Posts Tagged ‘izložba’

ŽRTVA VUKOVARA 1991.
U SUVREMENOJ UMJETNOSTI
Izložba temeljem međunarodnog natječaja za vizualne umjetnosti iz 2020./2021.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Malo predvorje
17.-30.11.2021.

 

Dana 17. studenog, od podneva, u Malom predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu moguće je posjetiti izložbu Žrtva Vukovara 1991. u suvremenoj umjetnosti, koja predstavlja četiri odabrana rada na istoimenom međunarodnom natječaju, koji je u organizaciji Ministarstva hrvatskih branitelja i uz provedbu Hrvatskog društva likovnih umjetnika, bio raspisan 2020. godine.

Cilj međunarodnog natječaja vizualnih umjetnosti Žrtva Vukovara 1991. bio je da, polazeći od kulture sjećanja i simbolike ratnog stradanja Vukovara otvori dijalog sa suvremenom umjetničkom praksom i generira umjetnička djela koja će ostati upisana u kolektivno sjećanje.

VUKOVAR; ULICE U HRVATSKOJ I MOST NA RIJECI LIFFEY

Danas, trideset godina nakon što je Vukovar pao u ruke okupatora, sami sebi sve više postavljamo pitanje o tome koliko je sve ono što se dogodilo s Gradom oblikovalo ne samo suvremenu hrvatsku već dobrim djelom i europsku povijest. Istu onu Europu koja je dvije godine prije, padom Berlinskog zida i Željezne zavjese bila uvjerena u „kraj povijesti“ i početak doba prosperiteta i europskog ujedinjenja. Da bi je ratni zločin, počinjen na Ovčari, uvjerio kako kraj jednog bipolarnog svijeta ne znači i kraj svih ratova, tiranije, agresivnih politika, kolonijalnih strategija i manipulacija. Vukovar i Škabrnja su danas u Hrvatskoj ključna mjesta komemoracije i kao takva ne znače samo prisjećanje na žrtvu već i model oblikovanja zajednice. Kako navodi Paul Connerton, svi obredi su repetitivni i repetitivnost automatski implicira kontinuitet s prošlošću.  Godine 1999. akcijom I u mom Vukovaru svijetli Vini Rakić pokrenula je paljenje svijeća duž ulice koja nosi ime grada Vukovara u Splitu, što je kasnije preraslo u spontano okupljanje građana u gotovo svim gradovima u Republici Hrvatskoj. Ovim simboličkim činom noć uoči dana kad se obilježava slom obrane Vukovara (18. studenog – Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje), uspostavljena je veza hrvatskog društva s traumom iz prošlosti.  Polazeći od ovog simboličkog čina i komemorativnog hoda od vukovarske bolnice do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru, gdje se održava središnja komemorativna svečanost i sv. misa za sve žrtve Vukovara 1991., hrvatsko se društvo iz godine u godinu vraća u ključni trenutak oblikovanja svog političkog identiteta. Vukovar je utkan u hrvatski identitet, ne samo kao svijest o povijesnim događajima izgradnje slobodne hrvatske države, već i kao ključno mjesto u kojem se raspada ideološki mit o socijalizmu s ljudskim licem. U tom je kontekstu zanimljiv događaj kojem sam svjedočio u Dublinu. Naime, nova hrvatska manjina u Irskoj koristi drugačiji imaginarij i simbole Domovinskog rata za očuvanje identiteta. Šećući Dublinom 18. studenog 2018. godine u smjeru „Igle“, na dan pada grada Vukovara, uočio sam na Rosie Hackett mostu (na rijeci Liffey) veliki transparent posvećen Vukovaru. Razvučen na gornjem dijelu mosta, sadržavao je natpis Stoji grad – Vukovar te datume pada i obljetnice uz potpis Dublin 1950 koji se referira na godinu osnivanja Torcide. Upravo me taj događaj još jednom podsjetio na činjenicu koliko je žrtva Vukovara i Škabrnje univerzalna i razumljiva svima, bez obzira koliko isti poznaju hrvatsku povijest. S druge sam strane bio svjestan činjenice da smo svi mi u Hrvatskoj imali dodir s traumom Vukovara i Škabrnje direktno ili indirektno. Zbog svega sam toga u ime Upravnog odbora Hrvatskog društva likovnih umjetnika predložio Ministarstvu hrvatskih branitelja da zajednički pokrenemo natječaj koji će rezultirati reinterpretacijom Žrtve Vukovara kroz suvremenu umjetničku praksu. Umjetnici i umjetnice, čiji su radovi odabrani temeljem Natječaja, polazili su od činjenice da povijesna trauma s jedne strane homogenizira društveno sjećanje jedne zajednice, a s druge strane predstavlja primjer svima drugima; na univerzalnost ljudske patnje, „banalitet zla“ i opomenu da se takvi događaji više nikad ne ponove. U svom su se radu referirali na stradanje, traumu i komemoraciju, izbjegavajući narativni, šturo-faktografski i jednodimenzionalni pristup zadanoj temi. Umjetnički radovi na suvremen, inovativan i angažiran način komemoriraju i interpretiraju ratnu tragediju i žrtvu Vukovara. Ne samo za nas, koji u Republici Hrvatskoj živimo, i za koju živimo; već i za sve one koji znaju dijeliti našu povijesnu bol i prepoznati u Vukovaru svijetlo „lijepe nam, drage i slatke Slobode“.

