkog tržišta, isključeni su iz tog svijeta - propitivanje odnosa jezika umjetnosti i jezika ideologije počelo je Stilinovićeve rečenice-umjetničkog rada iz 1994. - 1995.: „Umjetnik koji ne govori engleski nije umjetnik”.
Na Venecijanskom bijenalu 2003. u selekciji Igora Zabela izlaže „Rječnik - Bol”. Rječnik je ekvivalent svijeta, a Stilinović 523 stranice rječnika prekriva bijelom bojom. Definicije svih riječi zamjenjuje jednom jedinom riječi „bol” a da bi se zaista spoznalo ovo djelo, na način da se iskusi bol, trebalo bi pomno iščitati sve stranice rječnika. Na izložbi fotografija koje strukturalno koristi ponovno kao jezik, njima dokumentirajući društvo i društvene procese /„Cinizam siromašnih” u Muzeju suvremene umjetnosti, Zagreb, 2001. -2002.) bijela najlonska vrećica je za Stilinovića vizualna parabola za siromaštvo. Svoj je neupitan socijalni angažman obojio neprikrivenim cinizmom kao specifičnim oblikom autodistance - kako Sloterdijk definira “cinički um”.
Na 11. istanabulskom bijenalu 2009. na poziv WHW-a njegov rad nosi naziv „Nitko ne želi vidjeti” - što? činjenicu da šest najbogatijih ljudi na svijet posjeduje bogatstva koja su ekvivalent imanju 600 000 najsiromašnijih. Stilinović je 9 godina bio voditelj Galerije proširenih medija, također je bio jedan od osnivača Galerije Podroom. Izalagao je i izlaže širom svijeta, često uz teorijsku i kustosku potporu životne suputnice i suradnice Branke Stipančić, primjerice 1999. u Moderna Museet u Stockholmu sudjelovao je na rezmirajućoj izložbi „After the Wall”, te na kulturološki zanimljivoj izložbi „Krv i med” u Beču 2003. Njegova djela su u kolekciji Erste, ali i Moma-e u New Yorku te Centra Georges Pompidou u Parizu. Od travnja do srpnja ove godine Madenu Stilinoviću priređena je velika retrospektivna  izložba u Muzeju Ludwig u Budimpešti, a od recentnih izložbi ističe se ona koju je s Borisom Cvetanovićem održao u listopadu i studenome ove godine u Galerie Frank Elbaz u Parizu. „Geometrija za siromašne”, naslov djela Mladena Stilinovića, mogla bi poslužiti kao metafora za politiku i ideologiju koja je gurnula modernu umjetnost na „margine” europskog modernističkog projekta, na mjesta koja još i danas neprestano rekonfiguriraju svoj status polu-periferija, kako piše u katalogu Istanbulskog bijenala na stalno iznova obnavljanu temu Od čega čovjek živi?. Mladen Stilinović izjavljuje, „Nema umjetnosti bez posljedica”. Stoga će crvenim slovima ispisanu optimističku riječ “sutra”, precrtati s dvije ukrižene crvene linije. No, to isto tako možemo protumačiti kao poziv da se usredotočimo za sadašnji trenutak, pa tako i trenutak dodjele Nagrade za životno djelo, koje je i dalje-u-nastajanju.

Silva Kalčić

———-

Likovna nagrada za najbolju izložbu u 2011. godini

Petar Barišić: Gluho zvono

Crkva Sv. Donata, Zadar i Galerija Bačva, Zagreb

Kinetičko - zvučna instalacija “Gluho zvono” kipara Petra Barišića koja je izvorno mišljena za prostor bivše gotičke crkve franjevačkog samostana Kostanjevica na Krki u Sloveniji, gdje ju je prvi put izložio 2009. godine,  u Hrvatskoj je premijerno  postavljena u zadarskoj crkvi Sv. Donata u rujnu 2011., a odmah zatim i u Galeriji Bačva u zagrebačkom Domu hrvatskih likovnih umjetnika.

Barišića je na ovu instalaciju, kako sam kaže, potakao novinski članak o tome kako su talijanski znanstvenici uspjeli iz cigle stare nekoliko stotina godina izvući ljudski govor! Jednu molekulu cigle iz stare bazilike izložili su seriji strujnih udara od nekoliko milijuna volti, a kao posljedica toga iz nje je potekao govor.

Trinaestmetarsko klatno od tankih cijevi visokopoliranog inoksa koje je usidreno u središtu izložbenog prostora ritmički se njiše izravno nas asocirajući na zvono.

Na zidovima koji okružuju to nijemo njihalo, nalazi se devet velikih metalnih rotirajućih diskova na koje su ovješeni pomični metalni predmeti različitih oblika i profila, a koji pri rotaciji diska proizvode kakofoniju što odjekuje prostorom poput molitve, poput zvučnog zapisa zapamćenog u tijelu zidova još dok su ti prostori imali sakralnu funkciju. Jedinstvo pokreta, zvukova i titrave svjetlosti izložbeni prostor pretvara u diskretni kaleidoskopski tekst, zapisala je u uvodnom eseju kustosica izložbe Leonida Kovač, koji premošćuje granicu između slike i njezina vremena, između zvuka i njegova trajanja, između mirovanja i kretanja, između stanja stvari i njihovih privida.

