• Izložba Maria Matokovića - Kontinuitet tišine, Galerija Prsten, 27.8. - 16.9. 2021.

Posts Tagged ‘Grand Prix nagrada’

 PROGLAŠENJE I DODJELA NAGRADA TE PROMOCIJA KATALOGA
4. BIJENALA SLIKARSTVA

26.10.2017., u 18.00h

Dom hrvatskih likovnih umjetnika

U četvrtak, 26. listopada, u 18 sati, u Domu hrvatskih likovnih umjetnika u Zagrebu, održat će se proglašenje i dodjela HPB nagrada 4. bijenala slikarstva, Nagrade Iva Vraneković – umjetnik umjetniku i promocija kataloga.

Ljubaznošću generalnog pokrovitelja, Hrvatske poštanske banke, dodijelit će se dvije službene HPB nagrade, Grand Prix nagrada u vrijednosti od 15.000,00 kn neto i Nagrada za mladog umjetnika u vrijednosti od 10.000,00 kn neto. Odbor za dodjelu HPB nagrada djelovao je u sastavu: Tomislav Buntak, Snježana Pintarić (MSU), Biserka Rauter Plančić (Moderna galerija), Tomislav Vuić (HPB) i Josip Zanki.

Nagrada Iva Vraneković – umjetnik umjetniku
Polazeći iz uvjerenja da je umjetnik već  po samom sebi nagrada ovom svijetu,  na inicijativu anonimnog filantropa, potaknutog opusom mlade umjetnice Ive Vraneković, kako u njezino sjećanje tako i u osmišljavanjem konkretnih novih vektora  u kulturi RH, uspostavljena je Nagrada Iva Vraneković – umjetnik umjetniku, koja podupire rad i produkciju mladih umjetnika.
Dvije jednakovrijedne nagrade u iznosu od 10.000,00 kn neto, uz samostalnu izložbu u Galeriji 3.14, dodjeljuju se izvan službene konkurencije 4. bijenala slikarstva, temeljem odluke odbora u sastavu Nikola Albaneže, Tomislav Buntak, Vladimir Dodig Trokut te anonimni filantrop.

Neposredno nakon dodjele nagrada održat će se i promocija kataloga 4. bijenala slikarstva. Katalog izložbe dizajnirao je Duje Medić, dok su urednice kataloga Martina Miholić i Nika Šimičić.

Bijenale možete razgledati do nedjelje, 29. listopada.

Bijenale slikarstva pokrenulo je Hrvatsko društvo likovnih umjetnika 2011. godine s idejom predstavljanja trenutačnog stanja hrvatske slikarske scene izložbom koja predstavlja širok presjek likovnog stvaralaštva generacija koje je aktivno oblikuju. Bijenale prati razvoj i trenutačne dosege hrvatskog slikarstva, predstavljajući prepoznatljive nastupe i autore u zadnje dvije godine. Ovo je prilika da javnost na jednom mjestu upozna različite generacije, nasljeđa i poetike pojedinačnih autora.

Veselimo se vašem dolasku!

Više informacija o 4. bijenalu slikarstva.

DODIJELJENE SU
NAGRADE 51. ZAGREBAČKOG SALONA

 

Grand Prix nagrada
MSU nagrada
Nagrada Galerije Kranjčar

 

Jučer, 14. srpnja u Domu hrvatskih likovnih umjetnika uručene su nagrade 51. zagrebačkog salona.

Ove godine dodijeljene su četiri nagrade, dvije jednakovrijedne Grand Prix nagrade Zagrebačkog salona, MSU nagrada i Nagrada Galerije Kranjčar, također je dodijeljna i jedna posebna pohvala.

13692465_1248919241807903_6281375594075705512_n

Ivana Andabaka, Vanja Babić, Marijana Stanić, Suzana Marjanić, Vlasta Žanić, Grgur Akrap, Goran Škofić, Snježana Pintarić

Odbor za dodjelu nagrada u sastavu Vlasta Delimar, Suzana Marjanić, Marijana Stanić, Janka Vukmir i Josip Zanki dodijelio je dvije jednakovrijedne Grand Prix nagrade Zagrebačkog salona Vlasti Žanić za performans Pravo glasa (2016.) i Goranu Škofiću za eksperimentalni film, videoinstalaciju Na plaži (2016.).

Grand Prix nagrade uručile su kustosice izložbe Suzana Marjanić i Marijana Stanić.
13697296_1248919881807839_3597845820334517085_n
 Vlasta Žanić, Sandro Đukić, Marijana Stanić
13654207_1248919865141174_2674863863012000004_n

Goran Škofić

Posebna pohvala 51. zagrebačkoga salona dodijeljena je Francu Purgu za rad Estetizirane informacije (2016.).


