Posts Tagged ‘alma orlić’

GODIŠNJA IZLOŽBA ČLANOVA HDLU 2021.
Galerija Prsten
29.7. – 22.8. 2021.

 

 

U četvrtak, 29. srpnja 2021. u 20.00 u Domu hrvatskih likovnih umjetnika otvorit će se grupna izložba pod nazivom Godišnja izložba članova HDLU.

Otvorenje će se održati na otvorenome ispred glavnog ulaza u Dom HDLU.

Godišnja izložba članova je revijalna izložba koja prema svojoj dugoj tradiciji podastire javnosti na uvid tekuću produkciju (ne stariju od godine dana), ostvarenu u svim disciplinama; od klasičnih do novomedijskih.
Presjekom izloženih odabranih radova potvrđuje se kako je riječ o poticajnoj izložbi u njezinim daljnjim promišljanjima i realizacijama time osnažujući njezin značaj. Koncept odabira autora temelji se na odabiru jednog autorskog rada prijavljenog na natječaj te na odabiru pozvanih autora.

Pozvani autori su:
Vanja Babić, Filip Boreli, Nikola Grabovac, Ivo i Slaven Kosanović, Koraljka Kovač, Lav Paripović, Filip Pilj, Nikola Pjevačević, Ivana Pipal, Ivan Prerad, Josip Rončević, Tin Samaržija, Ana Sladetić, Vlatka Škoro, Vladimir Tomić, Diana Trohar, Fedor Vučemilović i Anđela Zanki

Izlažu:
Slavko Androić, Ana Barbić Katačić, Ivana Barišić Tomšić, Vladimir Bašić Šoto, Koraljka Beker, Vlasta Beketić Dugonjić, Zoran Beroš, Jasna Bogdanović, Milan Božić, Leonardo Budimlić Majnarić, Gabriela Butković, Olivera Cavrić, Renata Chalupa Prvan, Josipa Čeliković, Vanda Čižmek, Sonja Dizdar, Darija Dolanski Majdak, Džapo Zoran, Jadranka Fatur, Katarina Ferek Petrić, Ivana Filip, Dražen Filipović Pegla, Vinko Fišter, Mate Franin, Mato Gereci, Vice Glibota, Lili Gluić, Krešimir Golubić, Gordana Graovac, Dean Gotić, Martina Gracin, Andro Grdinić, Željka Grobotek, Martina Gulan, Luka Gusić, Amira Hadžimjelić, Nina Horvat, Miroslav Huzjak, Krešimir Ivić, Dušanka Jablanović, Jasmina Jakopanec, Sanja Jureško, Dominique Jurić, Vanda Jurković, Zlatko Kapusta, Maroje Karadžole, Vedran Klemen, Biljana Knebl, Ksenija Kordić, Ana Kovač, Zdenko Krulić, Ana Košecky, Ivana Kutuzović, Predrag Lešić, Hana Lukas Midžić, Marta Makanec Filipčić, Ivica Malčić, Nada Martinjak, Franjo Matešin, Alen Matijašević, Dorica Matjan, Lidija Mauri, Zdenko Mrčela, Sabrina Roguljić Mazzola, Đurđa Merle, Ivan Midžić, Dora Mihaljević, Jadranka Mlinar, Iva Milinković, Nives Missoni, Ivo Mladošić, Lucija Mrzljak, Dijana Nazor Čorda, Ivana Ognjanovac i Mare Šuljak, Alma Orlić, Donat Orlić, Mia Orsag, Vlasta Pastuović Aleksić, Ana Penić, Margareta Peršić, Daslav Petrović, Marijana Petrović Mikulić, Nika Petrović, Ivo Pilat, Ninoslava Počuča, Koraljka Polaček, Željko Prstec, Maja Radaljac Pavin, Marija Radujković –Joste, Stjepko Rupčić, Vedran Ružić, Davor Schunk, Sever Darko, Lucija Skoblar, Karina Sladović, Milan Sokolić, Olena Sokolovska, Nikolina Starčević Vorgić, Natalija Stipetić Čus, Maja Sučević, Miklin, Dora Sučić, Petra Šabić, Vesna Šantak, Zvonimir Šepat , Tomislav Šilipetar, Josip Šimić, Gordana Špoljar Andrašić, Valentina Šuljić, Vladimir Tomić, LidijaTopić Bouwen, Vanja Tumpić, Zoran Turkalj, Zorana Unković, Mirjana Vajdić, Iva Valentić, Goran Vilić, Marijan Vlahović, Đenana Voljevica Čičić, Mia Vučić, Leo Vukelić, Ivana Vulić, Maja Zdelar Kovač, Vesna Zednik, Diana Zrnić, Marko Zubak, Goran Žigolić i Lucija Žuti