Fenomen pokreta, ali i zvuka neke su od temeljnih odrednica Barišićeva umjetničkog izričaja  te je tako i instalacija “Gluho zvono” ontološki prožeta pokretom i zvukom kao stvaralačkom supstancijom od koje se sastoji struktura ovog  djela.  Ovaj kipar-skladatelj, kako ga je nazvao Milan Bešlić, “Gluhim zvonom” evocira zvukove zaboravljene prošlosti. Zvono koje je u prošlosti pozivalo na buđenje, objed, molitvu, rad i odmor, zvono koje je ispraćalo dragog pokojnika, koje je upozoravalo na opasnost, tjeralo oblake tuče, najavljivalo žalost, ali i slavlje, zvono koje je paradigma, matrica kako da iščitamo potpis vječnoga u vremenitom, zvono koje je simbol vječnosti u intervalima - ovdje je gluho. Prostor između točke A i točke B na čijoj se putanji klatno njiše, prostor je našeg postojanja. Iako živimo u vremenima gluhih zvona, kod njihova zvuka je ostao negdje u nama zapisan kao u opeku talijanske bazilike, a Barišić nam poručuje: oživjet ga treba!

Završila bih ovaj kratki osvrt pitanjem kojeg nam umjesto zaključka u svom eseju postavlja Boris Gunjević: živimo u vremenima gluhih zvona, ona postoje, zvone, ali mi ih ne čujemo, pa je stoga pravo pitanje tko je zapravo - gluh,  mi ili zvona?

Ljiljana Mihaljević

——

Likovna nagrada za mladog umjetnika za 2011. godinu

DINO ZRNEC i JOSIP TIRIĆ

DINO ZRNEC, rođen je 1983. godine. Na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu diplomirao je slikarstvo u klasi prof. Igora Rončevića. Profesionalno usavršavanje nastavlja 2007-2008. godine na Umjetničkoj akademiji u Pragu, pod mentorstvom doc. Stanislava Diviša, nadalje 2008. godine na Akademie der Bildenden Kunste Wien, u klasi prof. Daniela Richtera. Do sada je sudjelovao na tri natječaja za suvremenu umjetnost: 2009. za nagradu Croatia osiguranja,  te  na natječaju Start Point Award (najbolji diplomski radovi europskih akademija) kao predstavnik ALU Zagreb i 2010. na natječaju T-HT nagrade MSU-a.
Dino Zrnec autor je mlađe generacije, koji nas jednim izrazito angažiranim dijelom svog slikarstva poziva na svojevrsnu vožnju unatrag, rekonstrukcijom određenog prošlog razdoblja povijesti,  ispreplićući realne povijesne elemente - reprezentativne scene socijalističkih radnih ambijenata sa autobiografskim elementom vlastitog lika, svjedoka vremena koji se odnosi prema različitim oblicima svijesti; (individualno / socijalno / kulturološko / umjetničko). Zanimljiv je postupak kojim slikar evocira atmosfere određenih ambijenata - upotrebom blijedog / transparentnog nanosa boje, dok vlastiti lik - umjetnički idividuum  jasno naglašava. Time ostvaruje novu dimenziju, prolazeći kroz poseban oblik prošle stvarnosti na koju se referira, jedno slojevito interkulturno prožimanje, jasan kontrast odsutnosti i prisutnosti.
Dino Zrnec na neobičan način oblikuje specifične odnose elemenata prošlog vremena i pozicioniranja vlastitog identiteta unutar tih relacija. Kroz svoje slike omogućava prijelaz „zaustavljenih” kadrova refleksija prošlosti u svijest promatrača, propitujući postavljanje identiteta u tom odnosu. Sam autor naglašava: „U radu me zaokuplja povijest, sjećanja, kako pristupiti povijesnom trenutku odnosno kako se pozicionirat unutar takvog i da li je to uopće moguće sa obzirom na neproživljeno i vremenski odmak, te zašto smo opterećeniji prošlošću a ne budućnošću. Kakav je osjećaj bio živjeti u dobu entuzijazma, u dobu promišljanja budućnosti i novotarija kao nepoznatog. Velikim djelom moj pristup je fiktivan ali baziran na stvarnim dokumentima odnosno fotografijama koje tretiram kao ready made fotografije, koje za mene nose sasvim drugačije značenje od onog za koje nas veže sjećanje i prepoznatljivost.”
Kao slikaru koji  na originalan način koristi i pomiče nove točke gledišta u svojim djelima, od strane Odbora za dodjelu likovnih nagrada HDLU-a, dodjeljuje se Nagrada za mladog umjetnika u 2011. godini.