(dr.sc. Josip Zanki, dopredsjednik HDLU)

Na prvom natječaju (2020/2021.) u organizaciji Ministarstva hrvatskih branitelja i Hrvatskog društva likovnih umjetnika sudjelovala su četrdeset i tri (43) umjetnika od čega trideset (30) iz Hrvatske te trinaest (13) iz inozemstva: Francuska, Grčka, Austrija, Norveška, Argentina, Nizozemska, Češka, Njemačka.

Ocjenjivački sud u sastavu Branko Franceschi, povjesničar umjetnosti, Kristijan Milić, filmski redatelj, red.prof.art Božica Dea Matasić, izv.prof.art  Tomislav Buntak, dr.sc.pov Ana Holjevac Tuković, izv.prof.art Alen Novoselec, Ivanka Bušić, mag. soc (MHB) te savjetnica Ruža Marić, ravnateljica Gradskog muzeja Vukovar odabrali su četiri nova umjetnička djela koja dosad nisu predstavljena u javnosti:

  • Ida Blažičko i Alex Brajković, A-létheia
  • Vjeran Hrpka, Vukovar in situ
  • Vladimir Novak, Slušatelj
  • Stjepan Šandrk, Fragmenti

 

uz obrazloženje:

„Povjerenstvo zaduženo za evaluaciju i izbor umjetničkih radova na međunarodnom natječaju Žrtva Vukovara 1991., imalo je nesvakidašnji zadatak da uz izbor radova koji su u najvećoj mjeri ispunili kriterije, treba voditi računa i o njihovoj međusobnoj interakciji tijekom predviđene izložbe. Konačni rezultat izbora uz izvrsnost pojedinačnih radova cjelina je koja objedinjuje četiri discipline iz širokog dijapazona suvremene umjetničke prakse: slikarstvo, interaktivnu svjetlosno-zvučnu instalaciju, skulpturu i fotografiju.

Interaktivna zvučna i svjetlosna instalacija A-létheia Ide Blažičko i Alexa Brajkovića u sebi spaja više dijelova, od baze podataka poginulih tijekom opsade Vukovara, algoritma koji imena poginulih transformira u kontinuiranu muzičku frazu s mogućnošću proširivanja baze, kružne forme koja simbolizira vječnost pa sve do zvuka zvona kojeg kretanjem kroz instalaciju proizvode sami posjetitelji. Harmonično objedinjavanje svih elemenata u apstraktni govor zvuka i oblika kalvariju transformira u eterično duhovno iskustvo u kojem se posjetitelj s instalacijom sjedinjuje poput instrumenta u zajedništvo orkestra i orkestracije. Apstraktna monokromna slikarska kompozicija Fragmenti Stjepana Šandrka potencijom beskrajnog širenja u prostoru i prostora slike ukazuje na moć koja proističe iz objedinjavanja fragmenata individualnih uspomena u široki narativ kolektivne memorije koja oblikuje povijesne temelje budućnosti. Temom memorije fokusirane na motiv neprekidnog protjecanja Dunava kao konstantne mentalne predodžbe Vukovaraca i u gradu i u progonstvu, bavi se i fotografski poliptih Vukovar in situ Vjerana Hrpke izveden osebujnom tehnikom mokre kolodijske ploče na metalnoj podlozi. Simbolika trajanja u prolaznosti kao trajna tema vizualnih umjetnosti ovom je kompozicijom dobila precizno prostorno i emotivno određenje. Sraz metala i organske materije trske u kiparskoj instalaciji Slušatelj Vladimira Novaka poetska je parabola o dvojnosti opstanka, krhkosti individue s jedne i trajnosti opstanka društva i njegove kulture s druge strane, koja je svoju istinu vukovarskom pričom utkala u ljudsku povijest.

Sinergijom četiri izabrana rada natječaj je ispunio najveću ambiciju da memoriju na vukovarsku kalvariju kroz nadahnutu interpretaciju poveže s relevantnom suvremenom umjetničkom produkcijom.“ (Branko Franceschi)

 

OPISI RADOVA I BIOGRAFIJE AUTORA

 

Radno vrijeme izložbe:

ponedjeljak – petak 8.00 – 21.00
subota 9.00 – 14.00
nedjeljom i praznikom (18.11.) zatvoreno.

 

Izložba ostaje otvorena do 30.11.2021.

 

Tijekom izložbe Žrtva Vukovara 1991. u suvremenoj umjetnosti, u NSK je moguće razgledati i izložbu Sloboda se njegovim imenom zove.

Izložba daje uvid u fotografije, knjige, rukopise, novinske članke i ostalu građu koju Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i partnerske ustanove čuvaju u svojim zbirkama – građu koja svjedoči o stradanju Vukovara u Domovinskome ratu, ali i bogatoj kulturi grada u prošlosti i danas.

