Posts Tagged ‘Goran Škofić’

IZLOŽBA NAGRAĐENIH AUTORA 51. ZAGREBAČKOG SALONA:
VLASTA ŽANIĆ I GORAN ŠKOFIĆ ‘’S DRUGE STRANE’’
Galerija PM
26.3.-5.5.2019.

Paralelno s trajanjem 54. zagrebačkog salona u galeriji Proširenih medija (PM), 26. ožujka 2019. s početkom u 20.15 sati bit će otvorena Izložba nagrađenih autora 51. zagrebačkog salona: Goran Škofić i Vlasta Žanić ‘’S druge strane’’.  Prema odluci odbora za dodjelu nagrade Goranu Škofiću, za rad Na plaži i Vlasti Žanić, za rad Pravo glasa, dodijeljene su dvije jednakovrijedne Grand Prix nagrade 51. zagrebačkog salona.

Opširnije ...

TRAGOVIMA VODE
7.9. – 14.10.2018.
Galerija Prsten

 

U petak, 7. rujna 2018. u Galeriji Prsten, Doma hrvatskih likovnih umjetnika u 20.00h, otvorit će se grupna međunarodna izložba TRAGOVIMA VODE.  Kustosica izložbe je Silvija Grossmann.

Opširnije ...

GODIŠNJA IZLOŽBA ČLANOVA HDLU
Galerija Prsten
3.8. – 3.9. 2017.

 

 

U četvrtak, 3. kolovoza, 2017. u 20.00 u Galeriji Prsten  Doma hrvatskih likovnih umjetnika otvorit će se grupna izložba pod nazivom Godišnja izložba članova HDLU.

Godišnja izložba članova je revijalna izložba koja prema svojoj dugoj tradiciji podastire javnosti na uvid tekuću produkciju, ostvarenu u svim disciplinama; od klasičnih do novomedijskih.
Presjekom izloženih odabranih radova potvrđuje se kako je riječ o poticajnoj izložbi u njezinim daljnjim promišljanjima i realizacijama time osnažujući njezin značaj.
Posljednje dvije godine Upravni odbor društva nastoji redizajnirati i transformirati Godišnju izložbu. Kao i na prethodne dvije i na narednoj Godišnjoj izložbi odlučili smo pozvati članove/ice koji su u zadnjih godinu dana realizirali samostalne izložbe ili umjetničke projekte u uvaženim muzejskim i galerijskim institucijama u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu. Posebnu pažnju posvećujemo dobitnicima godišnjih nagrada HDLU-a, naglašavajući pritom važnost tog priznanja. Uz njih smo odlučili posebnu pažnju usmjeriti na novoprimljene članove/ice, te ih na neki način predstaviti ne samo kulturnoj javnosti već i ostalim članovima/icama našeg zajedničkog društva.

Pozvani Autori: Slavomir Drinković, Stjepan Gračan, Igor Grubić, Helga Goran, Luka Kedžo, Niko Mihaljević, Lav Paripović, Pavle Pavlović, Goran Rakić Chez, Maja Rožman, Miran Šabić,Goran Škofić, Vlasta Žanić.