Daniela Ratkajec

————–

JOSIP TIRIĆ pripada najmlađoj generaciji hrvatskog koja se pojavila na vjetrometini umjetničke scene tek u nekoliko posljednjih godina.Ovaj mladi slikar već je sa svojim prvim izlagačkim istupima skrenuo pozornost kritike i publike na svoj rad ,zadržao je uzlaznu razvojnu liniju i figurira kao jedan od najeksponiranijih umjetnika novog vala hrvatskog figurativnog slikarstva.
Prvi koraci koji predstoje mladom umjetniku prilikom izlaska iz aula akademske zaštićenosti neosporno su presudni za cjelokupno njegovo kasnije stvaranje ;kamo krenuti,pitanje koje se neminovno postavlja svakom od njih ,a odgovor je ono što je svaki umjetnik dužan dati potpuno samostalno. No isto tako neizbježan je i utjecaj zbivanja umjetničkog okruženja ,utoliko je pojava mladog umjetnika koji već sa prvim izložbama iskazuje zavidnu samosvojnost nešto što ukazuje na kvalitetu a u slučaju Josipa Tirića možemo slobodno govoriti o već potpuno formiranom umjetničkom izrazu kao na likovnom tako i na idejnom planu,koji se iskazuje kroz izuzetnu stvaralačku uvjerljivost i likovnu prepoznatljivost.
Tirić je na samom početku svog djelovanja ukazao na bitne značajke svog rada :karakterističan kolorizam,dinamičke teksture,kompleksnost kompozicije i stalnu sklonost istraživačkom odnosno eksperimentu što gotovo uvijek u završnici rezultira vrlo osobnim likovnim diskursom.Upravo taj oslon na osobno iskustvo i spontani impuls njegova investiranja u djelo koje se postepeno i promišljeno gradi kroz avanturu ponovljenih pokušaja,stalno traženje najboljih rješenja te svojevrstan društveni angažman postali su osnova samosvojnog slikarskog projekta.
Josip Tirić je umjetnik koji puno radi ,koji se hrabro upušta u razvijanje najzahtjevnijih likovnih riješenja,nerijetko  kroz velike formate i vrlo kompleksne kompozicije koje zahtjevaju visoku razinu slikarske vještine i tehničke potkovanosti.Na njegovim slikama prepoznat ćemo mnoge zanatske finese ,bilo da je riječ o igri svjetlosnim aspektima boje ,različitim teksturama, od bogatih do lazurnih namaza, plošnog  tretiranja površine do voluminoznih formi ,izrazit kolorit i dramtične kompozicije ekspresivnog naboja.Kopleksne kompozicije često su postmodernistički kolažirane gotovo nespojivim elementima preuzetim iz masovnih i informatičkih medija koje spaja ili stavlja u odnos sa fotografijama koje je sam izradio.Taj postupak rezultira jednom osobnom,začudno dojmljivpom likovnom cjelinom.Teme Tirićevih slika kreću se u rasponu od postindustrijskog pejzaža i pripadajuće im arhitekture ,tema preuzetih iz medija do intimnih scena i portreta prijatelja.
Josip Tirić dijeli svu eksploziju vitalnosti,grozničavost i nemir svoje generacije,isključivost vlastitih uvjerenja i stavova,te na specifičan način likovnim sredstvima pokušava postaviti pitanja koja se odnose na društveno okruženje,tako da na simboličkoj razini svojim djelom progovara o aktualnim društvenim zbivanjima a da pri tome nimalo ne gubi na likovnoj kvaliteti.To upučuje na povišenu razinu socijalne osviještenosti što je danas jedna od bitnih karakteristika suvremene umjetnosti u globalnom smislu.
Čini se da je u središtu Tirićevih promišljanja ipak nalazi čovjek,njegovo stvaralaštvo uvijek u središtu svojih ontoloških ishodišta postavlja problem čovjekovog bitka ,ranjivost njegove prirode i opstojnosti u društvu.Njegove slike dokazuju da su globalno i individualno neraskidivo povezani.
Dosadašnji likovni put i razvoj Josipa Tirića stalno i uvijek iznova upućuje na kvalitativne pomake koje možemo pratiti sa svakom novom izložbom. Njegov rad upućuje nas na kompleksnu stvaralačku ličnost kao takav Josip Tirić zasigurno spada u sam vrh mlađe likovne scene.

Poštovani / Poštovane,

Obavještavamo Vas da se na Natječaj za voditeljicu/voditelja Galerije Karas i Galerije Bačva, objavljen na web stranicama HDLU-a 21. rujna 2011. godine, prijavilo ukupno trinaest (13) kandidatkinja.

Nakon uvida u predanu dokumentaciju i razgovora sa kandidatkinjama, Izborna komisija u sastavu Josip Zanki (predsjednik HDLU) Tomislav Buntak (dopredsjednik HDLU) i Gaella Gottwald (ravnateljica HDLU), odlučila je da se za voditeljicu programa Galerije Karas i Galerije Bačva primi Maja Rožman.

Upravni odbor HDLU-a je na sastanku 28. listopada 2011. godine nakon pisanog izvješća Izborne komisije jednoglasno prihvatio odluku iste.

Članstvo i tijela upravljanja HDLU zahvaljuju se svim prijavljenim kandidatkinjama s nadom da će i u budućnosti surađivati sa Hrvatskim društvom likovnih umjetnika.

.

Životopis Maje Rožman

Maja Rožman je rođena 1981. godine u Zagrebu.
Diplomirala je 2006. godine na grafičkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Ante Kuduza. Studijski se usavršavala na  Akademijama u Krakowu (Poljska), Budimpešti (Mađarska) i Salzburgu (Austrija) te sudjelovala na više rezidencijalnih programa u Nizozemskoj, Turskoj i Austriji. Trenutno završava magistarski studij grafike pri Akademiji za likovno umetnost in oblikovanje u Ljubljani (Slovenija).
2010. godine je u sklopu stipendije Gulliver Connect radila na projektima Instituta za suvremenu umjetnost SCCA Ljubljana, a 2011. godine je završila kustoski program Kustoska platforma u Zagrebu te TACSO trening za provođenje projekata EU.
Sudjelovala je na brojnim izložbama i festivalima u zemlji i inozemstvu te na internacionalnim konferencijama i seminarima, radionicama i produkcijama suvremene umjetničke prakse. Za svoj rad je primila nekoliko nagrada i priznanja.
Članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika (multimedijalna umjetnica).

.
Relevantno radno iskustvo: 

• 2011.-2012. - kustosica izložbi “planB” (u sklopu projekta “Bauhaus Osobno”; DAZ, Zagreb), “Druga stvarnost” (KunstlerHaus, Beč) i ”Donauraum-Donautraum” (sa Lucasom Cuturijem; Galerija Bačva, Zagreb; Galerija Oranžerija, Vukovar; Galerie Baeckerstrasse4, Beč)
• 2010.-2011. - voditeljica programa galerija Karas i Bačva
• 2009.-2011. - stručna suradnica na projektima HDLU-a: Hram, 45. zagrebački salon, 30. salon mladih
• 2007.-2010. - urednica multimedijalnog programa Međunarodnog festivala studentskog kazališta i multimedije Test! (t!8, t!9+10, t!0)
• 2008.-2010. - predavačica na stručnim skupovima Školske knjige (područje Likovne kulture)

Računalne vještine i kompetencije: 

• MS Office, Adobe Photoshop, Adobe Illustrator (svakodnevno);
• Adobe InDesign, Adobe Premiere, Adobe Dreamweaver, HTML (osnove)

Umjetničke vještine i kompetencije:

• Grafički dizajn
• Fotografija

Jezici:

• Engleski - aktivno u govoru i pismo
• Španjolski - pasivno u govoru i pismu
• Slovenski - pasivno u govoru i pismu

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika u Zagrebu (HDLU) poziva Vas na prijavu na Natječaj za kreiranje unikatnih i kreativnih torbi te ostalih upotrebnih predmeta (dizajnerskih modnih dodataka i slično) izrađenih od plastificiranih transparenata (reciklaža).