Više o izložbi pročitajte na POVEZNICI.

 

 

 

 

 

 

*NAPOMENA

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu javna je ustanova u koju je, prema najavama Stožera civilne zaštite, od 15. studenoga 2021. godine dopušten ulazak korisnicima, poslovnim suradnicima i zaposlenicima samo uz predočenje valjane i važeće EU Covid potvrde, što podrazumijeva i istodobno predočenje identifikacijskoga dokumenta.

FLASHBACK ’91.

Izložba Hrvatskog povijesnog muzeja

Meštrovićev paviljon – Dom hrvatskih likovnih umjetnika

15. 11. – 21. 11. 2021.

 

 

Partner izložbe:
Hrvatsko društvo likovnih umjetnika

Autori izložbe i kataloga:
Ivica Nevešćanin
Nikola Seiwerth

Grafičko oblikovanje izložbe:
Ivana Asić

Izložbeni plakat:
Matko Biljak, Vojnik i pas, Hrvatska Kostajnica
Rudolf Crnko-Glitchboy 2000 (Glitch art)
Ivana Asić

Ratni fotografi:
Robert Belošević
Matko Biljak
Josip Bistrović
Renato Branđolica
Branimir Butković
Siniša Duraković
Mario Filipi
Zoran Filipović
Željko Gašparović
Božidar Gjukić
Drago Havranek
Toni Hnojčik
Romeo Ibrišević
Hrvoje Knez
Milo Kovač
Saša Kralj
Mišo Lišanin
Antun Maračić
Jadran Mimica
Gojko Mitić
Marko Perić
Josip Petrić
Goran Pichler
Ivan Posavec
Zdenko Pušić
Marin Topić
Pavo Urban
Davorin Višnjić
Božidar Vukičević

Zahvaljujemo svim ratnim fotografima na korištenju fotografija te kolegijalnoj dugogodišnjoj suradnji s Hrvatskim povijesnim muzejom.


O IZLOŽBI

U povodu tridesete godišnjice od početka Domovinskog rata, Hrvatski povijesni muzej u suradnji s hrvatskim ratnim fotografima i Hrvatskim društvom likovnih umjetnika organizira izložbu i katalog hrvatske ratne fotografije iz 1991. godine pod naslovom Flashback ’91.

Romeo Ibrišević

Autori izložbe i kataloga, ujedno i kustosi Zbirke fotografija, filmova i negativa Hrvatskog povijesnog muzeja Ivica Nevešćanin i Nikola Seiwerth odgovorni su za simboličan izbor 30 izloženih, uvećanih fotografija na vanjskom prstenu Meštrovićevog paviljona te 91 odabranu i opisanu fotografiju u katalogu, koje svojim brojem podsjećaju na trideset godina od početka Domovinskog rata i 1991. godinu.

Putem odabranih fotografija ponajboljih hrvatskih ratnih fotoreportera, namjera je Hrvatskog povijesnog muzeja predstaviti svojevrsni fotografski rezime kolektivne svijesti i sjećanja na 1991. godinu, omogućujući tako svakom posjetitelju pravo na vlastito sjećanje, emocije i različit doživljaj poruka zabilježenih objektivom ratnih fotografa.

Fotografije relativno kronološki prate organiziranje obrane i začetke hrvatske vojske od prvih oružanih sukoba hrvatskih redarstvenika sa srpskim pobunjenicima i Jugoslavenskom narodnom armijom, osnivanja Zbora narodne garde, rata na svim bojištima od Vukovara do Dubrovnika, pa sve do događanja s kraja prosinca 1991. godine i Sarajevskog primirja potpisanog 2. siječnja 1992. godine. Civilni život i njegovo razaranje nije izostavljen, ali isto tako, iz više razloga, na izložbi i u katalogu nije prikazan u krajnje uznemirujućem obliku. Fotografije žrtava rata, žena, djece i staraca u svojim tragičnim i psihotičnim situacijama pokazale su se dovoljno eksplicitnima i potresnima.

Neke od fotografija su poslužile i kao predložak koje je mladi slobodni umjetnik Rudolf Crnko – Glitchboy2000 obradio tehnikom glitcha – izazivanja greške digitalnog ili audio formata radi dobivanja vizualnog rezultata. U formi umjetnosti Glitchboy2000 namjerno unosi grešku u poznate motive kako bi izazvao reakciju. Rat je time kvar, pogreška sustava, a u ovom rješenju detonacije minobacačkih projektila gotovo da se mogu osjetiti. Korištenje glitcha na fotografijama iz vremena Domovinskog rata, prenosi i poruku mlađih generacija koje imaju vlastito viđenje ratnih godina. Jedna od fotografija, Hrvatski vojnik i pas autora Matka Biljka, poslužila je upravo kao predložak za plakat izložbe. Grafičko oblikovanje izložbe i kataloga zaslužna Ivana Asić viša muzejska fotografkinja Hrvatskog povijesnog muzeja.

