Posts Tagged ‘Martina grlić’

DE/KONSTRUKCIJA SLIKE
Galerija Karas
5.11.-8.11.2019.

utorak, 5. studenog 2019. u 19.00 sati u Galeriji Karas (Zvonimirova 58) otvorit će se izložba rezidenata u Leipzigu pod nazivom De/konstrukcija slike.

Umjetnici:

Miran Blažek, Martina Grlić, Petra Grozaj, Nenad Jalšovec, Helena Janečić, Marija Koruga, Velibor Mačukatin Lav Paripović, Pavle Pavlović, Ivan Prerad, Ana Ratković Sobota, Marijan Richter, Maja Rožman, Damir Sobota, Stjepan Šandrk, Alma Trtovac

“(…) Projekt De/konstrukcija slike problematizirao je činjenice koliko su ideje slike i dalje konstrukt unutar različitih ideologija, kako mediji u kojima je slika oblikovana odgovaraju konceptima reprezentacije stvarnosti i što je u slici pojedinačno, što je simboličko i opće. Umjetnici/ice koje je Hrvatsko društvo likovnih umjetnika odabralo za ovaj rezidencijalni projekt zauzimaju različite i vrlo oprečne pozicije na suvremenoj umjetničkoj sceni u Hrvatskoj. Njihove se poetike naslanjaju na: pitanja društva spektakla, rodne aspekte u post-tranzicijskim društvima, fetišizaciju figurativnog slikarstva, post-konceptualna čitanja slike, site-specific intervencije i eksperimentiranje materijalnim svojstvima slike. Za njih je boravak u Leipzigu bio otvor  u novo promišljanje umjetničke praksa, otvor kojeg je Mefistofeles otvorio u zidu Auerbachs Kellera. Iz njega nije poteklo vino, on predstavlja samo jednu od mogućnosti bivanja u svijetu i interpretiranja istog, jedine istinske moći koju umjetnik ima.”

Iz predgovora, Josip Zanki

“(…) Osim mogućnosti uvida u bogate muzejske i galerijske zbirke internacionalno priznatih umjetnika nekoliko generacija Leipziške škole, rezidenti su za vrijeme svog boravka u Leipzigu bili u kontaktu s aktualnim strujanjima lokalnog umjetničkog stvaralaštva. Suvremenu Leipzišku umjetničku scenu upoznali su kroz brojne posjete lokalnim ateljeima i kroz rad lokalnih i internacionalnih umjetničkih inicijativa, čiji se aktivni angažman očitao i u susretima koji su se održali u samom Hafenkombinatu, ne samo kao radnom prostoru hrvatskih umjetnika, nego kao i internacionalnom mjestu razmjena ideja i osnivanja budućih suradnji. Heterogenost i slojevitost aktualne likovne scene u Leipzigu zasigurno je i uvelike je utjecala kod rezidenata na razvoj polazišne ideje i koncepta rezidencije – procesa dekonstrukcije rada, kao što i sama vizura grada Leipziga svojim vizualnim konfliktom predstavlja različite društvene, političke i unutarnje dihotomije, koji u konačnici odgovaraju konceptima reprezentacije različitih stvarnosti.”

Iz teksta Tene Bakšaj

Predgovor, Josip Zanki

Tekst, Tena Bakšaj

 

Organizator:

 

 

 

Uz potporu:

 

 

 

Radno vrijeme Galerije Karas:
Sri – pet: 15 – 20 | Sub i ned: 10 – 13
Pon, uto, praznikom: zatvoreno.

Izložba ostaje otvorena do 8. 12. 2019.

 

U Domu hrvatskih likovnih umjetnika, u popularnom Meštrovićevom paviljonu, 2. listopada 2019. u 19 sati otvara se peto izdanje značajne kulturne manifestacije, Bijenale slikarstva, koje će trajati sve do 8. prosinca.

Kroz radove 40 odabranih umjetnika/ca i 5 pozvanih umjetnika/ca predstavit će se presjek istaknutog stvaralaštva hrvatske slikarske scene u posljednje dvije godine. Tradicionalno, u okviru Bijenala slikarstva ugošćuje se i izložba inozemnih autora kojom se, prema konceptu gostujućeg kustosa, predstavlja presjek slikarske scene jednog europskog grada (2011., I am Berliner, Berlin; 2013., Vienna Calling, Beč, 2015., Exporting Gdańsk, Gdansk, 2017. Extended Painting, Prag). Ove godine ugošćuje se izložba THE LEIPZIG CONNECTION pod kustoskim konceptom Marka Gisbourna, koja otkriva bogatu raznolikost djela zaslužnih za međunarodni status četiri generacije važnih umjetnika iz Leipziga.