Izlažu: Alma Dujmović, Alma Orlić, Ana Čolaković, Ana Horvat, Ana Jagić, Ana Šokčević, Andreja Hotko Pavić, Anđela Zanki, Antun Vuksan, Biljana Knebl, Branko Bobić, Damir Facan Grdiša, Danijel Žabčić, Darko Sever, Daslav Petrović, Davorka Brešan, Donat Orlić, Dorica Matjan, Dražen Filipović Pegla,  Dubravka Vojnović, Dušanka Jablanović, Đuro Butina, Edvard Kužina Matei, Franjo Matešin, Goranka Supin, Gordana Graovac, Gordana Špolajr Andrašić, Matko Bodlović, Iva Valentić, Dražen Josip Pavić i Ivan Lovreković, Ivana Mrčela, Ivana Rod, Ivo Paola Pilat, Jadranko Ferko, Jelena Remetin, Jelica Radelić, Josip Šimić, Karina Sladović, Kata Jelovčić, Katarina Ferek Petrić, Krešimir Ivić, Ksenija Kordić, Lidija Mauri, Lili Gluić, Luka Gusić, Luka Hatvalić, Maja Cipek, Maja Pušić-Čerić, Manuela Mandić, Marija Lopac, Marijan Vlahović, Marino Parać, Marko Zubak, Maroje Karadžole, Matko Kamenečki, Matko Antolčić, Matko Gereci, Mia Maraković, Mia Vučić, Milan Božić, Milan Sokolić, Mirjana Karolina Božić, Mirjana Vajdić, Nada Martinjak, Nataša Ninić, Nedjeljko Tintor, Nenad Jalšovec, Nevenka Miklenić, Nini Cinotti, Nives Missoni, Olenka Sokolovska, Olivera Cavrić, Predrag Lešić, Radivoj Jovičić, Renata Chalupa Prvan, Robert Zdarilek, Sanja Jonjić, Sanja Jureško, Slavko Androić, Slavko Marić, Sonja Dizdar, Špiro Katić, Tajči Čekada, Tihomir Razum, Tina Bertović, Tomislav Šilipetar, Valerija Polanec, Vanda Čizmek, Vanda Jurković, Vedran Markulin, Velibor Mačukatin, Vesna Šantak, Vitold Košir, Višnja Markovinović, Daslav Petrović, Velimir Trnski, Vlade Petrović, Vladimir Bašić Šoto, Vlasta Beketić Dugonjić, Vlasta Pastuović Aleksić, Vlastimir Lončar, Mario Tomas, Zlatko Kapusta, Zorana Unković, Zoran Beroš, Željka Grobotek.

Izložba je realizirana uz financijsku potporu Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba.

RADNO VRIJEME IZLOŽBE
srijeda – petak: 11 – 19 h
subota i nedjelja 10 – 18 h
ponedjeljkom, utorkom i srijeda, 23.8. zatvoreno

Dom HDLU
Trg žrtava fašizma 16
10000 Zagreb

DODIJELJENE SU
NAGRADE 51. ZAGREBAČKOG SALONA

 

Grand Prix nagrada
MSU nagrada
Nagrada Galerije Kranjčar

 

Jučer, 14. srpnja u Domu hrvatskih likovnih umjetnika uručene su nagrade 51. zagrebačkog salona.

Ove godine dodijeljene su četiri nagrade, dvije jednakovrijedne Grand Prix nagrade Zagrebačkog salona, MSU nagrada i Nagrada Galerije Kranjčar, također je dodijeljna i jedna posebna pohvala.

13692465_1248919241807903_6281375594075705512_n

Ivana Andabaka, Vanja Babić, Marijana Stanić, Suzana Marjanić, Vlasta Žanić, Grgur Akrap, Goran Škofić, Snježana Pintarić

Odbor za dodjelu nagrada u sastavu Vlasta Delimar, Suzana Marjanić, Marijana Stanić, Janka Vukmir i Josip Zanki dodijelio je dvije jednakovrijedne Grand Prix nagrade Zagrebačkog salona Vlasti Žanić za performans Pravo glasa (2016.) i Goranu Škofiću za eksperimentalni film, videoinstalaciju Na plaži (2016.).

Grand Prix nagrade uručile su kustosice izložbe Suzana Marjanić i Marijana Stanić.
13697296_1248919881807839_3597845820334517085_n
 Vlasta Žanić, Sandro Đukić, Marijana Stanić
13654207_1248919865141174_2674863863012000004_n

Goran Škofić

Posebna pohvala 51. zagrebačkoga salona dodijeljena je Francu Purgu za rad Estetizirane informacije (2016.).


Stručno vijeće Muzeja za suvremenu umjetnost Zagreb dodijelio je MSU nagradu mladom, perspektivnom umjetniku Grguru Akrapu za rad Promatračnica (2016.), kojem će prirediti samostalnu izložbu u MSU galeriji u 2019. godini, za vrijeme trajanja sljedećeg Zagrebačkog salona vizualnih umjetnosti.