Organizator:

 

 

 

 

Uz potporu:

 

 

 

 

Radno vrijeme:
srijeda – petak 11 do 19h
subota i nedjelja 10 do 18h
ponedjeljkom, utorkom te blagdanima i praznicima (5. i 15.8. 2021.)

GODIŠNJA IZLOŽBA ČLANOVA HDLU 2020.
DOM HDLU
16.7. – 14.8. 2020.

 

 

U četvrtak, 16. srpnja, 2020. u 20.00 u Domu hrvatskih likovnih umjetnika otvorit će se grupna izložba pod nazivom Godišnja izložba članova HDLU.

Otvorenje će se održati na otvorenome ispred glavnog ulaza u Dom HDLU.

Godišnja izložba članova je revijalna izložba koja prema svojoj dugoj tradiciji podastire javnosti na uvid tekuću produkciju (ne stariju od godine dana), ostvarenu u svim disciplinama; od klasičnih do novomedijskih.

Presjekom izloženih odabranih radova potvrđuje se kako je riječ o poticajnoj izložbi u njezinim daljnjim promišljanjima i realizacijama time osnažujući njezin značaj. Koncept odabira autora temelji se na odabiru jednog autorskog rada prijavljenog na natječaj te na odabiru pozvanih autora.

Pozvani autori su: Darija Jelinčić, Domagoj Rogina, Đuro Seder, Grgur Akrap, Ivan Barun, Jelena Lovrec, Lea Popinjač, Lina Kovačević, Marija Matić, Marko Zeman, Matej Knežević, Mia Matijević, Mirjana Vodopija, Tara Beata Ratz, Valentina Supanz Marinić, Vlasta Delimar, Zoltan Novak

