Posts Tagged ‘34. salon mladih’

Dodijeljene su
NAGRADE 34. SALONA MLADIH

HPB nagrade
Pohvala
MSU nagrada
Nagrada Galerije Kranjčar
Nagrada Ljevaonice umjetnina Ujević
Nagrada Iva Vraneković – umjetnik umjetniku

Jučer, 26. lipnja, u Domu hrvatskih likovnih umjetnika uručene su nagrade 34. salona mladih.

Ove godine, u službenoj konkurenciji 34. salona mladih, dodijeljene su čak tri HPB novčane nagrade, jedna Pohvala, MSU nagrada, Nagrada Galerije Kranjčar i Nagrada Ljevaonice umjetnina Ujević, dok je, izvan službene konkurencije,  zahvalnošću anonimnog filantropa uručena i novčana  Nagrada Iva Vraneković – umjetnik umjetniku.

Odbor za dodjelu HPB nagrada u sastavu: Branka Benčić, Tomislav Buntak, Olga Majcen Linn, Mirna Rul i Tomislav Vuić dodijelio je HPB Grand prix 34. salona mladih u vrijednosti 10.000,00 kn te rezidenciju CITÉ INTERNATIONALE DES ARTS u Parizu, Vladimiru Novaku za rad ≈ 30 STEPS IN BALANCE, 2. HPB nagradu u vrijednosti 7.000,00 kn  umjetnici Vidi Meić za rad Atlas mrlja, dok je 3. HPB nagrada u vrijednosti 5.000,00 kn dodijeljena Niki Mihaljeviću, za rad Circumnavigare necesse est, vivere non est necesse.


HPB Grand Prix
Obrazloženje:

“Rad ≈ 30 steps in balance Vladimira Novaka  prostorna je instalacija koja u kontekstu ovogodišnjeg Salona mladih – Panoptikon, svojim karakterom reflektira promjenjivost i nepredvidivost uvjeta i mogućnosti u kojima se umjetnici više ili manje (s)nalaze poput hodača po gurtni, balansirajući između višestrukih uloga kojima, osim uloge autora, moraju vladati. U imaginarnom hodu po gurtni s jedne na drugu stranu galerije, umjetnik razapinje materijal kao vizualizaciju nesigurnih i promjenjivih uvjeta potrebnih za uspješan ishod.

Novak, govoreći o „balansiranju“ umjetnika između različitih centara moći, tržišnih uvjeta i drugih opcija, uspoređuje takvu poziciju s umijećem balansiranja na gurtni. Najzategnutija gurtna, nije najbolja opcija za ugodan ili lakši prelazak, ali to nije niti previše opuštena gurtna, jer se, prelaskom sredine, linija počinje uspinjati prema sidrištu, što dodatno otežava prelazak na drugu stranu. Povremeno, ipak, smatra Novak, sustav pruža dovoljan vremenski okvir i povoljne uvjete za potencijalni hod.

Odabirom pravog trenutka, čitamo to u radu  ≈ 30 steps in balance,  možemo „nadigrati“ i najstrože, „svevideće“ nadglednike hrvatskog kulturno-umjetničkog panoptikona.”

2. HPB nagrada

Obrazloženje:

“Koncept ovogogodišnjeg Salona, Vida Meić uspoređuje s principima istraživanja i sortiranja mrlja, koje predstavlja u ciklusu pod nazivom Atlas mrlja. U sklopu ovog ciklusa, autorica proučava nepoželjne i destruktivne detalje stvarnosti – pukotine, prljavštine, ogrebotine, rupe, erozije, itd. Ove elemente analizira i organizira prema različitim kategorijama kao što su konglomerati, agregatna stanja, strukture, uvećanja ili varijacije. Ovim, u potpunosti apsurdnim činom ukalupljivanja nečeg neukalupljivog i stvaranja Atlasa agregatnih stanja pojedinačnih mrlja, Meić, u skladu s temom ovogodišnjeg Salona mladih, ukazuje na suvremeno društvo kontrole i sveprisutnu tendenciju prikupljanja, sortiranja i analiziranja svih, pa i onih, na prvi pogled, sasvim beznačajnih, podataka.”