Hrvatski povijesni muzej brojnu fotografsku građu vezanu za Domovinski rat već trideset godina prikuplja, čuva, obrađuje, izlaže i daje javnosti na uvid upravo u suradnji s autorima fotografija. Povijesno, dokumentarno, povijesno umjetnički i muzeološki, fotografije snimljene u Domovinskom ratu iznimno su vrijedan materijal, kojega čine stotine tisuća snimljenih fotografija, od kojih se jedan dio nalazi i u fundusu Muzeja. Tematski raznolike, fotografije svjedoče o zbivanjima s prve crte bojišnice te svakodnevnom civilnom životu u hrvatskim selima i gradovima. Budući da posjeduju ne samo dokumentarnu već i u umjetničku dimenziju, mnoge od njih su upravo i danas prisutne u hrvatskom društvu, medijima i kulturi, postavši više od dokumenata vremena –  simbol ili kako sama izložba svojim nazivom kaže, svojevrsni flashback na 1991. godinu.

Danas, trideset godina kasnije, u hrvatskom se društvu i kulturi ponavlja fraza „Di si bio ’91.?“ Zahvaljujući fotografima i ljudima koji se nalaze na njihovim fotografijama izložba i katalog Flashback ’91. nekima od znatiželjnika nude odgovor na to, često ironično, pitanje.

 

Kontakt:

Hrvatski povijesni muzej, Matoševa 9, 10000 Zagreb

T: 01/4851-900; F: 01/4851-909

www.hismus.hr

Prostoria 10
Dom HDLU (Meštrovićev paviljon)
25.9.-8.10.2021.

 

 

Izložba Prostoria 10 obilježava 10. godišnjicu postojanja poznatog međunarodnog dizajn-brenda namještaja sa snažnom proizvođačkom kulturom – Prostoria, a svoja vrata otvara 25. rujna u Domu HDLU (Meštrovićev paviljon). Kao dodatni izložbeni program priprema se i privremena prostorna instalacija „Prostoria Net“ koju dizajnira Numen/ForUse, a bit će postavljena ispred Meštrovićevog paviljona za vrijeme trajanja izložbe.

 

Otvorenost za razvoj i promjene, upornost i istraživački duh, vođen stvaranjem novih vrijednosti, kontinuiran je proces u Prostoriji, koji je sazrio u njezino naslijeđe. Ova će izložba predstaviti od čega je ona sazdana, a posjetitelji će imati priliku doživjeti sam brend mnogo dublje.  Naime, Prostoria se  unatrag deset godina razvila od jedne hale za ojastučeni namještaj u Zagorju u industrijski centar za proizvodnju svih elemenata namještaja koji s jednog mjesta odlazi u javne i rezidencijalne interijere u čitavom svijetu. Premisa razvoja proizvoda u Prostoriji je tzv. research-based dizajn. Koliko se važnosti pridaje samoj autentičnosti i kvaliteti proizvoda, govori činjenica da ovaj brend u segment istraživanja i razvoja te dizajn ulaže 10% svojeg godišnjeg budžeta.

Art Direction: Biro architects. Photo: Marko Mihaljević.

Važno je izdvojiti da je u regionalnom povijesno-geografskom kontekstu, Prostoria nastala bez predvodnika u industriji, da bi s vremenom sama to utjelovila. Izrasla je na ruševinama nekada brojne hrvatske industrijske proizvodnje namještaja, poražene u tranziciji iz društvenog vlasništva Jugoslavije u kapitalizam zasnovan na tržišnom natjecanju.

           

 Art Direction: Biro architects. Photo: Marko Mihaljević.

Na izložbi će se prvi puta predstaviti i fotografski projekt „Revisting Architecture“ kojim Prostoria istražuje korijene svojeg dizajna u nasljeđu modernističke zagrebačke arhitekture – koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinki, Kockici, Poglavarstvu Grada Zagreba i Pučkom učilištu Zagreb. Naime, malo gdje u svijetu postoji tako čvrsto ukorijenjena tradicija modernističke arhitekture kao što je to slučaj u Zagrebu. Radi se o nasljeđu koje je temelj i inspiracija jeziku dizajna proizvoda u Prostoriji. „Revisiting Architecture“ ilustrira kako se odabrani produkti formalno ili teksturalno referiraju na ambijente u kojima su fotografirani, nekad naglašavajući svoje podrijetlo, a drugi puta svoju suvremenost. Kao odraz funkcionalnog minimalizma, Prostorijini proizvodi duboko su definirali suvremenu hrvatsku kulturu življenja. Ona je postala nezaobilazna inspiracija za uređenje privatnih i javnih interijera, a ujedno i rijedak poslovni lider u Hrvatskoj  okrenut dizajnu. Namještaj iz Prostorije danas je dostupan u preko 60 zemalja i 1000 premium prodajnih mjesta diljem svijeta.

 

PRESS KONTAKT:  Tatjana Bartaković, tbartakovic@prostoria.eu, + 385 99 815 2605

 

Radno vrijeme izložbe:

Utorak – petak: 10 – 21

Subota – nedjelja: 10 – 18

Ulaz na izložbu je besplatan.