Izlažu:  Alma Dujmović, Alma Orlić, Ana Horvat, Ana Jagić, Ana Kolega, Ana Kovač, Andro Grdinić, Antonia Maričević, Biljana Knebl, Branko Bobić, Celestina Vićević , Damir Facan-Grdiša, Darija Dolanski Majdak, Darija Jelinčić, Darko Sever, Daslav Petrović, Davor Šunk, Dejan Gotić, Dijana Nazor Čorda, Donat Orlić, Dorica Matjan, Dražen Josip Pavić –  Ivan Lovreković, Dubravko Sertić, Dušanka Jablanović, Đuro Butina, Franjo Matešin, Franjo Molnar, Gligorija Sazdovski, Goran Milinković, Gorana Težak, Gordana Graovac, Gordana Špoljar Andrašić, Hrvoje Đukez, Iva Haramina Milinković, Iva Matija Bitanga, Iva Sabolić, Iva Valentić, Ivana Filip, Ivana Kutuzović, Ivana Ognjanovac i Mare Šuljak, Ivo Mladošić, Ivo Pilat, Jadranka Fatur, Jadranka Mlinar, Jasminka Konjević, Josip Šimić, Karina Sladović, Kata Jelovčić, Katica Mandarić Erceg, Katrin K. Radovani, Koraljka Beker, Krešimir Ivić, Ksenija Kordić, Laura Martinović, Lea Vidaković, Leo Vukelić, Leonardo Budimlić Majnarić, Libuša Kirac, Lidija Mauri, Lili Gluić, Lucija Skoblar, Luka Gusić, Ljerka Žinglerin Kokot, Ljiljana Barković, Maja Pejčinović, Maja Sučević Miklin, Marija Lopac, Marija Raduljković – Jooste, Marijan Jakubin, Marijan Vlahović, Mario Miličić, Mario Tomas, Marko Zubak, Martina Gracin, Martina Kamenečki, Mate Franin Pećarica, Mato Gereci, Mia Vučić, Milan Božić, Milan Sokolić, Mirjana Vajdić, Mirko Rafaj, Miroslav Huzjak, Mirta Boban, Morana Varović Čekolj, Nada Martinjak, Natalia Borčić, Natalija Stipetić Ćus, Nedeljko Tintor, Nenad Jalšovec, Nika Petrović, Nikolina Starčević Vorgić, Nikolina Šimunović, Nives Missoni, Olena Sokolovska , Olivera, Cavrić, Paula Bule, Petra Lidija Ševeljević, Predrag Lešić, Renata Chalupa Prvan, Slavko Androić, Tina Erjavec Šeper, Tomislav Šilipetar, Toni Mijač, Valentina Šuljić, Vanda Čižmek, Vanda Jurković, Vanina Topić, Vedran Klemen, Vedran Markulin, Vedran Ružić,  Vesna Šantak, Višnja Markovinović, Vladimir Bašić, Vlasta Beketić Dugonjić, Vlasta Pastuović Aleksić, Zdenko Krulić, Zdenko Mrčela, Zlatko Kapusta, Zoran Džapo, Zorica Turkalj, Željka Grobotek, Željko Begović

 

Organizator:

 

Uz potporu:

           

 

 

INFORMACIJE O ULAZNICAMA

Radno vrijeme:
srijeda – petak 11 do 19h, subota i nedjelja 10 do 18h, ponedjeljkom, utorkom i blagdanom zatvoreno.

 

Na ulazu u Dom HDLU nalazi se bočica s dezinfekcijskim sredstvom za posjetitelje, koji su obavezni dezinficirati ruke pri ulasku u Galerije.
Čuvarica na ulazu u Galerije imat će zaštitnu masku i rukavice te kontrolirati broj posjetitelja.
Posjetitelji su dužni održavati razmak od 2 metra.
Kvake, te sve ostale površine za koje se uoči da ih posjetitelji često dodiruju, redovito će se dezinficirati.

Godišnja izložba članova HDLU, 2019.
Galerija Prsten, Galerija PM
1. – 25. 8. 2019.

 

 

U četvrtak, 1. kolovoza, 2019. u 20.00 u Galerijama Prsten i PM, Doma hrvatskih likovnih umjetnika otvorit će se grupna izložba pod nazivom Godišnja izložba članova HDLU.

 

Godišnja izložba članova je revijalna izložba koja prema svojoj dugoj tradiciji podastire javnosti na uvid tekuću produkciju (ne stariju od godine dana), ostvarenu u svim disciplinama; od klasičnih do novomedijskih.

Presjekom izloženih odabranih radova potvrđuje se kako je riječ o poticajnoj izložbi u njezinim daljnjim promišljanjima i realizacijama time osnažujući njezin značaj.
Koncept odabira autora temelji se na odabiru jednog autorskog rada prijavljenog na natječaj te na odabiru pozvanih autora.