3. HPB nagrada

Obrazloženje:

“Circumnavigare necesse est, vivere non est necesse” audiovizualna je instalacija koja dokumentira ekspediciju čija je svrha bila empirijski i dijalektički dokazati da je otok Prvić uistinu kopno okruženo morem. Hipotezu dokazuje umjetnik i sedam suputnika ophodavanjem otoka, za što im je trebalo 5 sati i 2 minute. Ekspedicija je dokumentirana putem eponimne knjige umjetnika (romana, odnosno, filozofskog dijaloga) koja sadrži transkripte razgovora vođenih za vrijeme ekspedicije; projekciju 28 dokumentarnih dijapozitiva sa karusel dijaprojektora te zvučnim radom – ubrzanom zvučnom snimkom cjelokupne ekspedicije u kojoj je 5 sati i 2 minute komprimirano u 5 minuta i 2 sekunde.

Mihaljevićev se rad svojom kružnom formom referira na temu ovogodišnjeg Salona mladih, dok se sadržajem parodički odnosi naspram Hegelove dijalektičke metode, pa i čitave filozofije zapadnog kruga.  Kružno putovanje obalama otoka Prvića, odnosno ekpedicija koja dokazuje kako je Prvić otok jer je riječ o kopnu okruženom morem, na duhovit način priziva realizaciju logičke pogreške pri zaključivanju zvanu circulus in probando.”

Pohvala, koja uključuje samostalnu izložbu u Galeriji Greta, dodijeljena je Nikici Jurkoviću za rad Sve je moguće II.
Obrazloženje:

Sve je moguće II video je rad Nikice Jurkovića koji prikazuje Jurkovićevu umjetničku intervenciju na otvorenju izložbe Sve je moguće Denisa Kraš­kovićau galeriji Greta.Iz želje da bude prisutan na izložbi Salona mladih, a negirajući uobičajene i formalne postupke zastupanja sebe kao autora rada, Nikica koristi svoju poziciju tehničara na postavu ovogodišnjeg Salona mladih i samoorganizira­no se uključuje u protokol izlaganja, kriomnice postavivši rad Sve je moguće II u prostor Galerije PM. Odbacivši institucionalna pravila, Jurković zauzima prostor slobode, u kojem su upravo umjetnici ti koji postavljaju pravila.”

Stručno vijeće Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu dodijelilo je MSU nagradu, koja uključuje samostalnu izložbu u MSU galeriji u 2020. godini, za vrijeme trajanja sljedećeg Salona mladih, Vidi Meić za rad Atlas mrlja.

Obrazloženje:

Na 34. salonu mladih Muzej suvremene umjetnosti dodjeljuje nagradu umjetnici Vidi Meić za rad Atlas mrlja u kombiniranoj tehnici dubokog tiska.Motiv kojega su umjetnici (od Leonarda da Vincija pa do slikara apstrakcije poput Henri Michauxa ) ali i psihoanalitičari (Rorschachov test) prepoznali kao poticaj oslobađanju puta u nesvjesno, umjetnica će, paradoksalno, podvrgnuti hladnim, analitičkim procesima. Vrsnim baratanjem tehnikom dubokog tiska, Vida Meić ponavlja arhivirane mrlje, te ih potom pažljivo sortira u formalne kategorije. Tematizirajući mrlju kao nešto nepoželjno u društvu koje teži uređenosti i kontroli, umjetnica joj tako na stvaran ali i subverzivan, metaforički način odaje počast i daje pravo na postojanje.

Izložbom koja će se iduće godine održati u Galeriji Muzeja suvremene umjetnosti, MSU iskazuje povjerenje njezinom daljnjem radu kojega će nastaviti kontinuirano pratiti.”

Umjetnički kolegij Galerije Kranjčar u sastavu: Vanja Babić, Đorđe Jandrić i Mladen Lucić, dodijelio je Nagradu Galerije Kranjčara, koja uključuje samostalnu izložbu u Galeriji Kranjčar, Jeleni Lovrec za rad Mein Kulturkampf: akcija kotlovina.