13620725_1248919985141162_7447703064678082038_n

Tomislav Buntak, Martina Miholić, Ivana Andabaka, Grgur Akrap, Snježana Pintarić, Suzana Marjanić

MSU nagradu uručila je Snježana Pintarić, ravnateljica Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu.

13680524_1248919948474499_5995847108890327146_n

Snježana Pintarić, Grgur Akrap

Umjetnički kolegij Galerije Kranjčar, u sastavu Vanja Babić, Đorđe Jandrić i Mladen Lučić, dodijelio je Damiru Stojniću za rad LIE/BE (2016.) Nagradu Galerije Kranjčar odnosno samostalnu izložbu u 2017. godini u Galeriji Kranjčar.

13690652_1248920365141124_1519663081852632541_n

Tomislav Buntak, Vanja Babić, Ivana Andabaka, Marijana Stanić

 

Nagradu Galerije Kranjčar obrazložio je Vanja Babić, član umjetničkog kolegija Galerije Kranjčar.

Zagrebački salon je renomirana nacionalna izložba i jedna od najstarijih kolektivnih domaćih izložaba recentnih umjetničkih ostvarenja – smotra suvremenog umjetničkog stvaralaštva posvećena naizmjence vizualnim umjetnostima, arhitekturi i urbanizmu te primijenjenim umjetnostima i dizajnu. Održava se od 1966.  godine u organizaciji HDLU-a, ULUPUHA-a, UHA-e.  51. zagrebački salon, u organizaciji HDLU-a, posvećen je vizualnim umjetnostima.Kao okosnicu 51. zagrebačkog salona, kustosice Suzana Marjanić i Marijana Stanić,  odabrale su citat fizičara, književnika, povjesničara, filozofa, borca za mir i humanista Ivana Supeka: “Humanizam… To je jedina ideja koja može povezati čitav svijet. Svijet se i ne može ujediniti na jednoj moralnoj ili vjerskoj ideji, nego mora imati jednu vrlo široku podlogu kakvu ima humanizam.”

Detaljnije o nagrađenima

DVIJE JEDNAKOVRIJEDNEGRAND PRIX NAGRADE
Vlasta Žanić
Goran Škofić
13627129_1248920825141078_3777368183130968400_n

Goran Škofić, Marijana Stanić, Vlasta Žanić

 

Obrazloženje:

Performans Pravo glasa Vlaste Žanić izveden je na otvorenju 51. zagrebačkoga salona Izazovi humanizmu i u okviru teme Salona ukazao je na nužnost supostojanja i prihvaćanja različitosti, davanja podrške drugačijima, slabijima, manjima i diskriminiranima.
Kakofonijom i disparatizmom radijskih glasova, u galerijski prostor, kao svojevrsnu heterotopiju, umjetnica je zajedno s petnaestak izvođača/ica, koji su se kretali prostorom, uvela glasove Drugih, svih onih koji možda ili pak zasigurno ovoga trenutka nemaju pravo na vlastitu Istinu.
Od 1990. godine Vlasta Žanić se kontinuirano bavi umjetničkim stvaralaštvom te na osebujan način spaja različite medije – npr. skulpturu, instalaciju, video, performans, što je demonstrirala i najnovijim performansom.O umjetnici:
Vlasta Žanić diplomirala je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1990. godine od kada kontinuirano izlaže i sustavno se bavi pojmom skulpture, koristeći razne medije izražavanja (skulptura, instalacija, video, umjetnost performans, happening, društvena skulptura…), istražujući dodirne točke i odnose među njima. Teme kojima se bavi kreću se u rasponu od osobnih i intimnih do teoretskih i konceptualnih propitivanja o pojmu umjetnosti, značenju i poziciji autora, publike i eksponata.
Do sada je izlagala na više od trideset samostalnih i velikom broju skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu, sudjelovala je na filmskim festivalima, likovnim kolonijama i festivalima umjetnosti performansa. Višestruko je nagrađivana za svoj rad: Nagrada na 8. triennalu hrvatskog kiparstva 2003., Godišnja nagrada HDLU-a 2005., Nagrada Oktavijan za eksperimentalni film na 14. danima hrvatskog filma, Vjesnikova godišnja nagrada 2006., Nagrada na Internacionalnom multimedijskom festivalu Visura apperta 2010. i 2014. te Nagrada hrvatske sekcije na Prague Quadrennial of Performance Design and Space 2015. Radovi joj se nalaze u javnim i privatnim zbirkama suvremene umjetnosti kao što su Muzej suvremene umjetnosti (Zagreb), Muzej grada Zagreba, Galerija umjetnina Split, Umjetnička galerija Dubrovnik, Filip Trade u Zagrebu itd.
Od 2010. radi kao docentica na Odjelu kiparstva na Umjetničkoj akademiji u Splitu gdje predaje sljedeće kolegije: Kiparski izrazi u suvremenim medijima 1 i 2, Proces, Sadržaj kao cjelina i Eksperimentalno kiparstvo.
DSC02361