 

Pozvani autori su: Grgur Akrap, Luka Gusić, Luka Hrgović, Tomislav Hršak, Darija Jelinčić, Duje Jurić, Nikica Jurković , Kristian Kožul, Mia Maraković, Duje Medić

Izlažu: Alen Matijašević, Alma Dujmović, Alma Orlić, Alma Šimunec Jović, Amira Hadžimejlić, Ana Guberina, Ana Kolega, Ana Košecky, Ana Penić, Andrea Pavetić, Ante Čulo, Barbara Cetina, Biljana Knebl, Dajana Riss Kovačević, Dalibor Damić, Damir Facan Grdiša, Damir Matijević, Danijela Sušanj, Daslav Petrović, Darija Dolenski Majdak, Darko Sever, Dejan Gotić, Dijana Nazor, Dražen Filipović, Donat Orlić, Dorotea Gašpar, Đurđica Merle, Elvis Berton, Franjo Matešin, Goran Novković, Goran Vilić, Gordana Graovac, Hana Lukas Midžić, Ida Loher, Irena Vasilj, Iva Haramina Milinković, Iva Matija Bitanga, Iva Sabolić, Iva Valentić, Đuro Butina, Ivan Lovreković i Dražen Josip Pavić, Ivan Mladošić, Ivana Kutuzović, Ivana Mrčela, Ivo Mladošić, Jadranka Fatur, Jasminka Konjević, Josip Šimić, Josipa Krolo, Karina Sladović, Katrin K. Radovani, Koraljka Beker, Koraljka Polaček, Krešimir Ivić, Kristina Kamala Babina, Ksenija Kordić, Leonardo Budimlić Majnarić, Lidija Mauri, Lili Gluić, Ljerka Žingerlin Kokot, Lucija Skoblar, Maja Brodarac, Maja Cipek, Marija Karlina Koren, Marija Lopac, Marija Radujković-Jooste, Marijan Jakubin, Marijan Vlahović, Marijana Vajdić, Marina Fernežir, Marko Zubak, Maroje Karadžole, Marta Živičnjak, Martina Gracin, Martina Kamenečki, Mato Gereci, Mia Janković-Shentser, Milan Božić, Milan Sokolić, Nada Martinjak, Natalia Borčić, Nataša Bezić, Nataša Ninić, Nenad Jalšovec, Nika Petrović, Olena Sokolovska, Olivera Cavrić, Predrag Lešić, Relja Rajković, Renata Chalupa Prvan, Roberta Vilić, Sara Matejčić, Slavko Marić, Sonja Dizdar, Sunčica Travaš, Tomislav Šilipetar, Vanda Čižmek, Vanina Topić, Velimir Trnski, Vesna Šantak, Vinka Gašparuš, Višnja Markovinović, Vlade Petković, Vladimir Bašić, Vlasta Beketić Dugonjić, Vlasta Pastuović Aleksić, Vlastimir Lončar, Zdenko Krulić, Zlatko Kapusta, Zorica Turkalj, Željka Grobotek, Željko Prstec

 

Organizator:

 

Uz potporu:

   

 

 

INFORMACIJE O ULAZNICAMA

Radno vrijeme:
srijeda – petak 11 do 19h, subota i nedjelja 10 do 18h, ponedjeljkom, utorkom i blagdanom zatvoreno.

Godišnja izložba članova HDLU
Galerija Prsten
2. – 26.8.2018.

 

U četvrtak, 2. kolovoza, 2018. u 20.00 u Galeriji Prsten, Doma hrvatskih likovnih umjetnika otvorit će se grupna izložba pod nazivom Godišnja izložba članova HDLU.

Opširnije ...

GODIŠNJA IZLOŽBA ČLANOVA HDLU
Galerija Prsten
3.8. – 3.9. 2017.

 

 

U četvrtak, 3. kolovoza, 2017. u 20.00 u Galeriji Prsten  Doma hrvatskih likovnih umjetnika otvorit će se grupna izložba pod nazivom Godišnja izložba članova HDLU.