Prepoznavši sve veći broj umjetnika koji se izražavaju u mediju murala, prisutnih na brojnim javnim lokacijama, te značaj i kvalitetu ostvarenih djela kao novitet u program ovogodišnjeg Bijenala uveli smo predstavljene i ovog formata slikarskog izražavanja.

Također u suradnji s Akademijom likovnih umjetnosti u Zagrebu u Galeriji Šira bit će predstavljeni najistaknutiji studentski radovi kao dio popratnog programa.

 

Pavle Pavlović, Red Baron, 2019.

 

Bijenale slikarstva pokrenulo je Hrvatsko društvo likovnih umjetnika 2011. godine s idejom predstavljanja trenutačnog stanja hrvatske slikarske scene izložbom koja predstavlja širok presjek likovnog stvaralaštva generacija koje je aktivno oblikuju. Bijenale prati razvoj i trenutačne dosege hrvatskog slikarstva, predstavljajući prepoznatljive nastupe i autore u zadnje dvije godine. Ovo je prilika da javnost na jednom mjestu upozna različite generacije, nasljeđa i poetike pojedinačnih autora.

Ocjenjivački sud 5. bijenala slikarstva u sastavu: Tomislav Buntak, Danko Friščić i Zlatan Vrkljan odabrao je temeljem natječaja 40 umjetnika/ca:

Aleksandar Bezinović, Anabel Zanze, Andrej Tomić, Damir Sobota, Domagoj Rogina, Đuro Seder, Emanuela Lekić, Fedor Fischer, Gordana Meštrović, Grgur Akrap, Ivan Marković, Ivan Prerad, Jasmina Krajačić, Josip Tirić, Jurica Pušenjak, Katrin Radovani, Lea Popinjač, Luka Kušević, Maja Bachler, Marija Matić, Marko Zeman, Martina Fabijanović, Matej Pašalić, Matko Vekić, Milić Zdravko, Monika Meglić, Nataša Vuković, Nikica Jurković, Pavle Pavlović, Predrag Todorović, Radovan Kunić, Sebastijan Dračić, Sibel Latin, Stipan Tadić, Stjepan Šandrk, Tara Beata Racz, Valentina Supanz Marinić, Viktor Daldon, Zlatan Vehabović, Željka Cupek

pozvao 5 umjetnika:

Bojan Šumonja, Martina Grlić, Vatroslav Kuliš, Zoltan Novak, Željko Kipke.

 

Zahvalnošću Hrvatske poštanske banke, generalnog pokrovitelja 5. bijenala slikarstva, i ove godine dodijelit će se dvije novčane nagrade za istaknute umjetnike: HPB Grand Prix u iznosu 20.000,00 kn HPB nagrada za mladog umjetnika u iznosu 10.000,00 kn, dok će na inicijativu anonimnog filantropa, potaknutog opusom umjetnika Ive Vraneković i Vladimira Dodiga Trokuta, kao poticaj radu i produkciji mladim umjetnicima, biti dodijeljena novčana nagrada “Iva Vraneković – Vladimir Dodig Trokut: umjetnici umjetniku”.  Proglašenje i dodjela nagrada, uz promociju kataloga, upriličit će se u završnom tjednu 5. bijenala slikarstva.

 

POPRATNI PROGRAM 5. bijenala slikarstva:

Murali
U Galeriji Prsten, paralelno s likovnim postavom 5. bijenala slikarstva, po prvi put bit će predstavljena i selekcija najznačajnijih ostvarenja street arta, odnosno presjek najistaknutijih recentnih murala s područja Hrvatske.
Bit će predstavljeni:  Damir Sobota, Goran Rakić, Jelena Bando, Lav Paripović, Melinda Šefčić, Miron Milić, Sanja Stojković (Tifani Rubi), Slaven Lunar Kosanović, Stipan Tadić, Tomislav Lončarić (Lonac), Tomislav Buntak, Vladimir Tomić (Mosk)

Izložba studenata Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu
Galeriji Šira
09.10. – 29.10.2019.
Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu u Galeriji Šira će predstaviti izložbu radova studenata diplomskog studija Slikarskog odsjeka te radove studenata diplomskog studija Likovna kultura pri Nastavničkom odsjeku realiziranih u sklopu glavnog umjetničkog predmeta Slikarstvo.