Vlasta Žanić: Pravo glasa, 2016.

 

Obrazloženje:

Eksperimentalni film, videoinstalacija Na plaži Gorana Škofića dokumentira prije svega more i prije svega plažu da bi uskoro, kako to navodi Julija Gracin u opisu navedenoga rada, u kadar ušla slika društva.
Moćan nadrealan svijet filma u kojemu je sve na svojoj minimalističkoj poziciji, uz apsurdne situacije i komunikaciju aktera, asocira na hermetičnost suvremenoga društva i međuljudskih odnosa te istovremeno priziva i realnu sliku trenutne izbjegličke/humanitarne krize, svakodnevne prizore utopljeničkih tijela u Sredozemnom moru. Performativnom uporabom tijela u kombinaciji s fotografijom, filmom, videom i multimedijalnim instalacijama Goran Škofić istražuje društvenu kontrolu, manipulaciju i apsurde svakodnevice kojih je, nažalost, kao što je simbolički tematizirao i navedenim eksperimentalnim filmom, i više nego dovoljno.O umjetniku:
Goran Škofić (Pula, 1979.), umjetnik za čiji je rad karakteristična upotreba tijela te njegova kontrola i manipulacija u medijima fotografije, filma, videa i multimedijalnih instalacija. Korištenjem mogućnosti pokretnih slika te medijske transformacije prostora, Škofić u svojim radovima razmatra društvene deformacije i razne apsurde svakodnevice u kojima je između ostalih i sâm protagonist. Iako obrađuje ozbiljne teme, kroz radove se često provlače doze humora i autoironije. Nakon završetka Umjetničke akademije u Splitu, kao umjetnik i redatelj, Škofić svoj umjetnički i istraživački rad nastavlja na rezidencijama u Francuskoj, Švicarskoj, Belgiji, SAD-u i Brazilu. Njegovi radovi redovito se prikazuju na izložbama i festivalima u zemlji i inozemstvu. Tekstovi, vizualna dokumentacija te kompletna biografija umjetnika nalaze se na autorovoj internetskoj stranici.

Skofic_Goran_On The Beach 001

Goran Škofić: Na plaži, 2016.

 

POSEBNA POHVALA
Franc Purg

181A7831

Franc Purg: Estetizirane informacije, 2016.

Objašnjenje
Posebna pohvala 51. zagrebačkoga salona dodijeljena je radu Estetizirane informacije (2016.) Franca Purga. Riječ je o interaktivnom online projektu koji sakuplja podatke s interneta na temu izbjeglica i ugroženih vrsta. Etika navedenoga rada demonstrira kako je više od 60 milijuna ljudi prisilno raseljeno a da dnevno kao ljudska vrsta, u ime vlastitih interesa, uništavamo oko 135 biljnih i životinjskih vrsta, odnosno godišnje sustavno istrebljujemo oko 50 000 biljnih i životinjskih vrsta. Pritom procesiranje obrade podataka zaustavlja se dodirom lišća kućnog fikusa, no samo u trajanju od nekoliko sekundi, gdje se ponovo demonstrira planetarno pitanje nas Zemljana – homo barbarusa u odnosu na ostale vrste.