Godišnja izložba članova je revijalna izložba koja prema svojoj dugoj tradiciji podastire javnosti na uvid tekuću produkciju, ostvarenu u svim disciplinama; od klasičnih do novomedijskih.
Presjekom izloženih odabranih radova potvrđuje se kako je riječ o poticajnoj izložbi u njezinim daljnjim promišljanjima i realizacijama time osnažujući njezin značaj.
Posljednje dvije godine Upravni odbor društva nastoji redizajnirati i transformirati Godišnju izložbu. Kao i na prethodne dvije i na narednoj Godišnjoj izložbi odlučili smo pozvati članove/ice koji su u zadnjih godinu dana realizirali samostalne izložbe ili umjetničke projekte u uvaženim muzejskim i galerijskim institucijama u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu. Posebnu pažnju posvećujemo dobitnicima godišnjih nagrada HDLU-a, naglašavajući pritom važnost tog priznanja. Uz njih smo odlučili posebnu pažnju usmjeriti na novoprimljene članove/ice, te ih na neki način predstaviti ne samo kulturnoj javnosti već i ostalim članovima/icama našeg zajedničkog društva.

Pozvani Autori: Slavomir Drinković, Stjepan Gračan, Igor Grubić, Helga Goran, Luka Kedžo, Niko Mihaljević, Lav Paripović, Pavle Pavlović, Goran Rakić Chez, Maja Rožman, Miran Šabić,Goran Škofić, Vlasta Žanić.

Izlažu: Alma Dujmović, Alma Orlić, Ana Čolaković, Ana Horvat, Ana Jagić, Ana Šokčević, Andreja Hotko Pavić, Anđela Zanki, Antun Vuksan, Biljana Knebl, Branko Bobić, Damir Facan Grdiša, Danijel Žabčić, Darko Sever, Daslav Petrović, Davorka Brešan, Donat Orlić, Dorica Matjan, Dražen Filipović Pegla,  Dubravka Vojnović, Dušanka Jablanović, Đuro Butina, Edvard Kužina Matei, Franjo Matešin, Goranka Supin, Gordana Graovac, Gordana Špolajr Andrašić, Matko Bodlović, Iva Valentić, Dražen Josip Pavić i Ivan Lovreković, Ivana Mrčela, Ivana Rod, Ivo Paola Pilat, Jadranko Ferko, Jelena Remetin, Jelica Radelić, Josip Šimić, Karina Sladović, Kata Jelovčić, Katarina Ferek Petrić, Krešimir Ivić, Ksenija Kordić, Lidija Mauri, Lili Gluić, Luka Gusić, Luka Hatvalić, Maja Cipek, Maja Pušić-Čerić, Manuela Mandić, Marija Lopac, Marijan Vlahović, Marino Parać, Marko Zubak, Maroje Karadžole, Matko Kamenečki, Matko Antolčić, Matko Gereci, Mia Maraković, Mia Vučić, Milan Božić, Milan Sokolić, Mirjana Karolina Božić, Mirjana Vajdić, Nada Martinjak, Nataša Ninić, Nedjeljko Tintor, Nenad Jalšovec, Nevenka Miklenić, Nini Cinotti, Nives Missoni, Olenka Sokolovska, Olivera Cavrić, Predrag Lešić, Radivoj Jovičić, Renata Chalupa Prvan, Robert Zdarilek, Sanja Jonjić, Sanja Jureško, Slavko Androić, Slavko Marić, Sonja Dizdar, Špiro Katić, Tajči Čekada, Tihomir Razum, Tina Bertović, Tomislav Šilipetar, Valerija Polanec, Vanda Čizmek, Vanda Jurković, Vedran Markulin, Velibor Mačukatin, Vesna Šantak, Vitold Košir, Višnja Markovinović, Daslav Petrović, Velimir Trnski, Vlade Petrović, Vladimir Bašić Šoto, Vlasta Beketić Dugonjić, Vlasta Pastuović Aleksić, Vlastimir Lončar, Mario Tomas, Zlatko Kapusta, Zorana Unković, Zoran Beroš, Željka Grobotek.

Izložba je realizirana uz financijsku potporu Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba.

RADNO VRIJEME IZLOŽBE
srijeda – petak: 11 – 19 h
subota i nedjelja 10 – 18 h
ponedjeljkom, utorkom i srijeda, 23.8. zatvoreno

Dom HDLU
Trg žrtava fašizma 16
10000 Zagreb

ALMA ORLIĆ
“Retrospektiva 1961. – 2011.”