Obrazloženje:

U projektu Mein Kulturkampf Jelena Lovrec na zanimljiv i društveno nadasve osviješten način problematizira aktualan položaj kulture u Hrvatskoj. Kupujući jedan kvadratni metar zemljišta diljem Hrvatske za potrebe kulture , autorica na ironičan i nedvosmislen način ukazuje na nimalo zavidan položaj što ga kultura trenutno zauzima u našemu društvu, ali istodobno i pridonosi izravnom uključivanju šire zajednice u procese stvaranja odnosno konzumiranja kulturnih sadržaja. Bivši vlasnici kvadratnoga metra zemljišta i dalje, naime, ostaju njegovi korisnici, ali sada isključivo u kulturne svrhe. Mein Kulturkampf primjer je lucidno osmišljena umjetničkog aktivizma, koji svojom ležernom ozbiljnošću te interaktivnim karakteristikama dojmljivo i uvjerljivo propituje društvenu utemeljenost kulture kao osnovna uvjeta njezina opstanka i razvoja.”
Nagradu Ljevaonice umjetnina Ujević, koja uključuje sponzorstvo lijevanja 1/2 mrazvijene površine umjetničkog/ih djela u bronci, dobila je Josipa Stojanović za rad Autoportret.
 
Obrazloženje:
“Josipa Stojanović u radu Autoportret  panoptičkim pogledom promatra svijet oko sebe te mu se nastoji prilagoditi i realizirati svoj potencijal bez negativnih reakcija na okolinu, ali i bez potrebe za izbjegavanjem ili potiskivanjem vlastitih potreba.”
Na inicijativu anonimnog filantropa, dodijeljena je i Nagrada Iva Vraneković – umjetnik umjetniku. Nagrada uključuje iznos od 10.000 kn i samostalnu izložbu u Galeriji Karas. Nagrađenu umjetnicu odabrao je žiri u sastavu: Tomislav Buntak, Nikola Albaneže, Vladimir Dodig Trokut i anonimni filantrop. Dobitnica je Marija Matić za rad Maleni.
Obrazloženje:

Poruka anonimnoga filantropa:Ekspresija biološke i intelektualne mladosti ostaje i dalje nenadmašna himna o ljepoti života i dometa njene kreativnosti. S protokom linearnog vremena stigli smo do 34. salona mladih, 150. godišnjice HDLU-a, te 5. godišnjice ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju. Ovom prilikom i na ovom mjestu dozvolite mi da citiram misao Nobelovca Gabriel Garcia Marquez koja će biti inkorporirana kao slogan u budući logo nagrade Iva Vraneković – Umjetnik umjetniku, za čije vizualno rješenje će najesen biti raspisan natječaj preko HDLU-a. Slogan glasi: “Naučio sam da čovjek ima pravo gledati čovjeka odozgo samo onda kad mu pomaže da ustane.”

U nizu od 6 radova i jedne skulpture autorica je izrazito svježom ekspresivnošću prikazala djecu, a kroz njihova lica i govor tijela, ostvarila je čitav raspon uvjerljivih emotivnih iskaza.” (Nikola Albaneže)

 

U utorak, 26. lipnja u 20h, u Domu HDLU bit će održana svečana dodjela nagrada i promocija kataloga 34. salona mladih – Panoptikon.

Program 26. lipnja započinje proglašenjem i dodjelom HPB nagrada 34. salona mladih. Ljubaznošću generalnog pokrovitelja, Hrvatske poštanske banke, dodijelit će se tri službene HPB nagrade 34. salona mladih u vrijednosti 10.000,00 kn i rezidencija CITÉ INTERNATIONALE DES ARTS u Parizu, 7.000,00 kn i 5.000,00 kn. Odbor za dodjelu HPB nagrada djelovao je u sastavu: Branka Benčić, Tomislav Buntak, Olga Majcen Linn, Mirna Rul i Tomislav Vuić.

Stručno vijeće Muzeja za suvremenu umjetnost Zagreb dodijelit će MSU nagradu, koja uključuje samostalnu izložbu u MSU galeriji u 2020. godini, za vrijeme trajanja sljedećeg Salona mladih.

Umjetnički kolegij Galerije Kranjčar u sastavu: Vanja Babić, Đorđe Jandrić i Mladen Lucić, dodijelit će Nagradu Galerije Kranjčara, koja uključuje samostalnu izložbu u Galeriji Kranjčar.

Ove se godine dodjeljuje i Pohvala, koja uključuje samostalnu izložbu u Galeriji Greta te Nagrada Ljevaonice umjetnina Ujević, koja uključuje sponzorstvo lijevanja 1/2 mrazvijene površine umjetničkog/ih djela u bronci .