 

Izložba ostaje otvorena do 8. listopada.

 

Nikola Vrljić
Opsada Oza
Galerija Bačva, Dom HDLU (Meštrovićev paviljon)
27.8.-16.9.2021.

 

Otvorenje izložbe NIKOLE VRLJIĆA, OPSADA OZA bit će u petak 27.8.2021. u 20.00 sati, u galeriji Bačva, Doma HDLU (Meštrovićev paviljon).

„U svom kurentnom ciklusu Opsada Oza, Nikola Vrljić se uz intrigantnu razliku koncepcijski i formalno drži pravca kojeg je zacrtala prethodna izložba Cirkus!. I narativ Opsade Oza zasniva se na značenjski labavo povezanim skulpturama koje, čak i ako ih se asocijativno ne poveže, odlično funkcioniraju i kao samostalna umjetnička djela. Umjetniku ova metoda omogućuje da osnovni narativ sada predstavljen u Galeriji Bačva, organski nadograđuje za izložbene etape koje  predstoje. […] U pogledu sadržaja Vrljić i nadalje ostaje najistaknutiji predstavnik figuracije u skulpturi svoje generacije, podjednako uvjerljiv u izvedbi muških, ženskih i životinjskih motiva. […] Naime, Vrljić je dočekan sa zadovoljstvom svih koji su strepili da je suvereno vladanje tradicionalno kiparskim umijećem nestalo s lokalne scene. Uistinu, Vrljić je još na samom početku karijere dao snažan doprinos naturalizmu u našoj skulpturi. To se podjednako odnosi na stamene, čvrsto osovljene, rabijatne muške likove ili vižljasto izvedenu animalnu plastiku. […] Rekao bih da upravo u materijalu izvedbe započinje Vrljićeva trenutna dekonstrukcija tradicionalnog kiparenja kojom će premostiti jaz između tradicionalnog i suvremenog izraza. Svoje recentne skulpture izvodi u polistirenskim pločama koje slaže u potrebnu visinu, a potom rezanjem oblikuje u ciljanu formu. […] Vraćajući se na semantičke slojeve Vrljićevog rada, kao i u prethodnim ciklusima, izražena je njegova sklonost grotesknom u sadržaju i oblikovanju. Mogli bismo reći da i izabrana tema Opsade Oza, što zvuči kao obračun s društvom spektakla, pogoduje razvijanju njegove sklonosti da u interpretaciji stvarnosti krene od ciničnog komentara.“

iz predgovora Branka Franceschija

Predgovor

BIOGRAFIJA UMJETNIKA:

Nikola Vrljić je rođen 1980. godine u Zagrebu, gdje je 2007. diplomirao na kiparskom odsjeku na Akademiji likovnih umjetnosti. Od 2003. godine izlagao je na ukupno 22 samostalne izložbe, a neke od recentnih su Građani u Galeriji Poola (2021.,Pula), Skup u Galeriji Antuna Augustinčića (2019., Klanjec), Odbjegli u Galeriji Josip Račić (2018., Zagreb). Više je puta nagrađivan na natječajima za javne radove i spomenike te je izveo  desetak javnih skulptura. Član je HZSU i HDLU. Živi i radi u Zagrebu.

Radno vrijeme izložbe: 

srijeda – petak 11 do 19h
subota i nedjelja 10 do 18h,
ponedjeljkom, utorkom i praznikom zatvoreno.

Izložba ostaje otvorena do 16.9.2021.

 

 

Izložba Murtić 100 u čast 100. godišnjice rođenja Ede Murtića

Dom HDLU, 25.5.-18.7.2021.

Vrata Doma HDLU otvorena su za sve ljubitelje apstraktnog slikarstva, jednog od najznačajnijih predstavnika hrvatske umjetnosti druge polovice XX. stoljeća – Ede Murtića


Povodom stote obljetnice rođenja Ede Murtića, umjetnika čija su djela obilježila i formirala kulturni život Hrvatske i regije u drugoj polovici XX. stoljeća, otvorena je multimedijalna izložba Murtić 100. Od utorka, 25. svibnja pa sve do 18. srpnja 2021., posjetitelji Meštrovićeva paviljona moći će uživati u više od 100 nevjerojatnih djela genija modernog slikarstva. Posebnost izložbe čini tematska, formalna i tehnička raznolikost Murtićevog stvaralaštva koja će biti predstavljena kroz koncipirane prostore Doma HDLU (Meštrovićeva paviljona) podijeljene u tri galerije. U Galeriji Bačva naglašava se dinamični kolorizam kao temeljna odrednica Murtićevog stvaralačkog pristupa, u Galeriji PM postavljeni su Murtićevi aktivistički ciklusi – posvećeni anti-ratnoj tematici, dok se u Galeriji Prsten predstavljaju ostali umjetnikovi ciklusi, izvedeni u drugim likovnim disciplinama.