Stručno vijeće Muzeja za suvremenu umjetnost Zagreb dodijelio je MSU nagradu mladom, perspektivnom umjetniku Grguru Akrapu za rad Promatračnica (2016.), kojem će prirediti samostalnu izložbu u MSU galeriji u 2019. godini, za vrijeme trajanja sljedećeg Zagrebačkog salona vizualnih umjetnosti.

13620725_1248919985141162_7447703064678082038_n

Tomislav Buntak, Martina Miholić, Ivana Andabaka, Grgur Akrap, Snježana Pintarić, Suzana Marjanić

MSU nagradu uručila je Snježana Pintarić, ravnateljica Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu.

13680524_1248919948474499_5995847108890327146_n

Snježana Pintarić, Grgur Akrap

Umjetnički kolegij Galerije Kranjčar, u sastavu Vanja Babić, Đorđe Jandrić i Mladen Lučić, dodijelio je Damiru Stojniću za rad LIE/BE (2016.) Nagradu Galerije Kranjčar odnosno samostalnu izložbu u 2017. godini u Galeriji Kranjčar.

13690652_1248920365141124_1519663081852632541_n

Tomislav Buntak, Vanja Babić, Ivana Andabaka, Marijana Stanić

 

Nagradu Galerije Kranjčar obrazložio je Vanja Babić, član umjetničkog kolegija Galerije Kranjčar.

Zagrebački salon je renomirana nacionalna izložba i jedna od najstarijih kolektivnih domaćih izložaba recentnih umjetničkih ostvarenja – smotra suvremenog umjetničkog stvaralaštva posvećena naizmjence vizualnim umjetnostima, arhitekturi i urbanizmu te primijenjenim umjetnostima i dizajnu. Održava se od 1966.  godine u organizaciji HDLU-a, ULUPUHA-a, UHA-e.  51. zagrebački salon, u organizaciji HDLU-a, posvećen je vizualnim umjetnostima.Kao okosnicu 51. zagrebačkog salona, kustosice Suzana Marjanić i Marijana Stanić,  odabrale su citat fizičara, književnika, povjesničara, filozofa, borca za mir i humanista Ivana Supeka: “Humanizam… To je jedina ideja koja može povezati čitav svijet. Svijet se i ne može ujediniti na jednoj moralnoj ili vjerskoj ideji, nego mora imati jednu vrlo široku podlogu kakvu ima humanizam.”

Detaljnije o nagrađenima

DVIJE JEDNAKOVRIJEDNEGRAND PRIX NAGRADE
Vlasta Žanić
Goran Škofić
13627129_1248920825141078_3777368183130968400_n

Goran Škofić, Marijana Stanić, Vlasta Žanić

 

Obrazloženje:

Performans Pravo glasa Vlaste Žanić izveden je na otvorenju 51. zagrebačkoga salona Izazovi humanizmu i u okviru teme Salona ukazao je na nužnost supostojanja i prihvaćanja različitosti, davanja podrške drugačijima, slabijima, manjima i diskriminiranima.
Kakofonijom i disparatizmom radijskih glasova, u galerijski prostor, kao svojevrsnu heterotopiju, umjetnica je zajedno s petnaestak izvođača/ica, koji su se kretali prostorom, uvela glasove Drugih, svih onih koji možda ili pak zasigurno ovoga trenutka nemaju pravo na vlastitu Istinu.
Od 1990. godine Vlasta Žanić se kontinuirano bavi umjetničkim stvaralaštvom te na osebujan način spaja različite medije – npr. skulpturu, instalaciju, video, performans, što je demonstrirala i najnovijim performansom.O umjetnici:
Vlasta Žanić diplomirala je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1990. godine od kada kontinuirano izlaže i sustavno se bavi pojmom skulpture, koristeći razne medije izražavanja (skulptura, instalacija, video, umjetnost performans, happening, društvena skulptura…), istražujući dodirne točke i odnose među njima. Teme kojima se bavi kreću se u rasponu od osobnih i intimnih do teoretskih i konceptualnih propitivanja o pojmu umjetnosti, značenju i poziciji autora, publike i eksponata.
Do sada je izlagala na više od trideset samostalnih i velikom broju skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu, sudjelovala je na filmskim festivalima, likovnim kolonijama i festivalima umjetnosti performansa. Višestruko je nagrađivana za svoj rad: Nagrada na 8. triennalu hrvatskog kiparstva 2003., Godišnja nagrada HDLU-a 2005., Nagrada Oktavijan za eksperimentalni film na 14. danima hrvatskog filma, Vjesnikova godišnja nagrada 2006., Nagrada na Internacionalnom multimedijskom festivalu Visura apperta 2010. i 2014. te Nagrada hrvatske sekcije na Prague Quadrennial of Performance Design and Space 2015. Radovi joj se nalaze u javnim i privatnim zbirkama suvremene umjetnosti kao što su Muzej suvremene umjetnosti (Zagreb), Muzej grada Zagreba, Galerija umjetnina Split, Umjetnička galerija Dubrovnik, Filip Trade u Zagrebu itd.
Od 2010. radi kao docentica na Odjelu kiparstva na Umjetničkoj akademiji u Splitu gdje predaje sljedeće kolegije: Kiparski izrazi u suvremenim medijima 1 i 2, Proces, Sadržaj kao cjelina i Eksperimentalno kiparstvo.
DSC02361

Vlasta Žanić: Pravo glasa, 2016.

