• Izložba Maria Matokovića - Kontinuitet tišine, Galerija Prsten, 27.8. - 16.9. 2021.

Posts Tagged ‘Izožba’

najavaLOREN ŽIVKOVIĆ KULJIŠ

03. – 11. travnja 2014.
Otvorenje izložbe u četvrtak, 03. travnja 2014. u 19 h

Galerija Karas

Praška 4, 10000 Zagreb

Radno vrijeme: uto-pet 11-19h, sub-ned 10-14h

 

Da je cijeli svijet jasan, umjetnost ne bi postojala.

Albert Camus, Mit o Sizifu, 1943.

 

Osvještavanje procesa percepcije, razumijevanje iluzija uvjetovanih nametnutim konceptima, preispitivanje predodžbi o svijetu koji nas okružuje, neke su od temeljnih odrednica umjetničkog djelovanja Lorena Živkovića Kuljiša. Iza prividne jednostavnosti njegovih radova krije se dugotrajan proces razmišljanja i slojevitost izvedbe. Iako kipar, često koristi medij crteža, fotografije ili videa kako bi što slobodnije i što jasnije iskomunicirao određenu poruku.

U radovima Skica za podsvjesnu povorku i Pozadina – reprodukcije umjetnik kao početnu referencu koristi vizualne sadržaje iz masovnih medija i transponira ih u svijet umjetnosti. Fotografiji izrezanoj iz novina ili časopisa pridružuje njezin par – crtež ili skulpturu modeliranu u glini. Ovakvom aproprijacijom umjetnik prikaz izmješta iz izvornog konteksta, oduzimajući mu izvornu funkciju, reklamnu ili ilustrativnu, te ga pretvara u model za crtež ili skulpturu. Kada donese odluku o konačnom izgledu, fotografira novonastali rad, spaja ga s izvornikom tehnikom kolažiranja i u konačnici izlaže kao računalni ispis kolažiranih fotografija. Kako sam navodi, završni čin fotografiranja doživljava kao “prekid mogućnosti daljeg djelovanja u tom konkretnom prostoru.” No, prekid ne znači i završetak. Svi radovi Lorena Živkovića Kuljiša, bez iznimke, rezultat su dugoga razmišljanja i ustrajnog rada. Tu je uvijek riječ o materijalizaciji ideje koja se razvija, o promišljanju koje sagledava razne aspekte, uključujući pritom i umjetničko izražavanje kroz različite medije. Važno je napomenuti i da je Loren jedan od rijetkih umjetnika koji svoja razmišljanja i procese, osim što skicira, i zapisuje, tako da se “pročišćavanje” rada odvija na više razina. Često temu nastavlja i razrađuje u povezanim radovima. Takav je slučaj i sa Skicom za podsvjesnu povorku. Nju se može sagledati kao razrađenu inačicu procesa započetih s Pozadina – reprodukcije. Vrlo neobičan rad sastoji se od dva velika računalna ispisa rađena po ranije navedenom principu. No, umjetnik koristi mnoštvo figura koje postavlja u perspektivu. Ipak, grupa je samo uvjetno homogena: osim perspektive, drugih prostornih odrednica nema. Neke figure su modelirane u glini, a neke u crtežu. Jasan je privremeni karakter rada i otvorena mogućnost njegove daljnje promjene.

Iako je umjetnost Lorena Živkovića Kuljiša donekle hermetična, prvenstveno u smislu postojanja unutarnjeg sistema koji često nije otprva vidljiv, umjetnik nikada ne zanemaruje poziciju promatrača. Svoje radove izvodi kao svojevrsnu intelektualnu provokaciju (naravno, pod pretpostavkom da je promatrač voljan sudjelovati). Potrebno je naglasiti da se provokacija manje odvija na vizualnoj razini, a više je usmjerena na pretpostavljene načine shvaćanja vizualnih sadržaja. Primjerice, iako smo danas navikli na interdisciplinarnost i intermedijalnost suvremene umjetnosti, rad poput Skice neminovno pred promatrača stavlja pitanje “što uistinu gledam?”. Fotografiju, crtež, kolaž ili skulpturu? Elementi različitih medija i značenja se isprepliću, vodeći u stvari prema prisilnom osvještavanju vlastite percepcije i zamki skrivenih u pretpostavljenim konceptima. Pretpostavimo da posjetitelj zna da dolazi na izložbu jednog kipara. Vrlo brzo ustanovit će da kipova na izložbi nema. No, da li je to istina? Skulptura nije prisutna u trodimenzionalnom obliku, no fotografija kolažirane skulpture prikazuje upravo modelaciju u glini. Kipar je tu, proces je tu, skulptura je tu, samo je posredovana drugim medijem. U jednom od objašnjenja rada autor je napisao: “…nova dimenzija rada u kojoj postoji pitanje načina gledanja, odnosno odluke o tome kako želimo vidjeti i shvatiti pojedine pojave.” Dakle, umjetnik nam nudi svoj rad kao mogućnost, a na nama je da odlučimo što i na koji način ćemo gledati.