Na natječaj se mogu prijaviti studenti Tekstilno tehnološkog fakulteta, modni dizajneri, likovni umjetnici i svi ostali zainteresirani sa kreativnim iskustvom produkcije i izrade sličnih predmeta.

Na natječaj se može prijaviti putem maila na adresu: hdlu.events@gmail.com uz naznaku “za natječaj Od transparent do modnog dodatka”, zaključno sa 23.11.2011.

Prvih 30 kandidata koji se prijave za kreiranje upotrebnog predmeta (nije potrebno slati portfolio radova, eventualno skica rada) biti će pozvani na grupni sastanak na kojem će se detaljnije upoznati sa idejom projekta i moći podići određenu količinu materijala za rad te ga direktno upotrijebiti. O danu i vremenu grupnog sastanka na kojem će sve biti detaljno objašnjeno, sve prijavljene kandidate ćemo obavijestiti zaključno sa 24.11. 2011.

Na osnovu gotovih predmeta (za koji će također biti određen rok predaje) izvršit će se selekcija te će izabrati tri najbolja dizajna na osnovu kojih će se sa autorima radova ući u daljnju suradnju i dogovoriti uvjete.

Svi ostali autori radova koji neće uči u uži izbor dobit će mogućnost prodaje svog unikatnog rada na sajmu artOmat koji će se odvijati u Domu hrvatskih likovnih umjetnika I promovirati svoj rad uz određene uvjete tako da HDLU zadržava 40% vrijednosti od prodaje.

Sajam artOmat na kojem će radovi biti izloženi za prodaju će se održati u Galeriji Prsten unutar Doma hrvatskih likovnih umjetnika, Trg žrtva fašizma bb, Zagreb u razdoblju od 16.12. do 24.12. 2010.godine.

Poštovani / Poštovane,

Obavještavamo Vas da se na Natječaj za voditeljicu/voditelja Galerije Prsten i Galerije PM, objavljen na web stranicama HDLU-a 21. rujna 2011. godine, prijavilo ukupno jedanaest (11) kandidatkinja.

Nakon uvida u predanu dokumentaciju i razgovora sa kandidatkinjama, Izborna komisija u sastavu Josip Zanki (predsjednik HDLU) Tomislav Buntak (dopredsjednik HDLU) i Gaella Gottwald (ravnateljica HDLU), odlučila je da se za voditeljicu programa Galerije Prsten i Galerije PM primi Iva Kovač.

Upravni odbor HDLU-a je na sastanku 28. listopada 2011. godine nakon pisanog izvješća Izborne komisije jednoglasno prihvatio odluku iste.

Članstvo i tijela upravljanja HDLU zahvaljuju se svim prijavljenim kandidatkinjama s nadom da će i u budućnosti surađivati sa Hrvatskim društvom likovnih umjetnika.

.

Životopis Ive Kovač

Iva Kovač rođena je 01.01.1983. u Splitu.

Obrazovanje:

• 2010/11_pohađa kustoski program Svet Umetnosti pri SCCA Ljubljana
• 2009/10_pohađa kustoski program Kustoska platforma u sklopu SCa Zagreb
• 2008_diplomira slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu
• 2001/02_studira Likovnu kulturu na Filozofskom fakultetu u Rijeci
• 2001_završava Prvu riječku hrvatsku gimnaziju u Rijeci

Radno iskustvo:

• 11.2009_zajedno sa Elvisom Krstulovićem sastavlja i vodi filmski program Prostori straha u sklopu 6.Velesajma Kulture, MMC Zagreb
• 5.2008-5.2009_radi za multimedijalnu kazališnu skupinu Bacači sjenki iz Zagreba
  • 5.-8.2008_volontira na pojedinim projektima
  • 9.2009-6.2010_ honorarno radi na svim aktualnim projektima i vodi ured
  • 4.-5.2010_dio je organizacijskog odbora i glavna koordinatorica simpozija Sjenčanje grada: Hipertekstualizacija urbanog prostora
  • - Piše prijave za financijsku potporu od domaćih i stranih kulturnih fondova
  • - Sudjeluje u medijskoj promidžbi projekata i oglašava ih na društvenim mrežama
  • - Osmišljava vizualnu promidžbu nekih projekta
  • - Održava internetske stranice udruge
  • - Vodi pismenu i usmenu korespondenciju sa suradnicima/icama udruge
• 12.2007-1.2008_staž u Peggy Guggenheim Collection u Veneciji
• 9-2007_sudjeluje u organizaciji Teorijske čitalačke radionice, SC Zagreb

Umjetničke reference relevantne za obavljanje posla na koji se prijavljujem:

• 2009/10_u suradnji sa Elvisom Krstulovićem organizira i vodi predavanja te objavljuje internet stranicu i novine Art&Market sa vlastitim tekstovima, intervjuima i diskusijama s voditeljima korejskih alternativnih umjetničkih prostora u sklopu SAP2009 rezidencijalnog boravka u Republici Koreji, projekt nastavljaju na 2. Moskovskom bijenalu mladih
• 2008_u suradnji sa Natašom Tepavčević radi intervjue sa umjetnicom Gülsün Karamustafa te Danom i Liom Perjovschi te izdaje publikaciju Distribucija znanja u sklopu 29. Salona Mladih-Salona revolucije

Tražena znanja i vještine:

• Aktivno poznavanje engleskog i slovenskog jezika u govoru i pismu.
• Pasivno poznavanje njemačkog jezika u govoru i pismu.
• Radim podjednako na Mac i Windows računalima.
• Koristim se MS Office programima, Adobe Photoshopom, Ilustratorom i InDesignom, Premierom i Final Cut Pro programom.
• Znam održavati internet stranice i koristim se društvenim mrežama u svrhu promidžbe kulturnih manifestacija.