 

Obrazloženje:

Eksperimentalni film, videoinstalacija Na plaži Gorana Škofića dokumentira prije svega more i prije svega plažu da bi uskoro, kako to navodi Julija Gracin u opisu navedenoga rada, u kadar ušla slika društva.
Moćan nadrealan svijet filma u kojemu je sve na svojoj minimalističkoj poziciji, uz apsurdne situacije i komunikaciju aktera, asocira na hermetičnost suvremenoga društva i međuljudskih odnosa te istovremeno priziva i realnu sliku trenutne izbjegličke/humanitarne krize, svakodnevne prizore utopljeničkih tijela u Sredozemnom moru. Performativnom uporabom tijela u kombinaciji s fotografijom, filmom, videom i multimedijalnim instalacijama Goran Škofić istražuje društvenu kontrolu, manipulaciju i apsurde svakodnevice kojih je, nažalost, kao što je simbolički tematizirao i navedenim eksperimentalnim filmom, i više nego dovoljno.O umjetniku:
Goran Škofić (Pula, 1979.), umjetnik za čiji je rad karakteristična upotreba tijela te njegova kontrola i manipulacija u medijima fotografije, filma, videa i multimedijalnih instalacija. Korištenjem mogućnosti pokretnih slika te medijske transformacije prostora, Škofić u svojim radovima razmatra društvene deformacije i razne apsurde svakodnevice u kojima je između ostalih i sâm protagonist. Iako obrađuje ozbiljne teme, kroz radove se često provlače doze humora i autoironije. Nakon završetka Umjetničke akademije u Splitu, kao umjetnik i redatelj, Škofić svoj umjetnički i istraživački rad nastavlja na rezidencijama u Francuskoj, Švicarskoj, Belgiji, SAD-u i Brazilu. Njegovi radovi redovito se prikazuju na izložbama i festivalima u zemlji i inozemstvu. Tekstovi, vizualna dokumentacija te kompletna biografija umjetnika nalaze se na autorovoj internetskoj stranici.

Skofic_Goran_On The Beach 001

Goran Škofić: Na plaži, 2016.

 

POSEBNA POHVALA
Franc Purg

181A7831

Franc Purg: Estetizirane informacije, 2016.

Objašnjenje
Posebna pohvala 51. zagrebačkoga salona dodijeljena je radu Estetizirane informacije (2016.) Franca Purga. Riječ je o interaktivnom online projektu koji sakuplja podatke s interneta na temu izbjeglica i ugroženih vrsta. Etika navedenoga rada demonstrira kako je više od 60 milijuna ljudi prisilno raseljeno a da dnevno kao ljudska vrsta, u ime vlastitih interesa, uništavamo oko 135 biljnih i životinjskih vrsta, odnosno godišnje sustavno istrebljujemo oko 50 000 biljnih i životinjskih vrsta. Pritom procesiranje obrade podataka zaustavlja se dodirom lišća kućnog fikusa, no samo u trajanju od nekoliko sekundi, gdje se ponovo demonstrira planetarno pitanje nas Zemljana – homo barbarusa u odnosu na ostale vrste.

 

O umjetniku

Franc Purg, putem videa, performansa, skulpture, site-specific radova, tekstova i interaktivnih instalacija, u svojoj umjetnosti nastoji odgovoriti na pitanje: kako živimo unutar društva? Na koji način naseljavamo Zemlju? Za mene, ključna životna iskustva nalaze se na marginama kao mjesta životno bitne kreativnosti, otpora i transformacije.
Sudjelovao je na mnogim istraživačkim umjetničkim rezidencijama diljem svijeta, koje su na meni ostavile velikoga traga, uključujući boravke u Institut za umjetnost Santa Fe (SAD), Glasgow Sculpture Studios (UK), Cité Internationale Universi- taire de Paris (Francuska), Slovenian National Artist Research
Residencies u Berlinu (Njemačka) i New Yorku (SAD), FlaxArt Studios u Belfast te putujuću umjetničku rezidenciju u Ukrajini i Kairu (Egipat) i rezidenciju Midbar u Negevu (Izrael) itd.