 

O umjetniku

Franc Purg, putem videa, performansa, skulpture, site-specific radova, tekstova i interaktivnih instalacija, u svojoj umjetnosti nastoji odgovoriti na pitanje: kako živimo unutar društva? Na koji način naseljavamo Zemlju? Za mene, ključna životna iskustva nalaze se na marginama kao mjesta životno bitne kreativnosti, otpora i transformacije.
Sudjelovao je na mnogim istraživačkim umjetničkim rezidencijama diljem svijeta, koje su na meni ostavile velikoga traga, uključujući boravke u Institut za umjetnost Santa Fe (SAD), Glasgow Sculpture Studios (UK), Cité Internationale Universi- taire de Paris (Francuska), Slovenian National Artist Research
Residencies u Berlinu (Njemačka) i New Yorku (SAD), FlaxArt Studios u Belfast te putujuću umjetničku rezidenciju u Ukrajini i Kairu (Egipat) i rezidenciju Midbar u Negevu (Izrael) itd.

 

MSU NAGRADA
Grgur Akrap

082db407-b41b-4090-a47f-f54eaeeeec3f

Grgur Akrap: Promatračnica, 2016.

Obrazloženje nagrade:

Djelom Promatračnica, u tehnici ulja i enkaustike na platnu, izloženom na 51. Zagrebačkom salonu Akrap je pokazao, kao i u svojim dosadašnjim radovima, individualni pristup mediju slikarstva, na specifičan način osobni slikarski rukopis i odabranu temu.
Autor asocijativno djeluje na doživljaj promatrača samo jednim, minimalnim, ali sugestivnim motivom – drvenom promatračnicom kao simbolom kontrole, nadzora ili voajerizma dok gustim, zagasitim namazima boje raslojava teksturu slikarske površine prizivajući osjećaj beznađa i bezizlaznosti. Promišljenu razradu ideje kojom snažno zadire u polje aktualnih društvenih tema ostvaruje zavidnom vještinom baratanja tradicionalnim slikarskim tehnikama. Muzej suvremene umjetnosti ukazao je povjerenje Grguru Akrapu te će s iznimnim zanimanjem pratiti razvoj njegovog daljnjeg umjetničkog djelovanja.prirediti samostalnu izložbu u MSU galeriji u 2019. godini, za vrijeme trajanja sljedećeg Zagrebačkog salona vizualnih umjetnosti.O umjetniku:
Grgur Akrap (Zagreb, 1988.) diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Izlagao je na nekoliko samostalnih i brojnim skupnim izložbama. Finalist je Nagrade za suvremenu hrvatsku umjetnost t-ht@msu.hr. Dobitnik je jedne od dvije jednakovrijedne nagrade za mladog umjetnika 3. bijenala slikarstva, prve nagrade Zaprešićke minijature i nagrade za najbolji diplomski rad. Živi i radi u Zagrebu.

 

NAGRADA GALERIJE KRANJČAR
Damir Stojnić

4e3d0ecf-6409-45e7-9938-4f3d358927b5

Damir Stojnić: LIE/BE, 2016.

Obrazloženje nagrade:

Rad Damira Stojnića na začudno se čitljiv, sažet, vizualno kultiviran i uvjerljiv način uklapa u osnovnu temu ovogodišnjeg Salona. Autor numerološko-verbalne kodove s humanističkim porukama ugrađuje u zlokoban ikonografski predložak, dojmljivo se referirajući na proturječja suvremenog svijeta. Ostvarivši idealnu sinergiju između formalne jednostavnosti odnosno pročišćenosti s jedne te sadržajne slojevitosti s druge strane, Stojnić je na ovu osjetljivu, složenu i uvijek aktualnu socio-psihološku problematiku uspio ukazati na suptilan, nadasve inteligentan i nimalo patetičan način.