Izložbu je posjetio i predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović te mnogi drugi istaknuti uzvanici koji su uživali uz vodstvo kustosa i organizatora u premijernom razgledu.  koji je strukturom postava ukazao upravo na temeljne odrednice Murtićevog stvaralačkog pristupa te je izjavio: „Izložba nije zamišljena kao retrospektiva, nego svečanost u čast Ede Murtića i nakon obilaska nadam se da će svi to i osjetiti. Prolazeći kroz dinamičan prostor Meštrovićeva paviljona Edo Murtić je prisutan kroz djela od 1940-ih do ranih 2000-ih godina.“

Tomislav Buntak, Ranko Murtić, Ivana Andabaka, Marko Murtić, Zoran Milanović, Goranka Murtić, Branko Franceschi

Povodom otvorenja izložbe, Tomislav Buntak, predsjednik Hrvatskog društva likovnih umjetnika i dekan Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, rekao je:

„Prostor Doma HDLU u organizaciji s Fondacijom Murtić s veseljem je otvorio vrata izložbi ikoničkih radova Ede Murtića povodom velike stote obljetnice njegova rođenja. Edo Murtić veliko je ime suvremenog hrvatskog slikarstva koje je obilježilo umjetnost druge polovice 20. stoljeća. Grad Zagreb se još jednom ovom izložbom potvrdio kao grad kulture, a izložba koja je otvorena do 18. srpnja neće niti jednog posjetitelja ostaviti ravnodušnim jer smo u okviru izložbe Murtić 100 izložili preko 100 njegovih radova.“

Branko Franceschi, Ranko Murtić, Ivana Andabaka, Krešimir Prosoli

Ranko Murtić je nakon otvorenja izjavio: „Za nas, za Fondaciju Murtić dvojako je važan i znakovit ovaj trenutak. Prvo, izložbom obilježavamo 100 godina rođenja mog oca, a drugo, ovaj trenutak označava i početak formalnog postojanja Fondacije Murtić koja djeluje od 2008. godine u kojem smo s Brankom Franceschijem realizirali nekoliko vrlo značajnih izdavačko-izlagačkih projekata. Nadam se da je ovo uspješan primjer djelovanja Fondacije Murtić, a tako planiramo nastaviti i dalje s radom.“

Fondacija Murtić zasnovana je na materijalnoj i nematerijalnoj ostavštini Ede Murtića, jednog od najutjecajnijih likovnih umjetnika i kulturnih djelatnika dvadesetog stoljeća u Hrvatskoj i regiji, koji je svojim djelom unutar internacionalne paradigme slikarstva zrelog modernizma i gestualne apstrakcije ostvario prepoznatljivu i prepoznatu inačicu snažne kolorističke izražajnosti.

Projekt Murtić 100 uključuje niz događanja koji će zasigurno uljepšati nadolazeći period u Zagrebu. Izložba Nova apstrakcija u Laubi, Međunarodni simpozij Gesta i sloboda, reinterpretacija Murtića kroz street-art na nekoliko lokacija u Zagrebu, radionice za djecu i odrasle, stručna vodstva, prilagođena vodstva za djecu s popratnim radnim materijalima, izrada taktilne slike kako bi se umjetnost približila slijepim i slabovidnim osobama su samo neka od popratnih događanja izložbe.

Rspored događanja preuzmite OVDJE

U Laubi će biti predstavljena Nova apstrakcija. Event za otvaranje pod nazivom Mak Murtić: Skladba Murtić 100 (I. dio) za ansambl Živa voda i gosta Darka Rundeka predviđen je za 1. lipnja, a za zatvaranje, Mak Murtić: Skladba Murtić 100 (II. dio) za ansambl Živa voda i gosta Damira Urbana, 10. lipnja 2021. godine. Od 8. do 13. lipnja u hotelu Westin odvijat će se simpozij Gesta i sloboda kojemu se ključna ideja temelji na shvaćanju da su u političkom kontekstu socijalističke Jugoslavije slobodne geste umjetnika unijele vizualni jezik apstraktnog ekspresionizma i simbolizirale društvenu emancipaciju prema demokratskijem društvu. Izložbu također prate i likovne radionice za 4 dobne skupine: od 5 do 8 godina, od 10 do 15 godina, 15+ godina i 55+ godina.

Još jednu izložbu koja oduševljava i inspirira možete posjetiti svakog dana, od ponedjeljka do nedjelje, od 11.00 do 21.00 sati, a ulaznice možete kupiti na blagajni Meštrovićeva paviljona te online kroz sustav ENTRIO. Više o programu projekta Murtić 100 pročitajte na stranici www.murtic100.hr, a sve informacije možete dobiti na mail adresi izlozba@murtic100.hr

Posjetite i doživite nevjerojatnu varijaciju apstraktnog slikarstva, ekspresivne geste lirskog naboja te snažnog kolorizma neponovljivog umjetnika Ede Murtića!

 

CIMO – Centar za istraživanje mode i odijevanja predstavlja samostalnu izložbu Josipe Štefanec pod nazivom Ljušture koja će se u galeriji Karas moći pogledati od 16. prosinca 2020. godine. Izložba je dio projekta BoSA – Briefing on Soft Arts. Izložba je otvorena do 23. prosinca 2020.