 

MSU NAGRADA
Grgur Akrap

082db407-b41b-4090-a47f-f54eaeeeec3f

Grgur Akrap: Promatračnica, 2016.

Obrazloženje nagrade:

Djelom Promatračnica, u tehnici ulja i enkaustike na platnu, izloženom na 51. Zagrebačkom salonu Akrap je pokazao, kao i u svojim dosadašnjim radovima, individualni pristup mediju slikarstva, na specifičan način osobni slikarski rukopis i odabranu temu.
Autor asocijativno djeluje na doživljaj promatrača samo jednim, minimalnim, ali sugestivnim motivom – drvenom promatračnicom kao simbolom kontrole, nadzora ili voajerizma dok gustim, zagasitim namazima boje raslojava teksturu slikarske površine prizivajući osjećaj beznađa i bezizlaznosti. Promišljenu razradu ideje kojom snažno zadire u polje aktualnih društvenih tema ostvaruje zavidnom vještinom baratanja tradicionalnim slikarskim tehnikama. Muzej suvremene umjetnosti ukazao je povjerenje Grguru Akrapu te će s iznimnim zanimanjem pratiti razvoj njegovog daljnjeg umjetničkog djelovanja.prirediti samostalnu izložbu u MSU galeriji u 2019. godini, za vrijeme trajanja sljedećeg Zagrebačkog salona vizualnih umjetnosti.O umjetniku:
Grgur Akrap (Zagreb, 1988.) diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Izlagao je na nekoliko samostalnih i brojnim skupnim izložbama. Finalist je Nagrade za suvremenu hrvatsku umjetnost t-ht@msu.hr. Dobitnik je jedne od dvije jednakovrijedne nagrade za mladog umjetnika 3. bijenala slikarstva, prve nagrade Zaprešićke minijature i nagrade za najbolji diplomski rad. Živi i radi u Zagrebu.

 

NAGRADA GALERIJE KRANJČAR
Damir Stojnić

4e3d0ecf-6409-45e7-9938-4f3d358927b5

Damir Stojnić: LIE/BE, 2016.

Obrazloženje nagrade:

Rad Damira Stojnića na začudno se čitljiv, sažet, vizualno kultiviran i uvjerljiv način uklapa u osnovnu temu ovogodišnjeg Salona. Autor numerološko-verbalne kodove s humanističkim porukama ugrađuje u zlokoban ikonografski predložak, dojmljivo se referirajući na proturječja suvremenog svijeta. Ostvarivši idealnu sinergiju između formalne jednostavnosti odnosno pročišćenosti s jedne te sadržajne slojevitosti s druge strane, Stojnić je na ovu osjetljivu, složenu i uvijek aktualnu socio-psihološku problematiku uspio ukazati na suptilan, nadasve inteligentan i nimalo patetičan način.

O umjetniku:
Damir Stojnić (Rijeka, 1972.) diplomirao slikarstvo 2000. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Pohađao poslijediplomski studij slikarstva na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani. U svome radu spaja slikarsku i performersku praksu, brišući razlike među njima, i uključujući u vlastiti umjetnički izričaj bavljenje širokim spektrom interesa unutar različitih sfera – od duhovnosti, ezoterije, svete geometrije, šamanizma, druidizma i mitologije do antropologije, kozmologije i ontologije. Navedeno objedinjuje nazivom Anarhitektura, kako naziva vlastiti autorski program koji pretendira preobrazbi svijeta, društva i ljudske svijesti. Autor je i koncepta izo-utopije, kao varijante subjektivnog pogleda na opće značenje “utopije” kao generatora svake revolucije, čime označava dovođenje stvari, koje u prirodi stvarnosti stoje na razini potencije, do njihove krajnje moguće realizacije. Izlagao je na više od stotinjak samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu (npr. Beč, Kairo, Atena, Milano, Venecija, London). Dobitnik je više nagrada i priznanja. Živi i radi u Rijeci.

Info

RADNO VRIJEME GALERIJA PRSTEN, BAČVA I PM (DOM HDLU)

srijeda – petak 11 do 19h
subota i nedjelja 10 do 18h,
ponedjeljkom, utorkom i praznikom zatvoreno.

Trg žrtava fašizma 16, Zagreb

 

RADNO VRIJEME GALERIJE KARAS

utorak: 10 – 13 sati
srijeda – petak: 16 – 20 sati
subota 10 – 13 sati
nedjeljom, ponedjeljkom i praznikom zatvoreno

Zvonimirova 58, Zagreb

Više informacija…

Dan otvorenih vrata

Izložbe

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Izdvojeno

PLATI UMJETNIKA!

Web Hosting

Avalon web hosting
HDLU