Stručna vodstva kroz izložbu:
Tijekom trajanja Bijenala, svaki četvrtak u 17.30, organizirat će se stručno vodstvo kroz izložbu. Okupljanje za vodstvo je ispred Galerije Bačva Doma hrvatskih likovnih umjetnika, Trg žrtava fašizma 16, Zagreb. Vodstva su besplatna uz predočenje ulaznice.
Za grupe veće od 10 posjetitelja ili izvan navedenog termina, molimo poslati prethodni upit na tajnistvo@hdlu.hr

 

                                               

GOSTUJUĆA IZLOŽBA

THE LEIPZIG CONNECTION

                                               

Matthias Weischer, Bau 2, 2019.

UZ LJUBAZNOST PRIVATNE KOLEKCIJE

 

Izložba slika umjetnika školovanih u Lepzigu tijekom proteklih dvadeset pet godina na neki način predstavlja estetski fenomen. Izložba pod nazivom The Leipzig Connection otkriva bogatu raznolikost djela zaslužnih za međunarodni status četiri generacije važnih umjetnika. U ovoj je izložbi slikarski fokus usmjeren na postkomunističke slikarske generacije. To znači, počevši od onih koji su studirali na Lajpciškoj akademiji 1980-ih pa do kraja DDR-a (Ponovno ujedinjenje Njemačke uslijedilo je 1990.). Međutim, izložba također pruža i vizualni uvidi u pretke Škole kao i materijal koji je doprinio njenom razvoju. Od 1960-ih pa nadalje, ono što je počelo prije svega kao Akademija za knjigu i grafiku, postalo je glavna slikarska tradicija u istočnoj Njemačkoj. (…)

Stoga je cilj izložbe Leipzig Connection javnosti u Zagrebu predstaviti bogatu raznolikost figurativnih umjetnika praktičara školovanih u Leipzigu i to u kontekstu hrvatskog bijenala slikarstva. Činjenica da HDLU ima stalni rezidencijalni program u Leipzigu svjedoči o kontinuiranoj vezi i time otvara ova dva grada različitim slikarskim tradicijama i daljnjim fazama plodne interakcije i hibridizacije. Razmjerno veličini i opsegu, Zagreb i Leipzig u drugim aspektima dijele komunističku povijest koja se očituje u suptilno različitim vidovima potrebe. Kao izložba The Leipzig Connection se treba promatrati kao pregled pola stoljeća kreativnog izražavanja, a istodobno je treba čitati kao primjer oslobađanja, kao institucionalnu regeneraciju od lažnih hipoteza ideološkog slikarstva.

Iz predgovora: Mark Gisbourne

 

Kustos: Mark Gisbourne

Popis izlagača: Hans Aichinger, Tilo Baumgärtel, Christian Brandl, Falk Gernegroß , Sighard Gille,  Rayk Goetze, Bernhard Heisig, Julius Hofmann, Martin Kobe, Axel Krause, Markus Matthias Krüger, Corinne von Lebusa, Akos Novaky, Gudrun Petersdorff, Ulf Puder, Arno Rink, Johannes Rochhausen, Christoph Ruckhäberle, Rigo Schmidt, Annette Schröter, Volker Stelzmann, Miriam Vlaming, Matthias Weischer, Doris Ziegler.

 

BIOGRAFIJA KUSTOSA
THE LEIPZIG CONNECTION – PREDGOVOR

 

 

INFORMACIJE O ULAZNICAMA

 

Organizator:

 

Uz potporu:

54. ZAGREBAČKI SALON VIZUALNIH UMJETNOSTI
BEZ ANESTEZIJE
prema kustoskoj koncepciji Branke Benčić i Tevža Logara
Dom HDLU
26.3.-5.5.2019.

Pozivamo vas na otvorenje 54. zagrebačkog salona Bez anestezije, prema koncepciji Branke Benčić i Tevža Logara, koje će se održati u utorak, 26. ožujka, 2019. godine u 19:00 sati u Domu hrvatskih likovnih umjetnika, Trg žrtava fašizma 16. Izložba ostaje otvorena do 5. svibnja 2019.

Više o izložbi pročitajte OVDJE.

Za vrijeme trajanja Salona za vas smo pripremili stručna vodstva svaku srijedu i petak u 15h.

U okviru 54. zagrebačkog salona u galeriji Proširenih medija (PM) bit će otvorena Izložba nagrađenih autora 51. zagrebačkog salona: Goran Škofić i Vlasta Žanić – S druge strane. Prema odluci Odbora za dodjelu nagrade Goranu Škofiću, za rad Na plaži i Vlasti Žanić, za rad Pravo glasa, dodijeljene su dvije jednakovrijedne Grand Prix nagrade 51. zagrebačkog salona.

Više o izložbi pročitajte OVDJE.