O umjetniku:
Damir Stojnić (Rijeka, 1972.) diplomirao slikarstvo 2000. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Pohađao poslijediplomski studij slikarstva na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani. U svome radu spaja slikarsku i performersku praksu, brišući razlike među njima, i uključujući u vlastiti umjetnički izričaj bavljenje širokim spektrom interesa unutar različitih sfera – od duhovnosti, ezoterije, svete geometrije, šamanizma, druidizma i mitologije do antropologije, kozmologije i ontologije. Navedeno objedinjuje nazivom Anarhitektura, kako naziva vlastiti autorski program koji pretendira preobrazbi svijeta, društva i ljudske svijesti. Autor je i koncepta izo-utopije, kao varijante subjektivnog pogleda na opće značenje “utopije” kao generatora svake revolucije, čime označava dovođenje stvari, koje u prirodi stvarnosti stoje na razini potencije, do njihove krajnje moguće realizacije. Izlagao je na više od stotinjak samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu (npr. Beč, Kairo, Atena, Milano, Venecija, London). Dobitnik je više nagrada i priznanja. Živi i radi u Rijeci.

51. ZAGREBAČKI SALON VIZUALNIH UMJETNOSTI
prema kustoskoj koncepciji
Suzane Marjanić i Marijane Stanić / 90-60-90: Platforma za suvremenu umjetnost

„IZAZOVI HUMANIZMU“

Galerija Prsten i Galerija Bačva,
Dom hrvatskih likovnih umjetnika
16. 6.– 17. 7. 2016.

51_HDLU_Banner_1080x720_130616

 

Opširnije ...

Pozivamo Vas na

Stručno vodstvo kroz izložbu (NE)POSTOJANOST PROSTORA
s kustosma i umjetnicima.

Galerija Prsten, petak, 10.10. u 19:00h

Vodstvo je besplatno za sve posjetitelje izložbe.

PLAKAT A3

(Ne)postojanost prostora
Grupna izložba nizozemskih i hrvatskih autora
Galerija Prsten
24. rujna- 12. listopada

Izložba uključuje radove nizozemskih i hrvatskih vizualnih umjetnika koji se izražavaju u medijima videa, video-instalacija, ambijentalnih instalacija, animacije, stripa, grafike, slikarstva i crteža.

Nizozemska i Hrvatska dvije su države različitih povijesnih, kulturoloških i geografskih odrednica, a istodobno su i članice Europske unije te stoga mogu predstavljati zanimljiv komplementaran par.
Izložba (NE)POSTOJANOST PROSTORA u fokus interesa postavlja način na koji suvremeni nizozemski i hrvatski umjetnici problematiziraju arhitekturu i prostore što ga ona oblikuje. U njihovim djelima zgrade, dakle, ne predstavljaju tek atraktivne motive, već i nositelje različitih simboličkih, socioloških, psiholoških ili ideoloških konotacija. Također, izložba se dotiče problema kakvo mjesto arhitektura i pripadajući joj prostori zauzimaju u svijesti suvremenog čovjeka.

Radovi umjetnika podijeljeni su u 4 cjeline:
Život, moć i smrt
Na razmeđu utopije, fantazije i distopije
Klaustrofobija i mijene
Granice i vizije

Na izložbi svoje radove predstavljaju: Shigeo Arikawa, Anke van den Berg, Tanja Deman, Darko Fritz, Arend Groosman, Tea Hatadi, Willem van der Hofstede, Lilian Kreutzberger, Margareta Lekić, Gabriel Lester, Maja Marković, Ferenc Molnar, Zoltan Novak, Vedran Perkov, Sara Rajaei, Ana Sladetić, Rik Smits, Robert Šimrak, Goran Škofić, Rob Voerman i Danijel Žeželj.

Kustosi i autori koncepcije su Vanja Babić i Neva Lukić .
Izložbu prati i bogato opremljen katalog s tekstovima kustosa te reprodukcijama izložaka.

Izložba je omogućena uz novčanu potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Gradskog ureda za obrazovanje kulturi i sport Grad Zagreb, Veleposlanstva Kraljevine Nizozemske u Republici Hrvatskoj i Stroom Den Haag.

Radno vrijeme galerija:
Srijeda – petak 11 do 19
Subota i nedjelja 10 do 18
Ponedjeljkom, utorkom i blagdanom zatvoreno.