Na inicijativu anonimnog filantropa, dodijelit će se i Nagrada Iva Vraneković – umjetnik umjetniku. Nagrada uključuje iznos od 10.000 kn i samostalnu izložbu u Galeriji Karas. Nagrađenog umjetnika/icu odabire žiri u sastavu: Tomislav Buntak, Nikola Albaneže, Vladimir Dodig Trokut i anonimni filantrop.

Neposredno nakon dodjele nagrada održat će se i promocija kataloga 34. salona mladih. Katalog izložbe dizajnirao je Duje Medić, dok je urednica kataloga Nika Šimičić.

Zabavni dio programa započinje u 20.45 h glazbenim programom DJ-a P.D. Ricco.

Za vrijeme trajanja završnog programa u utorak, 26.6., radno vrijeme izložbe bit će produljeno do 22hulazak na sva događanja i razgled izložbi je BESPLATAN za sve posjetitelje.

Salon mladih već se tradicionalno održava svake dvije godine, a ovo je njegovo 34. izdanje. Povodom 150. godišnjice djelovanja Hrvatskog društva likovnih umjetnika, ali i 50. godišnjice postojanja institucije Salona mladih, ovogodišnji Salon, između ostalog, obilježava i kontinuitet njihova postojanja.

Detaljnije o 34. salonu mladih pročitajte ovdje.

Panel Big Data i svijet umjetnosti
Voditeljica panela: Lena Disopra
U sklopu diskurzivnog programa 34. salona mladih
20.6.2018. (srijeda) u 18 h
Klub HDLU

 

U srijedu 20. lipnja u 18h u Klubu HDLU održat će se panel-diskusija koja će tematizirati odnos Big Data i svijeta umjetnosti. Gosti diskusije su kustosica Martina Kontošić i multimedijalni umjetnik Mihael Giba.
Razgovarat će se o eksploziji podataka kao paradigmi suvremenog svijeta te problematizirati odnos javnog i privatnog putem primjera uporabe i zloporabe podataka (Robin Hood Asset Management Cooperative, afera Cambridge Analytica…). Diskusija će pokušati pokazati kako se diskursi o Big Data u specifičnim uvjetima života i rada reflektiraju na kustoski i umjetnički potencijal, kao i koje su mogućnosti subverzije unutar odnosa moći koji djeluju kroz estetsku uronjenost u digitalno.
Raspravu će moderirati povjesničarka umjetnosti Lena Disopra.

CIJELI POPRATNI PROGRAM 34. SALONA MLADIH

34. salon mladih – Panoptikon ostaje otvoren do 26.6.2018.

 

 

 

 

 

INFORMACIJE O ULAZNICAMA

RADNO VRIJEME GALERIJA

srijeda – petak: 11 – 19 h
subota i nedjelja 10 – 18 h
ponedjeljkom, utorkom te blagdanom i praznikom (31.5. i 22.6.) zatvoreno.

 

 

 

U petak, 15.6.2018., u sklopu festivala Design Districtu 17:00 sati, kustosica ovogodišnjeg 34. salona mladih – Panoptikon, Mirna Rul, provest će Vas kroz izložbu.

Okupljanje za vodstvo je planirano ispred Galerije Bačva Doma hrvatskih likovnih umjetnika, Trg žrtava fašizma 16, Zagreb (glavni ulaz) u 17 sati.

Predviđeno trajanje vodstva je 45 minuta.

Veselimo se Vašem dolasku.

Izložbu možete pogledati do 26.6.2018.

Popratni program ovogodišnjeg Salona mladih

Razgovor s Beti Žerovc
Je li umjetnost samo za privilegirane?
U sklopu diskurzivnog programa 34. salona mladih
8.6.2018. (petak) u 18 h
Klub HDLU

 

U petak, 8. lipnja 2018. u 18h, u Klubu HDLU održat će se razgovor sa slovenskom istraživačicom i povjesničarkom umjetnosti Beti  Žerovc. Razgovor je dio diskurzivnog programa ovogodišnjeg Salona mladih – Panoptikon,  a vodit će ga kustosica Salona, Mirna Rul.

Razgovarat će se o pitanju klase i socijalne mobilnosti u umjetničkom sektoru u Europi,  radničkim pravima umjetnika i (ne)mogućnostima samoorganiziranja umjetnika,  apolitičnosti mladih umjetnika, ulogama strukovnih organizacija u kontekstu institucionalne kontrole, gubljenju kritičke pozicije uslijed imperativa za umrežavanjem, umjetničkim rezidencijama kao suvremenom ekvivalentu srednjovjekovnim vjerskim hodočaščima, o izložbi suvremene umjetnosti  kao mediju, te o promjeni uloge umjetničkih institucija.