Poštovani i poštovane,

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika u Zagrebu (HDLU) poziva Vas na prijavu inventivnih prijedloga programa likovnih radionica u sklopu drugog božićnog sajma artOmat.

Sajam će se održati u Galeriji Prsten unutar Doma hrvatskih likovnih umjetnika, Trg žrtva fašizma bb, Zagreb u razdoblju od 16.12. do 24.12. između 11 i 21 sati i vikendom između 11 i 19 sati, na Badnjak od 11 do 16 sati.

Za vrijeme trajanja sajma održati će se 8 likovnih radionica, svaka u trajanju od 6 sati. Svaki autor može prijaviti za jednu radionicu u trajanju od 3 sata do maksimalno 6 sati.

Većinu materijala za radionice osigurava HDLU. Radionice za jednu grupu će trajati 3 minuta stoga predlažemo svima zainteresiranima da predlože programe koji su brzo i lako izvedivi te se mogu lako demonstrirati većem broju polaznika.

Honorar voditelja radionica je 50 kn po satu (u neto iznosu).

Radionice u sklopu sajma planirane su u popodnevnom terminu, a voditelji radionica trebaju omogućiti svakom polazniku iskustvo sudjelovanja, edukacije i produkcije vlastitog kreativnog rada kojeg mogu ponijeti sa sobom. Svaka grupa će imati ograničen broj polaznika, te će svakom voditelju biti dodijeljen asistent koji će pomagati u koordinaciji.

Pozivamo sve zainteresirane, članove i članice HDLU da najkasnije do 25. studenoga 2011. godine dostave sljedeće podatke:

- Ime i prezime

- Kontakt (tel, mob, e-mail)

- Kratki životopis (u par rečenica)

- Prijedlog i detaljan opis programa radionice

- Fotografije ili skice produkata koji će nastati na radionici

- Materijal potreban za radionice (ne smije prelaziti vrijednost od 200 kn)

Prijave se mogu dostaviti (sa naznakom artOmat radionice)

poštom na adresu: HDLU, Trg žrtava fašizma bb, 10000 Zagreb

e-mailom na: hdlu.events@gmail.com

osobno: u Tajništvo HDLU-a, radnim danom između 9 i 13  sati. (sa naznakom “artOmat radionice”).

Nepotpune ili zakašnjele prijave neće se razmatrati.

artOmat
Sajam nekonvencionalnih umjetničkih predmeta
Natječaj za izlaganje i prodaju

Poštovani i poštovane,

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika u Zagrebu (HDLU) Vas poziva na sudjelovanje na drugom božićnom sajmu nekonvencionalnih umjetničkih proizvoda, pod nazivom artOmat.
Sajam će se održati u Galeriji Prsten unutar Doma hrvatskih likovnih umjetnika, Trg žrtva fašizma bb, Zagreb u razdoblju od 16.12. do 24.12. 2011. godine, radnim danom između 11 i 20 h, vikendom između 11 i 19 h te na Badnjak od 11 do 16 sati.
Osim slikarskih, grafičkih i kiparskih radova, pozivamo Vas da se prijavite na natječaj sa svojim unikatnim umjetničkim predmetima ili onima koji nastaju u ograničenim serijama (ukrasi, nakit, igračke, dekoracije, dizajnerski predmeti, modni dodaci i ostalo).
Svakom autoru ili grupi autora će u osvijetljenom i grijanom prostoru biti osiguran prostor po izboru te dvije stolice:

- Površine 3 x 3 m, uz donaciju od 800,00 kn
- Površine 5×3 m uz donaciju od 1.000,00 kn
Opremu za izlaganje, kao i osobu za čuvanje i prodaju umjetnina autori trebaju osigurati sami. Predmeti se preko noći mogu pohraniti u prostoru galerije koja će se zaključavati, a ukoliko dođe do oštećenja ili gubitka, odgovornost snose autori sami. Sav prihod od prodaje ide direktno autorima.

Pozivamo sve zainteresirane da najkasnije do 25. studenoga 2011. godine, poštom, e-mailom ili osobno dostave sljedeće podatke:

Ime i prezime, adresu i kontakt /mobitel /e-mail

Fotografije radova uz kratki opis

Cijene radova

Kratki životopis

Naznaka veličine prostora

 

Prijave slati na:

E-mail adresu: hdlu.events@gmail.com sa naznakom „Za natječaj - artOmat”
Poštom: HDLU / „Za natječaj - artOmat” / Trg žrtava fašizma bb, 10000 Zagreb
Osobno: Tajništvo HDLU, radnim danom između 9 i 13 sati, sa naznakom „Za natječaj - artOmat”

Nepotpune ili zakašnjele prijave neće se razmatrati.

Poštovani,

obavještavamo Vas de je Ocjenjivački sud 1. Bijenala slikarstva (Akademik Đuro Seder; Dalibor Jelavić, dekan ALU; Josip Zanki, predsjednik HDLU-a; Tomislav Buntak, dopredsjednik HDLU-a) na sastancima održanim 12. listopada i 19. listopada 2011. godine, između 363 prijave pristigle na Natječaj za izlaganje na 1. Bijenalu slikarstva, u izložbeni program uvrstio 28 autora.
Organizacijski odbor i Hrvatsko društvo likovnih umjetnika zahvaljuju svim umjetnicima na prijavi i sudjelovanju.