(Ne)postojanost prostora
Grupna izložba nizozemskih i hrvatskih autora
Galerija Prsten
24. rujna- 12. listopada
Otvorenje- 24.rujna u 20h

PLAKAT A3

Galerija Prsten i Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (HDLU) s ponosom vas pozivaju na otvorenje (NE)POSTOJANOST PROSTORA, grupne izložbe koja donosi radove nizozemskih i hrvatskih umjetnika mlađe i srednje generacije.

Izložba će se održati u Galeriji Prsten u Hrvatskom društvu likovnih umjetnika u razdoblju od 24. rujna do 12. listopada. Otvorenje je 24. rujna u 20h, a izložbu će zvanično otvoriti Njezina Ekselencija Ellen Berends, ambasadorica Kraljevine Nizozemske u Hrvatskoj.

Izložba uključuje radove nizozemskih i hrvatskih vizualnih umjetnika koji se izražavaju u medijima videa, video-instalacija, ambijentalnih instalacija, animacije, stripa, grafike, slikarstva i crteža.

Nizozemska i Hrvatska dvije su države različitih povijesnih, kulturoloških i geografskih odrednica, a istodobno su i članice Europske unije te stoga mogu predstavljati zanimljiv komplementaran par.
Izložba (NE)POSTOJANOST PROSTORA u fokus interesa postavlja način na koji suvremeni nizozemski i hrvatski umjetnici problematiziraju arhitekturu i prostore što ga ona oblikuje. U njihovim djelima zgrade, dakle, ne predstavljaju tek atraktivne motive, već i nositelje različitih simboličkih, socioloških, psiholoških ili ideoloških konotacija. Također, izložba se dotiče problema kakvo mjesto arhitektura i pripadajući joj prostori zauzimaju u svijesti suvremenog čovjeka.

Radovi umjetnika podijeljeni su u 4 cjeline:

Život, moć i smrt
Na razmeđu utopije, fantazije i distopije
Klaustrofobija i mijene
Granice i vizije

Na izložbi će svoje radove predstaviti: Shigeo Arikawa, Anke van den Berg, Tanja Deman, Darko Fritz, Arend Groosman, Tea Hatadi, Willem van der Hofstede, Lilian Kreutzberger, Margareta Lekić, Gabriel Lester, Maja Marković, Ferenc Molnar, Zoltan Novak, Vedran Perkov, Sara Rajaei, Ana Sladetić, Rik Smits, Robert Šimrak, Goran Škofić, Rob Voerman i Danijel Žeželj.

Kustosi i autori koncepcije su Vanja Babić i Neva Lukić .
Izložbu prati i bogato opremljen katalog s tekstovima kustosa te reprodukcijama izložaka.

Izložba je omogućena uz novčanu potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Gradskog ureda za obrazovanje kulturi i sport Grad Zagreb, Veleposlanstva Kraljevine Nizozemske u Republici Hrvatskoj i Stroom Den Haag.

Radno vrijeme galerija:

Srijeda – petak 11 do 19
Subota i nedjelja 10 do 18
Ponedjeljkom, utorkom i blagdanom zatvoreno.

Info

RADNO VRIJEME GALERIJA PRSTEN, BAČVA I PM (DOM HDLU)

Tijekom trajanja izložbe Murtić 100 do 18.7.2021. radno vrijeme je od ponedjeljka do nedjelje od 11 do 21h

Redovno radno vrijeme nakon 18.7.2021.:
srijeda – petak 11 do 19h
subota i nedjelja 10 do 18h,
ponedjeljkom, utorkom i praznikom zatvoreno.

Trg žrtava fašizma 16, Zagreb

 

RADNO VRIJEME GALERIJE KARAS

utorak: 10 – 13 sati
srijeda – petak: 16 – 20 sati
subota 10 – 13 sati
nedjeljom, ponedjeljkom i praznikom zatvoreno

Zvonimirova 58, Zagreb

Više informacija…

Dan otvorenih vrata

Izdvojeno

PLATI UMJETNIKA!

Web Hosting

Avalon web hosting
HDLU