BETI ŽEROVC slovenska je teoretičarka i povjesničarka umjetnosti. Predaje na Odsjeku za povijest umjetnosti ljubljanskog Filozofskog fakulteta. Područje njenog interesa su vizualne umjetnosti i svijet umjetnosti od sredine 19. stoljeća naovamo, s fokusom na njihovoj ulozi u društvu. Tijekom posljednjih petnaestak  godina, njen se interes usmjerio na fenomen kustosa suvremene umjetnosti, izložbe suvremene umjetnosti kao medija i promjenu uloge umjetničkih institucija.

CIJELI POPRATNI PROGRAM 34. SALONA MLADIH

34. salon mladih – Panoptikon ostaje otvoren do 26.6.2018.

 

 

 

 

INFORMACIJE O ULAZNICAMA

RADNO VRIJEME GALERIJA

srijeda – petak: 11 – 19 h
subota i nedjelja 10 – 18 h
ponedjeljkom, utorkom i blagdanom zatvoreno

Otvorenje 34. salona mladih – Panoptikon, 24.5.2018., u 19h, Dom HDLU

 

U četvrtak, 24. svibnja 2018. godine u 19:00 sati, u Domu hrvatskih likovnih umjetnika na Trgu žrtava fašizma 16, održat će se otvorenje 34. SALONA MLADIH – PANOPTIKON prema koncepciji Mirne Rul.

Izložba ostaje otvorena do 26. lipnja 2018.

Na otvorenju vas očekuju popratna događanja te od 20:30 DJ set Martine Gucić, producentice i DJ-ice iz Zagreba, koja djeluje pod umjetničkim imenom Mapalma.

Glazbom se bavi od 2010. godine. Nastupala je uz Cakes da Killa, Palmistry i Elysiu Crampton na partijima Žive muzike; njezine mikseve mogle/i ste čuti na popularnom NTS Radio (za Classical Trax) i Rinse FM-u (za MAJIA radio), a napravila je i jedan od prvih mikseva za kolektiv SISTER. Svoj prepoznatljivi zvuk definirala je na debitantskom EP-ju, izdanom potkraj 2017. za bečku etiketu Ashida Park. ‘Nightcap’ EP u najširem bi se smislu moglo opisati kao eksperimentalnu klupsku glazbu koja vuče utjecaje iz žanrova kao sto su trap, grime i r&b.

https://soundcloud.com/mapalma

http://smarturl.it/nightcap

 

Više o konceptu ovogodišnjeg Salona mladih pročitajte ovdje.


POPRATNI PROGRAM 34. SALONA MLADIH

24.5.2018. 12:00 (Galerija Šira, Preradovićeva 13, Zagreb)

Otvorenje izložbe Venientes- izbor iz godišnje produkcije ALU 2017. / 2018. g.

Izložba „Venientes“ projekt je koji se realizira sa ciljem predstavljanja ponajboljih radova iz godišnje produkcije Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Kao i proteklih godina, komisija sastavljena od profesora-predstavnika šest odsjeka Akademije prilikom završne izložbe odabrala je  radove koji će predstaviti ovogodišnje rezultate dvadesetak studenata slikarskog, kiparskog, grafičkog odsjeka, nastavničkog odsjeka kao i odsjeka za animirani film i nove medije.

25.5. Reli po galerijama 17:00

Reli po galerijama je manifestacija koja okuplja i mapira galerije kako bi umjetnicima i umjetničkim prostorima pružila veću vidljivost.

U 17 sati prisustvujte svečanom otvorenju ovogodišnjeg Relija, a u 17:30 smo za vas pripremili kratko vodstvo kroz izložbu s kustosicom Salona, Mirnom Rul

5.6. 2018. 18:00 (Klub HDLU)

predavanje Tihane Puc – Kartogram Salona mladih: Mreža nagrađenih umjetnica i umjetnika

U Klubu HDLU, tijekom trajanja Salona, možete vidjeti interaktivnu instalaciju Kartogram Salona mladih: Mreža nagrađenih umjetnica i umjetnika

Autorska koncepcija: Tihana Puc
Vizualizacija i tehnička izvedba: Mihael Giba

Kartogram Salona mladih podatke o izložbama umjetnika/ca nagrađenih na Salonu mladih između 1968. i 2016. vizualizira kao mrežu, omogućujući njihovo udaljeno čitanje te ispitivanje načina na koji se povezuju u domaćem i međunarodnom institucionalnom sustavu.

