• Izložba Maria Matokovića - Kontinuitet tišine, Galerija Prsten, 27.8. - 16.9. 2021.

Posts Tagged ‘Marina Fernežir’

Godišnja izložba članova HDLU, 2019.
Galerija Prsten, Galerija PM
1. – 25. 8. 2019.

 

 

U četvrtak, 1. kolovoza, 2019. u 20.00 u Galerijama Prsten i PM, Doma hrvatskih likovnih umjetnika otvorit će se grupna izložba pod nazivom Godišnja izložba članova HDLU.

 

Godišnja izložba članova je revijalna izložba koja prema svojoj dugoj tradiciji podastire javnosti na uvid tekuću produkciju (ne stariju od godine dana), ostvarenu u svim disciplinama; od klasičnih do novomedijskih.

Presjekom izloženih odabranih radova potvrđuje se kako je riječ o poticajnoj izložbi u njezinim daljnjim promišljanjima i realizacijama time osnažujući njezin značaj.
Koncept odabira autora temelji se na odabiru jednog autorskog rada prijavljenog na natječaj te na odabiru pozvanih autora.

 

Pozvani autori su: Grgur Akrap, Luka Gusić, Luka Hrgović, Tomislav Hršak, Darija Jelinčić, Duje Jurić, Nikica Jurković , Kristian Kožul, Mia Maraković, Duje Medić

Izlažu: Alen Matijašević, Alma Dujmović, Alma Orlić, Alma Šimunec Jović, Amira Hadžimejlić, Ana Guberina, Ana Kolega, Ana Košecky, Ana Penić, Andrea Pavetić, Ante Čulo, Barbara Cetina, Biljana Knebl, Dajana Riss Kovačević, Dalibor Damić, Damir Facan Grdiša, Damir Matijević, Danijela Sušanj, Daslav Petrović, Darija Dolenski Majdak, Darko Sever, Dejan Gotić, Dijana Nazor, Dražen Filipović, Donat Orlić, Dorotea Gašpar, Đurđica Merle, Elvis Berton, Franjo Matešin, Goran Novković, Goran Vilić, Gordana Graovac, Hana Lukas Midžić, Ida Loher, Irena Vasilj, Iva Haramina Milinković, Iva Matija Bitanga, Iva Sabolić, Iva Valentić, Đuro Butina, Ivan Lovreković i Dražen Josip Pavić, Ivan Mladošić, Ivana Kutuzović, Ivana Mrčela, Ivo Mladošić, Jadranka Fatur, Jasminka Konjević, Josip Šimić, Josipa Krolo, Karina Sladović, Katrin K. Radovani, Koraljka Beker, Koraljka Polaček, Krešimir Ivić, Kristina Kamala Babina, Ksenija Kordić, Leonardo Budimlić Majnarić, Lidija Mauri, Lili Gluić, Ljerka Žingerlin Kokot, Lucija Skoblar, Maja Brodarac, Maja Cipek, Marija Karlina Koren, Marija Lopac, Marija Radujković-Jooste, Marijan Jakubin, Marijan Vlahović, Marijana Vajdić, Marina Fernežir, Marko Zubak, Maroje Karadžole, Marta Živičnjak, Martina Gracin, Martina Kamenečki, Mato Gereci, Mia Janković-Shentser, Milan Božić, Milan Sokolić, Nada Martinjak, Natalia Borčić, Nataša Bezić, Nataša Ninić, Nenad Jalšovec, Nika Petrović, Olena Sokolovska, Olivera Cavrić, Predrag Lešić, Relja Rajković, Renata Chalupa Prvan, Roberta Vilić, Sara Matejčić, Slavko Marić, Sonja Dizdar, Sunčica Travaš, Tomislav Šilipetar, Vanda Čižmek, Vanina Topić, Velimir Trnski, Vesna Šantak, Vinka Gašparuš, Višnja Markovinović, Vlade Petković, Vladimir Bašić, Vlasta Beketić Dugonjić, Vlasta Pastuović Aleksić, Vlastimir Lončar, Zdenko Krulić, Zlatko Kapusta, Zorica Turkalj, Željka Grobotek, Željko Prstec

 

Organizator:

 

Uz potporu:

   

 

 

INFORMACIJE O ULAZNICAMA

Radno vrijeme:
srijeda – petak 11 do 19h, subota i nedjelja 10 do 18h, ponedjeljkom, utorkom i blagdanom zatvoreno.