3.1. – 22.1.2012.

otvorenje izložbe u utorak, 3.1.2012. u 19 sati

HDLU / Galerija Prsten
Trg žrtava fašizma bb
10000 Zagreb

……………………………………
Izložbu pogledajte:
radnim danom od 11-19 sati
vikendom od 10-14 sati
ponedjeljkom i praznikom zatvoreno
……………………………………

ALMA ORLIĆ: RETROSPEKTIVA 1961.-2011.

Jednostavno se rodiš i osvaneš na ovom svijetu, a ne znaš ni kako ni zašto. Jednostavno rasteš – programirano i malo pomalo tvoja te osjetila obavijeste o svemu neophodnom za opstanak. Malo pomalo shvaćaš gdje si i tko si. U tome ti pomaže okolina – ljudi, stvari, priroda, ali glavni posao moraš obaviti sam. Komunikacija postaje bitna u želji da shvaćaš i budeš shvaćen, potvrđen, prihvaćen.  Postoji mnogo načina komunikacije, a meni je genetski bio ponuđen likovni govor. Nagon da se izrazim crtežom i slikom dio je moje prirode. Talent je kao sjeme – ako ga ne posadiš i ne zalijevaš, tj. ako ga ne prihvatiš i ne radiš na razvoju dušom i tijelom nestaje u nepovrat.

Alma Orlić

Nakon mature na zagrebačkoj Klasičnoj gimnaziji, Alma se odlučuje isključivo usmjeriti prema likovnoj umjetnosti upisavši studij slikarstva na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, 1956. godine.

Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu u to je vrijeme bila najprestižnija u tadašnoj državi, a njezini profesori istaknuti likovni umjetnici i dobri pedagozi. Alma pohađa klase Vladimira Filakovca koji je tražio vrhunski akademski pristup i crtačku perfekciju, te Vjekoslava Paraća koji je također davao osobitu pozornost crtežu i studijskom pristupu bojama. Profesor Omer Mujadžić njegovao je tradicionalni pristup i zanatski redosljed stvaranja slike, dok je Antun Mezdjić svoj pedagoški pristup temeljio na iskustvima sezanovske modulacije, njegujući lirski, intimni senzibilitet. Zasigurno ponajveći autoritet predstavljao je Krsto Hegedušić koji je pak upućivao na svu širinu likovnog izražavanja. Alma Drvodelić pohađala je Akademiju u generaciji s Miroslavom Šutejem, Ljerkom Njerš, Majom Malešević Dolenčić, Zlatom Meštrović, Antom Kuduzom, Vinkom Fabrisom i dr.

Tijekom studija ovjenčana je Rektorovom nagradom i diplomirala je 1961. godine u klasi Marina Tartaglie. Hrabro je iskoračila iz zaštićenog kruga Akademije u neizvjesnu budućnost vokacije akademske slikarice, pokušavši znanje i vještine stečene tijekom školovanja prilagoditi svom habitusu neprestano preispitujući svoje duhovne preokupacije koje je metijerski viruozno prenosila na slikarsko platno ili papir.

Na likovnoj sceni pojavila se početkom šezdesetih godina i na samom se početku izdvajala od svojih kolega i vršnjaka koji su tada težili radukciji i različitim oblicima apstrahiranja, dok je ona prihvatila izazov bujnosti i prepoznatljivu ikonografiju vlastita okruženja.