 

 

8.6. 2018. 18:00 (Klub HDLU)

razgovor s Beti Žerovc: Je li umjetnost samo za privilegirane?

12.6. 2018. 19:00 (Klub HDLU)

okrugli stol u organizaciji Instituta za povijest umjetnosti* 50 godina Salona mladih

voditeljica: Ivana Mance

*u sklopu manifestacije 150 godina HDLU

15.6.2018. 18:00

vodstvo kroz izložbu s kustosicom salona, Mirnom Rul*

*u sklopu festivala Design District Zagreb

20.6. 2018. 18:00 (Klub HDLU)

panel Big Data i svijet umjetnosti

voditeljica: Lena Disopra

20.6. 2018. 19:00 (MSU, Avenija Dubrovnik 17, Zagreb)

Otvorenje samostalne izložbe Mirana Šabića, dobitnika MSU nagrade na prošlogodišnjem Salonu mladih, pod nazivom Vremenska kapsula. Izložba ostaje otvorena do 11.7.2018.

26.6.2018. 18:00

Promocija kataloga 34. salona mladih i dodjela nagrada

INFORMACIJE O ULAZNICAMA

RADNO VRIJEME GALERIJA

srijeda – petak: 11 – 19 h
subota i nedjelja 10 – 18 h
ponedjeljkom, utorkom te blagdanom i praznikom (31.5. i 22.6.) zatvoreno.

Otvorenje, 24.5.2018., u 19h

U četvrtak, 24. svibnja 2018. godine u 19:00 sati, u Domu hrvatskih likovnih umjetnika na Trgu žrtava fašizma 16, održat će se otvorenje 34. SALONA MLADIH – PANOPTIKON prema koncepciji Mirne Rul. Izložba ostaje otvorena do 26. lipnja 2018.

Salon mladih već se tradicionalno održava svake dvije godine, a ovo je njegovo 34. izdanje. Povodom 150. godišnjice djelovanja Hrvatskog društva likovnih umjetnika, ali i 50. godišnjice postojanja institucije Salona mladih, ovogodišnji će Salon, između ostalog, obilježiti i kontinuitet njihova postojanja.

Kružna građevina…Zatvorenici u svojim ćelijama, zauzimaju obodni prsten – službenici u centru. Zastorima i ostalim napravama, nadzornici su sakriveni od pogleda zatvorenika: otuda osjećaj određene sveprisutnosti – Cijeli krug vidljiv je s malom ili, ako je potrebno, bez ikakve promjene mjesta. Jedna pozicija u nadzornom prostoru osigurava savršenu vidljivost svake ćelije…

Proposal for a New and Less Expensive mode of Employing and Reforming Convicts

Jeremy Bentham

Još  davne 1979. godine umjetnici okupljeni oko Radne zajednice umjetnika Podroom, prezentirali su Ugovor o uvjetima javne prezentacije umjetničkog rada kojim su zahtijevali bolju poziciju umjetnika u odnosu na institucije, ukazali na potrebu financijskog vrednovanja umjetničkog rada, te upozorili na problem unaprijed definiranih estetsko-umjetničkih vrijednosti od strane institucija.[1]