Posljednja tema koju Živković Kuljiš problematizira kroz radove postavljene na ovoj izložbi je idealizacija. Razni ideali kojima čovjek svakodnevno teži mogu njegov život učiniti boljim i sretnijim, ali mogu rezultirati i iluzijama i mitovima koji, ipak, zbog svoje nestalne prirode, prijete razaranjem svijeta kakvoga poznajemo. Održavanje ovakvih predodžbi iziskuje izniman trud, i upravo to je fokus serije kolaža i crteža svedenih pod zajednički nazivnik Vrt.

Kroz čitavu povijest umjetnosti idealizacija je prisutna u  mnogim djelima – od slikarstva Egipta, preko duge povijesti kršćanske umjetnosti, velikih kompozicija renesanse, romantizma i dalje do današnjeg vremena. Težnja za savršenim umjetničkim djelom imanentna je stvaralačkom procesu jer, naposljetku, prirodno je željeti napraviti najbolje moguće. Nitko ne želi potpisati rad za koji ne smatra da je ispunio određeni cilj. Metaforu stvaralačkog procesa od prve skice do konačnog rada Loren gradi serijom kolaža. Krajni cilj je prikaz idealnog vrta. Birajući motiv iz prirode, gradeći idealni pejzaž, evocira stare majstore sjevernjačke renesanse koji su kroz pejzaž demonstrirali izuzetno umijeće i vještinu. Sam proces započinje crtežom oko kojega lijepi, izmješta, dodaje, preslaguje izrezane fotografije. Sukcesivnim nizom polako nastaje željeni prizor kojeg umjetnik ipak izvodi kao čisti crtež. Za ovu izložbu nastala su dva velika Vrta, koja umjetnik tretira na različite načine. Jedan je pejzaž rađen skicozno, jednostavnim potezima, obrisnim linijama bez mnogo detalja. Drugi Vrt nas vodi u nešto drukčiju priču. Čvrsta kompozicija, izniman crtež koji gradacijama postiže izuzetnu dinamiku prizora, potez koji ne oklijeva niti u obrisnom momentu niti u najsitnijem detalju, zajedno čine uistinu zapanjujući rad. Sva pitanja, svi koncepti jednostavno nestaju i ono što ostaje je čisti užitak u promatranju umjetničkog rada kao malog isječka jedne velike vizije.

 Jasminka Babić

 

Loren Živković Kuljiš je Rođen 1973. u Splitu. Diplomirao kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1997. godine. Član je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika od 2001- 2006. godine. Od 2007. radi  na Kiparskom odjelu Umjetničke akademije u Splitu. Izlagao je na brojnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Dobitnik je jedne od tri jednakovrijedne nagrade na VII. trijenalu hrvatskog kiparstva 2000. te na 38. Splitskom salonu 2013. godine. Zastupljen u stalnom postavu Galerije umjetnina u Splitu i Gliptoteci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.

Galerija Karas izložbeni je salon Hrvatskog društva likovnih umjetnika. Izložbeni projekt posjetite do 26. siječnja. Radno vrijeme: uto-pet 11-19h, sub-ned 10-14h. Adresa: Praška 4, Zagreb, Hrvatska

Info

RADNO VRIJEME GALERIJA PRSTEN, BAČVA I PM (DOM HDLU)

srijeda – petak 11 do 19h
subota i nedjelja 10 do 18h,
ponedjeljkom, utorkom i praznikom zatvoreno.

Trg žrtava fašizma 16, Zagreb

 

RADNO VRIJEME GALERIJE KARAS

utorak: 10 – 13 sati
srijeda – petak: 16 – 20 sati
subota 10 – 13 sati
nedjeljom, ponedjeljkom i praznikom zatvoreno

Zvonimirova 58, Zagreb

Više informacija…

Dan otvorenih vrata

Izložbe

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Izdvojeno

PLATI UMJETNIKA!

Web Hosting

Avalon web hosting
HDLU