Sedam o stvarnosti
09.05-22.05.2014.
Galerija Konduktorowina, Czestochowa, Poljska
www.konduktorownia.eu

Gostujuća izložba sedmero hrvatskih umjetnika mlađe i srednje generacije prezentira sedam različitih i specifičnih umjetničkih radova koji pričaju sedam priča sadašnjosti, priča koje se u određenim točkama dodiruju. Umjetnici svojim vlastitim vizijama, tumačenjima medija i vlastitim izgrađenim načinom percepcije promatraču donose određene problematike. Različitim medijskim pristupima raščlanjuju gotovo sve ključne aspekte naše sadašnjosti, situacije o kojima svakodnevno razmišljamo na svjesnoj i podsvjesnoj razini – promišljanje sebe i svoje vlastite osobnosti, promišljanje detalja okoline kojom smo svakodnevno okruženi i postavljanje tih detalja na novu estetsku razinu, i nadasve analiza ključnih društvenih stanja i događaja, normi i konvencija, koje nova vremena donose.

Mia Orsag balansom snage i osjećajnosti donosi duboko promišljene radove kojima pokušava propitati i analizirati neke od ključnih filozofskih pitanja – život, odnos, identitet. Njezina skulptura 2/4 predstavlja matematičku formulaciju, preraspodjele sigurnoga i stabilnoga i onoga što je podložno promjenama uslijed utjecaja niza čimbenika svakodnevice. Dvije su četvrtine pozitivne energije stabilnost i vječni oslonac, dok su preostale dvije četvrtine nepotpune, nedefinirane i spremne na promjene koje budućnost donosi, pa možda u nekom trenutku okolnosti dozvole da se odvojene polovice postanu cjelina.

Patinirani crteži i prizori na njima, iz serije No One No Where, koji istovremeno postoje i počinju nestajati, rezultat su njene okupiranosti sa sadašnjošću i ključnim pitanjima; identiteta, postojanja i promjene, koje želi podijeliti s promatračem. Sam proces šaranja, crtanja, brisanja i grebanja vrlo jednostavno asocira na dugotrajan i mukotrpan proces spoznavanja svijeta i sebe samoga, a da sam rezultat potrage ostane nejasan i nedefiniran. Mijini crteži pokušavaju istražiti upravo te granične terene spoznaje i postojanja.

Radovi Mirjane Vodopije, iz serija Dah i Bilje, rezultat su istraživanja običnih, svakodnevnih elemenata okoline, prvenstveno neuglednog raslinja, koje uslijed igre svjetla poprima novu dimenziju, dovodeći u pitanje granicu postojanja.  Veliki izvor inspiracije za svoje radove i istraživanja Mirjana Vodopija pronalazi u prirodi i kroz svoje eksperimente u raznim medijima, kao što su grafika, crtež, fotografija ili objekt, uspješno artikulira svoje ideje i promatraču pruža mogućnost da proširi svoje vidike i mogućnosti percepcije. Sasvim uobičajeni elementi pojavljuju se u novim oblicima i poprimaju nove karakteristike. Uz pomoć fotografije, umjetnica nam prezentira već prirodno i jasno definirane objekte, koje uz pomoć istraživanja graničnih svjetlosnih trenutaka transformira u svoju konačnu ideju – granično područje gdje istovremeno nešto postoji i nestaje. Njezini radovi, kao rezultati strpljivih istraživanja , svjesnih i nesvjesnih trenutaka u kojima se ideja razvija, odgajaju pogled i nameću pitanja o nebrojenim mogućnostima percipiranja svijeta koji nas okružuje.

 Propitivanje graničnih svjetova, vlastite osobnosti i stvarnosti donose slikarski radovi Marine Fernežir, nastali u posljednje dvije godine kao dio ciklusa ”Alkemija snova”. Marina Fernežir posjeduje specifičan likovni rukopis, izgrađen na temeljima njezinog konzervatorsko-restauratorskog rada. Kroz djela ovoga ciklusa pratimo razvoj njezinih unutarnjih svjetova i svjetova, koji se na slikama pretapaju s elementima stvarnosti, no ipak ostaju na granici između sna i jave. Upravo kombinacijom konkretnih i poznatih elemenata na slici, likova i pejzaža, sa stiliziranim elementima arhitekture i neočekivanim motivima, Marina Fernežir na svojim slikama nadilazi banalnost i svakodnevnost prizora.  Ono što je kod nje započelo kao istraživanje osnovnih elemenata likovnog stvaralaštva, rezultiralo je transformacijom motiva u likovni jezik blizak vizijama svjetova snova.

 Elvis Berton predstavlja radove iz tri različita ciklusa, krećući od intimnih istarskih baladura, preko stiliziranih interpretacija okoline i stvarne umjetničke percepcije objekata u njoj, pa sve do kritike današnjeg ”pomaknutog” društva. Radom iz serije Baladuri, donosi dašak istarske atmosfere, postavljajući stilizirani trijem u krajolik velike napetosti, konstantno iščekujući olakšanje. Pejzaži i biljke na Bertonovim slikama stilizirani su do gotovo krajnjih granica, želeći na taj način vizualno maksimalno osobno dočarati viziju prirode koja živi.