Više nego ikada, zadnjih nekoliko desetljeća umjetnici ovise o institucionalnim izvorima financiranja (stipendije, honorari, državni/gradski poticaji…); radovi se, gotovo u pravilu, produciraju upravo za institucije, prilagođavaju im se, te oblikuju u skladu i ovisno o njima. Umjetnost je kontekstualizirana i politizirana praksa, dok je polje umjetnosti prostor vječitog pregovaranja i konflikata između različitih aktera (Bourdieu)[2]  – umjetnika, škola/akademija, galerija, muzeja, tržišta, profesionalaca, itd. a opstaje samo onaj tko posjeduje „habitus“, tj. „igra“ prema pravilima igre koja, opet, kreiraju institucije. Beti Žerovc [3] povlači paralelu između izložbe suvremene umjetnosti i religijskog rituala,  gdje kustos,  predstavljajući „vrhovnog svećenika”, stvara ideološki temelj za promociju interesa financijskih i kulturnih centara moći, koji mu, s druge strane, omogućuju povlaštenu poziciju unutar institucija. Umrežavanje i konekcije (kako kustosa, tako i umjetnika) s relevantnim akterima iz kulturnog i političkog miljea predstavljaju conditio sine qua non uspjeha, dobrog pozicioniranja, opstanka na kulturno-umjetničkoj sceni te stabilnog materijalnog statusa. No, spomenute pozicije moći značajno se razlikuju promatramo li svjetski ili hrvatski kontekst. U svjetskom kontekstu, postoje različite platforme – Artfacts.com, MutualArt.com, Artist Pension Trust i sl.; umjetnici su izloženi panoptičkom pogledu i analizi te vrednovanju temeljenom na algoritamskim izračunima i risk managementu u skladu s interesima neoliberalnih centara moći. Vrednovanje se i prognoza uspješnosti temelje na broju izložaba i relevantnosti izložbenih prostora u kojima izlažu, prodaji radova, popularnosti među članovima i medijskoj prisutnosti. Viša rangiranost osigurava i lakši pristup institucijama, financijama, kao i relevantnim svjetskim umjetničkim događanjima. No, kada je riječ o hrvatskim umjetnicima, tek oni malobrojni prisutni su na spomenutim platformama; najveći broj umjetnika stvara unutar svoje mikro zajednice, uz minimalna produkcijska sredstva i gotovo volonterski angažman. Sve nesigurnija pozicija čini ih ovisnima o različitim  nacionalnim centrima moći. Lokalne institucije njihov su panoptikon. Izloženi „nadzoru i kazni“[4], koja se često manifestira naprosto kao odsustvo interesa ili izostanak „nagrade”, svjedoče sustavnim tendencijama prekarizacije njihove pozicije u hrvatskom društvu.

Radovi izloženi u sklopu ovogodišnjeg Salona mladih referiraju se na pojam panoptikona u njegovim različitim metaforičkim značenjima te ih, ovisno o tretiranju samog pojma, možemo ugrubo podijeliti u nekoliko skupina. U prvoj se skupini nalaze umjetnici koji panoptikon prepoznaju u društvu kontrole i u svojim se radovima kritički  odnose naspram vršitelja nadzora, ali i kazne (pa i one koja se očituje kao izostanak nagrade), bilo da je riječ o hrvatskim kulturnim i umjetničkim institucijama (Barišić, Tomasović, Popijač, Lovrec), medijima (Sladetić) ili nadzoru putem nadzornih kamera (Miloš). Bijeg od ovakvog društva kontrole omogućuje Drinkovićev Brisač identiteta, dok Hršak, s druge strane, pomalo strepi od odlaska iz sigurnog okrilja institucije – Akademije likovnih umjetnosti. Bachler, Ivković i Vernić propituju odnos institucije, umjetnika i recipijenta – Bachler izlaže rad koji nije a priori umjetničko djelo, očekujući da ga institucija proglasi takvime, Ivković dovodi u pitanje svaki pokušaj tumačenja umjetničkog djela od strane institucije, ali i promatrača,  dok se Vernić ironijski odnosi naspram „elitizacije umjetnosti“. Oštru kritiku političkih centara moći čije su malverzacije i nebriga doveli do propasti industrije, ali i čitavih regija, čitamo u radovima Vukovića i Matokovića, a nezakonitih radnji lokalnih moćnika, s ciljem pribavljanja financijske koristi, u radu Stojićević. Nemar gradskih vlasti prema napuštenim prostorima kritizira Pilj, ekstenzivnu izgradnju zagrebačkih fontana tematizira Vanda Kreutz, a odnos periferije i centra Giba i Rogić. Kovačić i Koruga, obje se u svojim radovima referiraju na Virginiju Woolf, apostrofirajući pitanje položaja umjetnica u Hrvatskoj u odnosu na muške kolege, u smislu još izraženije prekarizacije njihove pozicije. Potrebu za „akomodavanjem“ raznovrsnim pozicijama moći osvijestili su u svojim radovima Novak, koji pokušava „balansirati između višestrukih uloga“ koje umjetnik mora igrati kako bi opstao u umjetničkom svijetu, Leko koja je „prestala brinuti i zavoljela sistem“, Pongrac koja vidi mogućnost rasta i u skučenim, gotovo zatvorskim, uvjetima, i Stojanović koja uči kako se prilagoditi okolnostima promatrajući svijet oko sebe. Više ili manje suptilnu subverziju ovako uređene stvarnosti iščitavamo u radovima Meić, Jakuš i Marić, a tjeskoba zbog stvarnosti od koje ne možemo pobjeći, baš kao ni iz Benthamovog panoptikona, obuzima nas već s prvim pogledom na radove Matić i Ančić. Egzistencijalna tjeskoba i dehumanizacija prisutna je i u radu Ivane Tkalčić, čiji hiperrealni svijet predstavlja utopiju za digitalne informacije, ali zatvor za čovjeka.