Ovim projektom i izložbenim programom CIMO se fokusira na suvremene umjetničke prakse s ciljem propitivanja pojma softness (tradicionalno povezan s područjem tekstilne umjetnosti). U izložbenom programu predstavljamo nekoliko različitih umjetničkih pozicija s ciljem kontekstualiziranja ovog pojma u području vizualnih umjetnosti i suvremenih umjetničkih praksi.

U umjetničkom istraživanju Josipa Štefanec kroz formu mekane skulpture teži redefiniranju granica ljudskog tijela. Skulpture nastaju spajanjem traka kepera koje potom generiraju organsku formu. Ta mekana ljuska/opna funkcionira kao svojevrsni zaklon i sigurni prostor koji preuzima ljudsko tijelo. Ljušture istovremeno egzistiraju kao slobodni volumen koji zauzima prostor te proširuje granice tijela na neočekivane načine. Mutirano tijelo spaja elemente ljudskog, životinjskog i mitskog, a rezultira nedovršenim glomaznim objektima koji se naseljavaju u galerijski prostor. Na svim objektima naglašeno su prisutni i otvori koji pozivaju na istraživanje unutrašnjosti i volumena koji se u ljušturu može useliti. Skulpture zauzimaju nekoliko različitih pozicija poput sjedenja, stajanja i višenja, a svaka pozicija otkriva nove dimenzije mekanosti direktno upisane u materijal (i način na koji je šivan).

O autorici:

Josipa Štefanec rođena je 1978. u Dusseldorfu, u Njemačkoj. Diplomirala je 2008. kiparstvo na Nastavničkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti i 2006. na Tekstilno-tehnološkom fakultetu, modni dizajn. U svom radu aktivno koristi medij tekstilnog materijala djelujući u smjeru njegove afirmacije u suvremenoj umjetničkoj praksi.

Uz dvanaest samostalnih izložbi (odabir): Ljušture (2020.); Idealan kapitalist (2018.); Dark Black (2016.); Čičkovina (2015.); Hibridi (2005.); Kocka (2005.), Josipa je dobitnica i nekoliko domaćih i međunarodnih nagrada (odabir): AAW International Youth Salon, Alexandria, Egipat (2006.); 28.Salon mladih, HDLU, (2006.), a sudjelovala je na brojnim skupnim projektima (odabir): Fashioclash festival, Nizozemska (2018.); T-Ht nagrada, MSU (2016.); Maniac, Beč ,Austria (2015.); XII.Trienale hrv.kiparstva, Gliptoteka HAZU (2015.); Bewegter wind, Nord Hessen, Njemačka (2012.); Textil(e)tronics, Velika Gorica (2012.); International sculpture triennal, Poznan, Poljska (2009.); Museum Fashion Day, Casoria International Contemporary Art Museum, Napulj, Italija (2006.).

Radi kao docentica na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

www.josipastefanec.eu

 

Voditelji projekta BoSA: Tonči Vladislavić, Ivana Čuljak i Lea Vene

Kustosica: Lea Vene

Dizajn: Ivan Klisurić

Zbog epidemioloških mjera službeno otvorenje izložbe se neće održati.

Radno vrijeme izložbe:

16.12.-23.12.2020.

srijeda – petak: 15 – 20 sati
subota: 10 – 13 sati
nedjeljom, ponedjeljkom, utorkom i praznikom zatvoreno

 

Uz potporu:

 

 

 

DOMAGOJ BURILOVIĆ
TERAFORIRANJE
Galerija Karas
22.10.-3.11.2020.

Pridržavajući se svih mjera preporuka Nacionalnog stožera civilne zaštite, otvorenje izložbe bit će u Galeriji Karas, u četvrtak, 22.10.2020. u 19.00 sati

U četvrtak, 22.10.202019.00 sati u Galeriji Karas (Ulica kralja Zvonimira 58) otvorit će se izložba DOMAGOJA BURILOVIĆA, TERAFORMIRANJE.

Teraformiranje – hipotetski je proces prilagođavanja nekog nebeskog tijela kako bi bio što sličniji Zemlji. Na 14 fotografija Slavonije koje nam Domagoj Burilović izlaže na samostalnoj izložbi u Galeriji Karas pred nama izranjanju mistični pejzaži te izvanzemaljske, napuštene zemlje. One pokazuju još i nešto drugo, svakako nešto što se na njima i vidi, ali jednako tako i nešto što se na njima ne vidi: nešto su poput traga. (Wittgenstein). Život se dematerijalizira nama pred očima, ali ostavlja nevidljive tragove koji u nama potiču, ili bi barem trebali, propitivanje stvarnih egzistencijalnih problema, problema opstanka čitavog jednog kraja. Zlatne Slavonije, trbuha Hrvatske, povijesno bogatog kraja u koji su stanovnici ostatka Hrvatske doseljavali, napuštajući goleti uz more, tražeći plodno tlo. Kraja koji im sve preduvjete da bude najbogatija, a ne jedna od dvije najsiromašnije regije u Hrvatskoj. Domagoj sugerira te tragove u naoko nevidljivome, propituje, eksklamira…

Ova serija u skladu je s Domagojevim zanimanjem za društvena i politička pitanja, ozbiljnu tematiku te prolaznost i povijest – kako pojedinca (izložba Post Factum) tako i cijelog jednog kraja, u ovom slučaju njegove rodne Slavonije.