Predanu dokumentaciju možete preuzeti u roku od 30 dana od objave rezultata na službenim web stranicama Udruge (www.hdlu.hr). Po isteku navedenog roka za nepreuzetu dokumentaciju ne odgovaramo. HDLU ne preuzima obvezu vraćanja predanih materijala poštom. HDLU ne preuzima obvezu produkcije i opreme umjetničkih djela. HDLU ne preuzima obvezu i trošak dostave i povrata umjetničkih djela.

Autori izabrani od strane Ocjenjivačkog suda:

• Babić, Damir
• Bučan, Jagor
• Cupek, Željka
• Dračić, Sebastijan
• Fisher, Fedor
• Friščić, Danko
• Grlić, Martina
• Jazvić, Paulina
• Jurić, Ivona
• Kovač, Koraljka
• Kutleša, Mirna
• Lapuh, Lovro
• Latin, Ivan
• Meštrović, Gordana
• Mezak, Davor
• Milić, Zdravko
• Pavlović, Pavle
• Ravlić Čelić, Tanja
• Shrem, David M.
• Stojanovski, Krunislav
• Sušac, Domagoj
• Tirić, Josip
• Trobić, Vanja
• Tudek, Ivan
• Vehabović, Zlatan
• Zanze, Anabel
• Zeman, Marko
• Zrnec, Dino

Poštovani članovi i članice Hrvatskog društva likovnih umjetnika,

Pozivamo Vas da prisustvujete predavanju u organizaciji Lefranc&Bourgeois-a i Art materijal-a sa naslovom:

ULJA, MEDIUMI, LAKOVI I RAZRJEĐIVAČI

-Esencijalni proizvodi da bi ste Vaš rad učinili posebnim

Predavanje će održati g.Stephane Lafontan (L&B, Francuska)

u četvrtak, 06.10.2011., s početkom u 16 sati

Dom hrvatskih likovnih umjetnika u Zagrebu, Trg Žrtava Fašizma - Klub HDLU

Predavanje će trajati maksimalno 2,5 sata na engleskom jeziku i ukoliko je potrebno simultanom prijevodu na hrvatski.
Lefranc&Bourgeois je najstariji proizvođač slikarskog materijala na svijetu i nudi najveći izbor ulja,mediuma,lakova i razrjeđivača za uljno slikarstvo.
Govorit će se o kemijskom, tehnološkom i estetskom aspektu ovih nezaobilaznih materijala u tehnici ulja.
Predavanje će imati svoj teoretski dio sa powerpoint prezentacijom i praktični dio gdje će svi prisutni biti u prilici osobno isprobati materijale o kojima će se govoriti.

Vjerujemo da ćemo pobuditi Vaš interes i radujemo se Vašem dolasku!
Ukoliko imate pitanja slobodno nas kontaktirajte na 098 235 136.

Posebna napomena: Svi članovi i članice HDLU ostavaruju 40% popusta na kupovinu materijala uz predočenje članske iskaznice do 15.10.2011.

Predrag Budimir

ART MATERIJAL d.o.o.

Promocija monografije

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika

1868. -2011.

• 29. rujna 2011. u 18 sati
• klub HDLU
• Dom hrvatskih likovnih umjetnika
• Trg žrtava fašizma bb, 10 000 Zagreb

Poštovani / Poštovane,

U četvrtak 29. rujna, s početkom u 18 sati, u Dom hrvatskih likovnih umjetnika

(Trg žrtava fašizma bb, Zagreb) održat će se promocija monografije “Hrvatsko društvo likovnih umjetnika 1868. - 2011.”.

Na promociji će govoriti Karla Pudar, Josip Zanki (predsjednik HDLU-a), Vjeran Katunarić i Elizabet Kuk.

—

Autori tekstova:

• Vjeran Katunarić;
• Ariana Kralj, ravnateljica HDLU-a 1992.-1996.;
• Peruško Bogdanić, predsjednik HDLU-a, 1996.-2001.;
• Robert Šimrak, predsjednik HDLU-a 2001. - 2003.;
• Vatroslav Kujiš, Predsjednik HDLU-a 2003.-2007.;
• Josip Zanki, predsjednik HDLU-a 2007.-2011.

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika raspisuje

NATJEČAJ za
1. BIJENALE SLIKARSTVA

Dom hrvatskih likovnih umjetnika
(Galerija Bačva, Galerija PM, Galerija Prsten)

2. studeni – 22. studeni 2011.

Pravo na odaziv imaju likovni umjetnici svih generacija sa stalnim prebivalištem u Republici Hrvatskoj. Prijaviti možete 3 (tri) umjetnička djela producirana nakon 2008. godine. Da biste sudjelovali na natječaju, potrebno je priložiti:

1.) PRIJAVNI OBRAZAC

Potpuno ispunjen prijavni obrazac je obavezan. Prijave bez ispunjenog obrasca neće se razmatrati. Prijavnicu možete preuzeti ovdje.

2.) FOTOGRAFIJU SVAKOG RADA

• Format:                       jpg, JPEG, tiff
• Dimenzije:                   2400 x 1600 pixela
• Naziv fotografije:         prezime_ime (npr. horvat_ivan.jpg)

Ukoliko niste u mogućnosti poslati digitalnu snimku, fotografije radova (minimalnih dimenzija 18 x 13 cm) možete u istom roku dostaviti ili poslati poštom u Tajništvo HDLU-a s naznakom “za Bijenale slikarstva“. Molimo dostaviti samo foto dokumentaciju, ne originalne radove!!!

ROK ZA PREDAJU PRIJAVA JE 21. RUJNA 2011.

Prijedlozi se osobno ili poštom dostavljaju na
adresu:            Tajništvo HDLU, Trg žrtava fašizma bb, 10000 Zagreb
e-mail:             info@hdlu.hr

s naznakom BIJENALE SLIKARSTVA 2011

Naknadno prispjele i/ili nepotpune prijave se neće razmatrati.