Čitavoj su priči, gotovo ludički i pomalo ironično, pristupili Tudek i Mihaljević, koji panoptikonu pristupaju na razini forme, a ne sadržaja, referirajući se upravo na krug kao gradivni element njegove arhitekture.

I sam će Meštrovićev paviljon, svojom kružnom formom, tijekom trajanja Salona, prizivati Benthamov panoptikon, pri čemu će, mladi umjetnici i njihovi radovi biti izloženi panoptičkom, „neumoljivom pogledu u budućnost“[5] hrvatske likovne umjetnosti.

                                                                         Mirna Rul, kustosica 34. salona mladih

 

Umjetnice/i:

Sukladno koncepciji Panoptikon i propozicijama natječaja, stručni žiri u sastavu: Mirna Rul, kustosica 34. salona mladih; Ida Blažičko, umjetnica i predstavnica Organizacijskog odbora 34. salona mladih; Tihana Puc, povjesničarka umjetnosti, Vladimir Tatomir, nezavisni kustos i Igor Ruf, umjetnik odabrao je 24  umjetnika/ce:

Maja Bachler, Maša Barišić, Vitar Drinković, Tomislav Hršak, Tea Ivković, Valerija Jakuš,  Marija Koruga, Anja Leko, Kristina Marić, Marija Matić, Vida Meić, Niko Mihaljević, Anita Miloš, Vladimir Novak, Filip Pilj, Kristina Pongrac, Ana Sladetić, Josipa Stojanović, Lana Stojićević, Ivana Tkalčić, Vice Tomasović, Ivan Tudek, Vendi Vernić, Nebojša Vuković,

dok je kustosica 34. salona mladih pozvala i:

Mariju Ančić, Anu Kovačić, Vandu Kreutz, Jelenu Lovrec i Marija Matokovića.

Autori pozvani na sudjelovanje u sklopu Art Lab-a su:  Mihael Giba i Frane Rogić, te Petar Popijač i Maja Flajsig

 

[1] Arhiv konceptualnih i neoavangardnih umjetničkih praksi, Podroom, http://digitizing-ideas.org/hr/istrazi/podroom

[2] Pierre Bourdieu, The Rules of Art, Stanford University Press, 1995.

[3] Beti Žerovc, When Attitudes Become the Norm, Društvo Igor Zabel za kulturo in teorijo (Ljubljana) & Archive Books (Berlin), 2015.

[4] Michel Foucault

[5] Željko Kipke, „Neumoljiv pogled u budućnost“, izložba u Galeriji SC, 2014.

 

Popratni program 34. salona mladih

 

 

INFORMACIJE O ULAZNICAMA

RADNO VRIJEME GALERIJA

srijeda – petak: 11 – 19 h
subota i nedjelja 10 – 18 h
ponedjeljkom, utorkom i blagdanom zatvoreno

Info

RADNO VRIJEME GALERIJA PRSTEN, BAČVA I PM (DOM HDLU)

srijeda – petak 11 do 19h
subota i nedjelja 10 do 18h,
ponedjeljkom, utorkom i praznikom zatvoreno.

Trg žrtava fašizma 16, Zagreb

 

RADNO VRIJEME GALERIJE KARAS

utorak: 10 – 13 sati
srijeda – petak: 16 – 20 sati
subota 10 – 13 sati
nedjeljom, ponedjeljkom i praznikom zatvoreno

Zvonimirova 58, Zagreb

Više informacija…

Dan otvorenih vrata

Izdvojeno

PLATI UMJETNIKA!

Web Hosting

Avalon web hosting
HDLU