U ranoj fazi crtež ostaje njena osnovna preokupacija likovnog  izražavanja gotovo pod geslom Nulla dies sine linea. Ti su virtuozni crteži  prepoznati kao vrhunski likovni jezik uspoređivan s Matissovim i Picassovim, prema kritičkim navodima Vladimira Malekovića i Elene Cvetkove. Vrlina njena crteža u njegovoj je škrtosti, kako je 1969. primijetio Joja Ricov, ali te jasne, razgovjetne i sigurne linije crteža itekako su bogate simboličkim sadržajima i značenjima. Tek kad je bila sigurna u svoj crtež i kompoziciju, odvažila se okušati na najzahtjevnijoj slikarskoj tehnici – slikanjem uljanim bojama na platnu. Crtež je pritom ostao svojevrsna armatura koja podupire paletu boja, njezina više ili manje svjesna komponenta. Rana ulja na platnu otkrivaju suptilni koloristički sklad  kojim ponire u nostalgičnu, gotovo romantičnu atmosferu starinskih interijera (Zaboravljeno vrijeme, 1963, Trenutak, 1963, Zagorska soba, 1964, Svjetla, 1968, Ostaci plovidba, 1974), koji će također postati dijelom njene trajne zaokupljenosti.

Bez obzira radi li se o zaštićenim unutrašnjostima kuća ili otvorenog prostora krajolika, osjeća se naboj intimističke atmosfere kojim slikarica prenosi svoj doživljaj odabranog motiva. Nostalgično, lirično, sjetno raspoloženje kojima zrače te slike svrstavaju je u red slikara intimizma koje ima veliku tradiciju u hrvatskom slikarstvu.

Njena jednostavna individualna umjetnost na subjektivan način apsorbira trendovske pojmove „memorije” i „nove emocionalnosti” u razdoblju postmoderne. Svojevrstan bijeg od modernoga svijeta i pomodnih trendova u likovnim umjetnostima te povlačenje u intimu provjerenih vrijednosti bila je slikaričina vrlo hrabra odluka na samom početku karijere. Pažljiv, pedantan odnos prema vlastitom crtežu i slici, bio je presudan i u fomiranju druge umjetničine vokacije koju je usporedno razvijala, one restauratorske.

Alma Orlić pripada utemeljiteljskoj generaciji naših restauratora umjetnina.

Za svoj cjelokupni stučni rad i doprinose u razvoju restauratorske djelatnosti u Muzeju za umjetnost i obrt i u Hrvatskoj, Alma Orlić dobila je najviše strukovno priznanje – nagradu Hrvatskoga muzejskog drušva „Pavao Ritter Vitezović” za životno djelo u 2010. godini.

Premda je formirana u razdoblju 60-ih godina koje je u hrvatskom slikarstvu bilo važno za afirmaciju suvremenih umjetničkih načela koja su tendirala različitim vidovama otklona od predmetnosti, Alma Orlić ostala je dosljedna ponajprije sebi samoj, demonstrirajući eleganciju stila i uvjerenje da klasične teme slikarstva, vraćanje prirodi, realnom svijetu i neposrednom unutarnjem životu pripadaju krugu čistog slikarstva koje nikada ne gubi na aktualnosti. Razvojna linija njezina opusa poznaje amplitude, ne toliko vrijednosnih uspona i padova koliko doživljajnih krugova i značenjskih raspona.

Osobna stvaralačka sloboda koju je ljubomorno čuvala i gradila tijekom pola stoljeća, rezultirala je respektablnim slikarskim opusom, dio kojeg je prikazan na ovoj izložbi. Izloženo je 160 ulja na platnu, ali koncepcija izložbe nije kronološki niz, već tematski krugovi koji obuhvaćaju pejzaže, zagorske i primorske, šenstinske i maksimirke, potom portrete, interijere i mrtvu prirodu te tzv. „muzejske krajolike” – umjetnine koje slika u tijeku restauratorskog postupka.

Krajolici

Pejzaž je primarna realnost kojom smo okruženi i slikarica ga osjeća i upija svim svojim bićem. Neposredno opažanje i prisno suživljavanje s prirodom prenosi nam na svojim brojnim platnima s motivima koji su joj osobno prirasli srcu, a to su ponajprije bujnost Hrvatskog zagorja i golet kornatskog otočja.