Naizgled samo dopadljiv motiv limuna, definiran umjetnikovim smjelim i specifičnim likovnim izrazom, može se pričiniti kao motiv svakodnevnice, no Bertonovi Limuni poprimaju u ovom slučaju i drugu funkciju, progovarajući o gnjilosti, kiselosti i dekadenciji suvremenog konzumerističkog društva.

 Umjetnički tandem Žižić/Kožul direktno i jasno prezentira svoj rad, koji se bazira na odnosu suvremene umjetnosti i marketinga high class modne i luksuzne industrije. Otvoreno propituju reciklažu elemenata i pojava suvremene umjetnosti u marketinškim propagandama i što se događa kada suvremena umjetnost prisvaja estetske norme i pravila velikih marketinških divova. Dovode u pitanje kvalitetu produkata koji se na dnevnoj bazi serviraju potrošačima i manipulaciju reklamnih kampanja, koja je idealno plodno tlo pronašla u današnjem vremenu bezličnosti i podložnosti, apatije i tuposti suvremenog društva. ”Dobar ukus” najelitnijih predstavnika takvoga društva, odavno je postao upitan, a samim time i ukus velike većine svijeta, cijelog niza ”običnih” ljudi koji često svim silama izlaze izvan svojih mogućnosti, kako bi što vjernije slijedili ”dogme” agresivnog i manipulativnog marketinga.

Radovi mladog kipara Vojina Hraste odličan su nastavak pitanja koja otvaraju Žižić/Kožul, no Hraste se okreće percepciji samoga sebe. Uvrnuta percepcija vlastite osobnosti manifestira se u autoportretu uvećanom za 50 % u odnosu na prirodnu veličinu, ispunjenom plastičnim dlakama, koje ga dovode do neprepoznatljivosti, a suptilno aludiraju na popularne pothvate ugradnje silikonskih dodataka, koji mogu čovjeka promijeniti (izobličiti) od glave do pete. Jasno, direktno i otvoreno proziva diva filmske industrije, Hollywood, koji iz dana u dan nameće mnoštvo normi i estetskih pravila, čiju ispravnost i logiku malo tko istinski propituje i promišlja, prije nego li konzumira. Kompletna filmska i medijska industrija, pojedincima današnjice, na pladnju donosi nebrojene mogućnosti ”korekcija” vlastite osobnosti, ponašanja, stava i stila, čime je na kraju puno benignija sama fizička transformacija pojedinca, a više zabrinjavajuća ona mentalna.

 Radovi koje nam prezentira Tea Hatadi, zaokružuju kompletnu izložbenu cjelinu sedmero hrvatskih autora, koji na razne načine i različitim metodama progovaraju u sadašnjosti i trenutnim preokupacijama. Specifičnim estetskim pristupom Tea Hatadi nas zavodljivo mami da svoju pažnju usmjerimo na njen rad, iznoseći nam jasno i direktno svoje privatne informacije te s definiranim i konkretnim stavom progovara o svojoj poziciji suvremene umjetnice, kritizirajući trenutke borbe za opstanak i zauzimanje vlastite pozicije na umjetničkoj sceni. Kontradiktornost jedna je od osnova od koje Tea polazi u svojim radovima, vješto balansirajući između zamamnih i nježnih, i snažnih, oštrih, direktnih i pomalo negativnih elemenata.

Tein rad Cenzura sreće jasno je artikulirano umjetničko ostvarenje koje, vizualno dojmljivo i privlačno, prenosi pogled na relativan pojam sreće. Njezini kolege umjetnici progovaraju o sreći koja je usko povezana s njihovim umjetničkim stvaralaštvom, ponekada je riječ o iskri sreće koja se javi u neočekivanom trenutku, a ponekada je njihova sreća rezultat negativnih situacija. Teina cenzura svodi se na vizualni aspekt, koristeći siluete svojih kolega umjetnika, na pozadini u tonu sepije, privlači promatrača da ih pozorno sasluša i preispita vlastitu percepciju sreće.

Time se vraćamo do početne točke osobnih analiza i analiza apstraktnih filozofskih pojmova.

Sara Čičić

Info

RADNO VRIJEME GALERIJA PRSTEN, BAČVA I PM (DOM HDLU)

srijeda – petak 11 do 19h
subota i nedjelja 10 do 18h,
ponedjeljkom, utorkom i praznikom zatvoreno.

Trg žrtava fašizma 16, Zagreb

 

RADNO VRIJEME GALERIJE KARAS

utorak: 10 – 13 sati
srijeda – petak: 16 – 20 sati
subota 10 – 13 sati
nedjeljom, ponedjeljkom i praznikom zatvoreno

Zvonimirova 58, Zagreb

Više informacija…

Dan otvorenih vrata

Izložbe

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Izdvojeno

PLATI UMJETNIKA!

Web Hosting

Avalon web hosting
HDLU