Predana dokumentacija podiže se u roku od 30 dana od objave rezultata na službenim web stranicama Udruge (www.hdlu.hr). Po isteku navedenog roka za nepreuzetu dokumentaciju ne odgovaramo. HDLU ne preuzima obvezu vraćanja predanih materijala poštom. HDLU ne preuzima obvezu produkcije i opreme umjetničkih djela. HDLU ne preuzima obvezu i trošak dostave i povrata umjetničkih djela.

HDLU pridržava sva prava za korištenje predanih materijala u svrhu promidžbe 1. Bijenala slikarstva u svim medijima te katalogu, pozivnici i web stranicama.

Koordinacija: stručni tim HDLU

Kontakt: info@hdlu.hr

……………………………………………………….

Bijenale slikarstva

Uvod u novo čitanje hrvatskog slikarstva

Prošlo je već puno godina otkad je napuštena podjela na stare i nove medije. Unutar postmodernističkog diskursa otpočela je i završila  priča o intermedijalnosti ali i o smrti slikarstva. Nakon smrti uslijedio je i trijumfalni povratak. Smrt kao takva više je nego upitna, a razlog teorijama o prekidu kontinuiteta slikarskog medija svakako se nalazi u činjenici prekida odnosa umjetnika sa samom tehnikom slikanja. Činjenica je da je većina slikara  u jednom trenutku mislila da može prekinuti s nasljeđem akademizma i otpočeti slikati budističkom prazninom kao Pollock ili Rothko a da pritom nisu izgradili samu slikarsku tehniku. Upravo zbog inzistiranja na slikarskoj tehnici jedino je njemačko slikarstvo zadržalo kontinuitet od velikana starije generacije kao Anselma Kiefera, Sigmara Polkea i Gerharda Richtera, preko srednje označene djelom Jorga Immendorffa do najmlađih slikara poput Thomasa Scheibitza ili Norberta Biskya.  Polazište tog slikarstva svakako više nije bio akademizam već sva medijalna i intermedijalna kultura od sedamdesetih godina naovamo.  Paradoks je bio tim veći da su mediji za koje se tvrdilo da će istisnuti „klasičnu sliku“ poput videa, instalacije ili cyber arta postali polazišna točka za novu slikarsku scenu. Situacija u Hrvatskoj bila je puno kompleksnija. Za vrijeme socijalističke Jugoslavije avangardna kretanja u umjetnosti od raskida sa socrealizmom bila su inaugurirana kao državna umjetnost.  Ideološkom vrhu ona su predstavljala ključan dokaz o jugoslavenskom trećem putu između istoka i zapada. Model državne kulture približavao je Jugoslaviju istočnom a jaki avangardni pokreti zapadnom kulturnom modelu. Zbog svega toga su čak i građanskom miljeu najekscesnije pojave od ranih radova Marine Abramović do filma Lazara Stojanovića Plastični Isus i performansa Tomislava Gotovca „Zagreb volim te“ bile tolerirane u različitim varijablama. U periodu formiranja samostalne Hrvatske, za vrijeme i neposredno poslije Domovinskog rata u jednom se djelu političkog i kulturnog vrha stvorio anakroni model nacionalne kulture. Pošto je kroz povijest kiparstvo kao medij bilo uvijek vezano u ideologiju, upravo je ono postalo jedno od međaša nove hrvatske nacionalne umjetnosti. U slikarstvu se osim par pojava koji su pleternu ornamentiku inkorporirali sa trash estetikom nova nacionalna umjetnost nije jače implementirala. Kao rezultat svega toga u devedesetim je nova NGO scena, urbano kulturna, kao i scena vezana za djelovanje  platformi civilnog društva  napravila podjelu na retrogradno i suvremeno  te progresivno i regresivno. Upravo je ta scena na početku svog djelovanja  gotovo anatemizirala slikarski medij kao nešto odavno mrtvo. Tako su se našle suprotstavljene dvije dogme ona koja je govorila o nacionalnom i akademizmu i ona koja je govorila o internacionalnom i o novim medijima.  Nakon nekog su vremena ove dvije dogme dobile političke oznake lijevog i desnog, klerikalnog i ateističkog, moralnog i perverznog već prema potrebi. U financijskom je smislu tržišni pokrovitelj jedne i druge dogme, da parafraziramo Negrija bio „Imperij“. Jedina je razlika bila u prividu jeli se radi o firmi u nacionalnom ili stranom vlasništvu. Procesi globalizacije kulture koji su Hrvatsku zahvatili već od 2000 godine  izmijenili su potpuno kulturni život kao i sliku u javnom mnijenju o samim umjetnicima.  Nedefinirano tržište umjetničkih djela, nedostatak privatnih fondova i smanjenje potpore državnih i gradskih vlasti produbili su sve veći jaz između umjetnika, njihovog djelovanja i konzumenta umjetničkog djela. Upravo zbog svih tih razloga Hrvatsko je društvo likovnih umjetnika kao temeljna cehovska i strukovna udruga likovnih umjetnika u Hrvatskoj odlučilo pokrenuti Bijenale slikarstva.  Inicijalnu ideju za pokretanje takve manifestacije dao je slikar Dalibor Jelavić, dekan Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Početkom godine formiran je Organizacijski odbor Bijenala slikarstva koji će koordinirati sve aktivnosti oko prvog bijenala. Namjera nam je ne samo pokazati vrijednosti slikarske scene u Hrvatskoj, već tu istu scenu postaviti u Evropski i svjetski kontekst. Naime u Hrvatskoj se zadnjih par godina može pratiti reafirmacija slikarstva kako kroz djelovanje srednje generacije slikara kao i etabliranje onih najmlađih. Na Bijenalu ćemo  pokazati njihove radove, dati im novi teorijski diskurs te stvoriti uvjete za ponovnu revalorizaciju slikarske scene. Na svakom  će se od bijenala predstaviti relevantna slikarska scena jednog grada.  Zbog svega smo toga pozvali britanskog kustosa  s berlinskom adresom Marka Gisbourna da odabere najbolje od trenutno najsvježije slikarske scene u svijetu. Kao rezultat njegovog izbora u sklopu Bijenala slikarstva predstaviti će se petnaest najznačajnijih berlinskih slikara na izložbi naziva „Ich bin ein Berliner“. Prvi hrvatski Bijenale slikarstva nastojati će biti generator otkrivanja novih slikarskih imena i njihov promotor. Zbog svega će toga Organizacijski odbor u kojem sjede isključivo vizualni umjetnici koji se bave suvremenom slikarskom praksom žirirati  radove prijavljene za izlaganje na bijenalu. Natječaj  će biti jednim djelom pozivni a drugim javni i otvoreni.  Mišljenja smo da se jedino tako može dobiti kvalitetan presjek hrvatske scene. Teoretičarima umjetnosti ostavljamo mogućnost  postava bijenala u kontekst koji mu pripada, a sudu vremena njegovu kvalitetu i značaj. Stoga vas dragi prijatelji pozivamo da svi skupa radimo na realizaciji prvog hrvatskog Bijenala slikarstva, te da zajedno osvojimo nove prostore medija svjetla.