Interijeri, mrtva priroda

Zaboravljeni, starinski predmeti oduvijek su bili sastavni dio Almina svijeta. Već u najranijem slikarskom razdoblju po završetku Akademije slika Vae victis (1963), kompoziciju sastavljenu od okrhnutog vrča, tanjura i svetačkog kipića na tamnocrvenom stoljnjaku.

Protjecanje vremena simbolički snažno prikazuju motiv svijeće i sata koje često nalazimo na Alminim slikama. Iako je njihovo značenje interpretativno vrlo jasno, te motive na njezinim slikama nalazimo u najrazličitijim  varijacijama i najneobičnijim kombinacijama.

Portreti

„Ljudi su me oduvijek zanimali kao najživlji dio stvarnosti. Portretiranje mi je predstavljalo fantastičnu komunikaciju kojom sam ostvarujući lik portretiranog ujedno ostvarivala sebe, uvijek uzbuđena hoću li uspjeti, uvijek fascinirana posebnošću i ljepotom prisutnog iz kojeg je trebalo odabrati i zaustaviti samo ono zaista bitno.”

Među ranim portretima izdvaja se slika Tata i Mucko (1963). Almin otac, sveučilišni profesor Milan Drvodelić u kućnom ogrtaču sjedi na starinskom naslonjaču držeći u krilu crno-bijelog mačka. Premda u tom ranom portretu ima naznaka svojevrsne redukcije dekriptivnosti, snažno opisuje fizionomiju i karakterne osobine portretirane osobe, što je postignuto i kolorističkom posebnosti tonski usklađenih tonova plave i oker.

Mikrokozmos, 2002. (akvarel na slonokosti/reproduciran na pozivnici) autonomna je introspekcija koja u formatu minijature minunciozno deskriptivno u brojnim detaljima opisuje njezin svijet i predanost slikarstvu. Red i mir vlastita atelijera slikaričin su ambijent koji je ponajbolje opisuje.

U prikazivanju vlastita lica i lika Alma Orlić je dosegla onu simbolističku zagonetnost  koja je podarena samo ponajboljim umjetnicima.

Cvijeće

Uranjanje u ljepotu i zagonetnost krajolika i fascinacija njegovim oblicima i bojama prirode, pridonijelo je Alminoj ljubavi prema cvijeću i cvjetnim buketima koje je ovjekovječila nebrojno puta. „Sagledavnje ljepote u cvijetu može, koliko god nakratko, probuditi ljudska bića za ljepotu koja je ključni dio njihova vlastiog najskrivenijeg bića, njihova istinska priroda.” Na izložbi slika s motivom cvijeća dobila je Srebrnu medalju grada Pariza 1969. godine.

S prepoznavanjem ljepote prirode povezani su osjećaji radosti i ljubavi, pa iako često nismo toga ni svjesni, cvjetovi za nas postaju izražavanje onoga što je u nama samima najuzvišenije, najsvetije. Raznolikost i bogatstvo cvjetnih vrsta i njihova magična privlačnost predodredile su Almu kao slikaricu cvijeća i cvjetnih buketa. Njihova profinjena kromatika i raznolikost buketnih varijacija ostaju njezina trajna zaokupljenost.

Odlomci iz monografije „Alma Orlić” (autorica Irena Kraševac)

Info

RADNO VRIJEME GALERIJA PRSTEN, BAČVA I PM (DOM HDLU)

srijeda – petak 11 do 19h
subota i nedjelja 10 do 18h,
ponedjeljkom, utorkom i praznikom zatvoreno.

Trg žrtava fašizma 16, Zagreb

 

RADNO VRIJEME GALERIJE KARAS

utorak: 10 – 13 sati
srijeda – petak: 16 – 20 sati
subota 10 – 13 sati
nedjeljom, ponedjeljkom i praznikom zatvoreno

Zvonimirova 58, Zagreb

Više informacija…

Dan otvorenih vrata

Izdvojeno

PLATI UMJETNIKA!

Web Hosting

Avalon web hosting
HDLU