Iz predgovora, Nika Šimičić

Predgovor

BIOGRAFIJA UMJETNIKA

Domagoj Burilović

Rođen 1987. u Vinkovcima. Diplomirao slikarstvo 2012. godine na Umjetničkoj akademiji u Splitu. Bavi se konceptualnom umjetničkom fotografijom. Kroz umjetnički rad obrađuje društvene i političke teme.

Izdvojene skupne izložbe: 2019. HT nagrada – Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb, 2019. Trijenale proširenih medija, Beograd, 2017. Photodays finalisti – Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, 2016 3. biennale hrvatske mlade fotografije, Zadar, 2013. Splitski salon, Split, 2012. Trijenale hrvatskog kiparstva, 2012. Galerija Galić, Split…

Samostalne izložbe: 2020. Salon Galić, Split, 2019. Galerija PIK, Rab, 2019. Galerija Photon, Ljubljana, 2018. Muzej za Umjetnost i obrt, Zagreb, 2018. Zajednica talijana grada Rovinja, Rovinj, 2013. Zavičajni muzej grada Rovinja, Rovinj,  2012. Galerija umjetnina, Split, 2007. Multikulturni centar, Županja.

Nagrade: 2017.: Grand Prix Rovinj Photodays, 2017. 1. mjesto za umjetnički koncept Rovinj Photodays, 2017. 2. mjesto Salon fotografije Vinkovci, 2012. Nagrada za mladog umjetnika – Zavičajni muzej grada Rovinja, Rovinj.

Organizator:

 

 

Uz potporu:

 

 

Radno vrijeme Galerije Karas:
Sri – pet: 15 – 20 | Sub: 10 – 13
Ned, pon, uto, praznikom: zatvoreno.

Izložba ostaje otvorena do 3.11. 2020.

 

*Napomena*

Na ulazu u Galeriju nalazi se bočica s dezinfekcijskim sredstvom za posjetitelje, koji su obavezni dezinficirati ruke pri ulasku u Galeriju.
Čuvarica na ulazu u Galeriju imat će zaštitnu masku i rukavice te kontrolirati broj posjetitelja.
Posjetitelji su dužni održavati razmak od 2 metra.
Dodirivanje eksponata nije dozvoljeno.
Kvake, te sve ostale površine za koje se uoči da ih posjetitelji često dodiruju, redovito će se dezinficirati.

Info

Cijene ulaznica za manifestaciju 6. bijenale slikarstva

30 kn Pojedinačna ulaznica
20 kn Pojedinačna dječja (iznad 6 god), učenička, studentska, umirovljenička ulaznica (1)
20 kn Pojedinačna grupna ulaznica (2)
15 kn Pojedinačna strukovna ulaznica (3)
60 kn Obiteljska ulaznica (4)
15 kn Pojedinačna grupna ulaznica za škole (5)

GRATIS za redovite članove udruženja HDLU, AICA, ICOM, DPUH, HND, IFJ, EFJ te studente ALU i studente FF smjera PUM, EKA ili MUZ, učenike ŠPUD (uz predočenje važećih isprava), osobe s invaliditetom, djecu mlađu od 6 godina

Ulaznice se kupuju na blagajni HDLU-a tijekom radnog vremena izložbe.

Za ostale upite vezane uz ulaznice, molimo javite se na hdlu@hdlu.hr

Ulaznice sadrže 25% PDV.

(1) uz predočenje važeće isprave
(2) za grupe s više od pet osoba
(3) za redovite članove ULUPUH, HDD, UHA, ORIS, HULU Split, HDLU Osijek, HDLU Rijeka, HDLU Dubrovnik, HDLU Istra, HDLU Varaždin, uz predočenje važeće članske iskaznice
(4) do najviše 4 člana obitelji s djecom starijom od 6 godina
(5) cijena po učeniku, 1 pratnja učenika gratis

 
RADNO VRIJEME DOMA HDLU (GALERIJE PRSTEN, BAČVA I PM)

utorak – nedjelja : 11 – 19
ponedjeljkom i praznikom ( 1. i 18.11.) zatvoreno.

 

RADNO VRIJEME GALERIJE KARAS

utorak: 10 – 13 sati
srijeda – petak: 16 – 20 sati
subota 10 – 13 sati
nedjeljom, ponedjeljkom i praznikom zatvoreno

Zvonimirova 58, Zagreb

Više informacija…

Dan otvorenih vrata

Izložbe

 

 

 

 

 

Izdvojeno

PLATI UMJETNIKA!

Web Hosting

Avalon web hosting
HDLU