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika
Organizacijski odbor Bijenala slikarstva

Poštovani,

obavještavamo Vas da će zbog godišnjih odmora uredi Tajništva i Računovodstva Hrvatskog društva likovnih umjetnika biti zatvoreni u periodu od 25. srpnja do 16. kolovoza 2011. godine.

Stoga Vas molimo da se za podizanje Vase dokumentacije (Prijem u članstvo, Godišnja izložba, Program galerija 2012. i sl.) javite u Tajništvo Udruge nakon 16. kolovoza, prema redovitom radnom vremenu: pon-pet:  9h - 13h

Prijave traju do 21. kolovoza 2011. 

Program volontiranja u Kući Lauba, kroz rad u raznim aktivnostima, pruža priliku mladim ljudima za stjecanje praktičnog iskustva, kao i upoznavanje s funkcioniranjem jedne značajne privatne zbirke suvremene umjetnosti. Želimo pridonijeti umrežavanju studenata i studentica srodnih struka, te stjecanju i razmjenjivanju novih znanja i iskustava.

Program volontiranja namijenjen je kandidatima i kandidatkinjama koji su završili studij humanističkog, umjetničkog ili ekonomskog usmjerenja, ili se nalaze na završnim godinama studija. Želimo stvoriti tim ljudi iz različitih područja: povijesti umjetnosti, likovnih umjetnosti, dizajna, arhitekture, filozofije, sociologije, pedagogije, režije, snimanja i ekonomije, koji imaju različite interese za suvremenu umjetnost i njihove programe.

Radno vrijeme Kuće Lauba je od 15.00 do 23.00 sata svakoga dana. Radno vrijeme sudionika i sudionica u Programu volontiranja je od 14.30 do 19.00 u jednoj smjeni, te od 19.00 do 23.30 sati u drugoj smjeni. Svaki sudionik radi u obje smjene, šest dana u tjednu, ovisno o unaprijed pripremljenom rasporedu.

Program volontranja u Kući Lauba je volonterski i traje tri mjeseca. Program započinje u ponedjeljak, 29. kolovoza potpisivanjem volonterskog ugovora na tri mjeseca, a završava 3. prosinca 2011. Prvi tjedan će volonteri raditi u smjeni s iskusnim volonterima iz ljetnog programa te će proći edukaciju. Nakon uspješno završenog programa volontiranja, volonteri će dobiti certifikate o volontiranju i preporuke.

Prije dolaska na potpisivanje ugovora, kandidatima se preporučuje da se pripreme i upoznaju sa zbirkom, ukoliko s njom nisu otprije upoznati.

Prijave se šalju isključivo mailom, na adresu: internships@lauba.hr

1. Obrazac za prijavu nalazi se ovdje.

2. Motivacijsko pismo ne bi trebalo sadržavati više od 3 000 znakova, uključujući razmake. Preporuča se jednostavna forma pisma koja jasno razlaže vašu motivaciju i interes za prijavu. Potrebno je posebno naglasiti ukoliko vas zanima neko područje rada: radionice sa djecom, javna vodstva, rad na internet stranicama, izrada dokumentacije, odnosi sa javnošću, dokumentiranje radova, snimanje i tako dalje.

3. Životopis valja pravilno formatirati: u njemu treba navesti popis relevantnih informacija vezanih uz obrazovanje kandidata, radno iskustvo i vještine. Preporuča se europski format životopisa.

Nepotpune, faksirane i poštom poslane prijave neće se razmatrati. O dospijeću prijave kandidati neće biti posebno obaviješteni.

Prijave traju do 21. 08. 2011. u ponoć, rezultati će biti objavljeni na Laubinoj internet stranici, a odabrani kandidati i kandidatkinje biti će obaviješteni putem e-maila do ponoći 25.08. 2011.

Poštovani članovi i članice,

obavještavamo Vas da će zbog godišnjih odmora uredi Tajništva i Računovodstva Hrvatskog društva likovnih umjetnika biti zatvoreni u periodu od 25. srpnja do 16. kolovoza 2011. godine.
Nakon 16. kolovoza Hrvatsko društvo likovnih umjetnika započinje raditi prema redovitom radnom vremenu:

Tajništvo
Rad sa strankama / pon-pet:  9h - 13h

Računovodstvo
Rad sa strankama / pon-pet:  9h - 13h