 

 

ULAZNICE:

20 kn za građanstvo
10 kn za učenike, studente i umirovljenike
10 kn za grupe (više od pet osoba; cijena po osobi)
Besplatno za redovite članove udruženja HDLU, AICA, ICOM, DPUH i HND te studente Akademije likovnih umjetnosti i studente Filozofskog fakulteta smjera povijest umjetnosti, uz predočenje važećih isprava.
Ulaznice se kupuju na blagajni HDLU-a tijekom radnog vremena izložbe.

RADNO VRIJEME GALERIJA PRSTEN, BAČVA I PM (DOM HDLU)

srijeda – petak 11 do 19h
subota i nedjelja 10 do 18h

ponedjeljkom, utorkom, praznikom i blagdanom (21.4., Uskrs) zatvoreno.

Godišnja izložba članova HDLU
Galerija Prsten
2. – 26.8.2018.

 

U četvrtak, 2. kolovoza, 2018. u 20.00 u Galeriji Prsten, Doma hrvatskih likovnih umjetnika otvorit će se grupna izložba pod nazivom Godišnja izložba članova HDLU.

Opširnije ...

MARTINA GRLIĆ
Memorija i konflikt
Galerija Karas
4. – 15.4.2018.

Otvorenje izložbe: srijeda, 4.4.2018. u 19.00 sati u Galeriji Karas

 

U srijedu, 4. travnja 2018. u 19.00 sati u Galeriji Karas  (Zvonimirova 58) otvorit će se izložba dobitnice HPB nagrade za mladog umjetnika na prošlogodišnjem, 4. bijenalu slikarstva, Martine Grlić pod nazivom Memorija i konflikt.

(…) Ciklus slika Martine Grlić pod nazivom Memorija i konflikt obuhvaća dvije skupine radova koji se tematski ali i po načinu propitivanja medija naslanjaju jedan na drugog. U prvoj su skupini radova slike nastale temeljem arhivskih snimci posljednjeg Dana mladosti iz 1987. godine (1) poliptih Lice iz gomile i Vatromet, 2018.). Drugu skupinu čine radovi nastali temeljem arhivskih fotografija predsjednika SFRJ (Vođa, 2018.), njegove supruge Jovanke Broz (Prva dama, 2018.) i ideoloških memorabilija; vijenaca i ordena koji markiraju prostor i vrijeme socijalističke utopije (Vijenac, 2018. i Ordenje, 2018.). (…)

(…) Složena strateška situacija Josip Broz Tito (vlast) je još sedam godina nakon preseljenja u zvjezdani procjep obnašao vlast putem simbola, komemorativnih svečanosti i upisa sjećanja i pamćenja u vrijeme i prostor. Umjetnica u svome ciklusu Memorija i konflikt ne divinizira to vrijeme i prostor, već naprotiv prikazuje cjelovitu ikonografiju jedne od mogućih kultura pamćenja. Martina Grlić djeluje kao umjetnica-etnograf, (2) bilježeći i transformirajući fragmente prošlih vremena, koja u virtualnom društvu sve više nestaju. U razgovoru mi je istaknula kako joj se sviđa zadanost fotografije (faktografija) i mogućnost da se ona kroz sliku radikalno mijenja. Činjenica da fotografiju kao i Gerhard Richter oponaša kroz medij (slikarstvo) stariji od fotografije (3) samo je još jedan dio mozaika u njenom preispitivanju prošlosti. U njemu je istovremeno moguće gledati u zvjezdano nebo i čekati red za odmor-novelu u Mahindžauriju.

(Iz predgovora, dr.sc. Josip Zanki)

(1) Dan mladosti je komemorativna svečanost iz doba Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije kojom se obilježavao rođendan doživotnog predsjednika Josipa Broza Tita (1892. – 1980.). Ista se nastavila i nakon njegove smrti.
(2) Usp. Foster, Hal “The Artist as Ethnographer”. U: Foster, Hal The Return of the Real. MIT Press, Cambridge MA 1996.
(3) Usp. Belting, Hans An Anthropology of Images. Picture, Medium, Body. Princeton University Press, Princeton, Oxford, 2011., str. 31.

Predgovor

Biografija umjetnice

 

 

 

 

 

 

 

Uz potporu:

        

 

 

 

Radno vrijeme Galerije Karas:
Sri i pet: 9 – 15 | čet: 15 – 19 | Sub i ned: 9 – 12
Pon, uto, praznikom: zatvoreno.

Izložba je otvorena do 15.4.2018.

4. BIJENALE SLIKARSTVA

HPB Grand prix nagrada
HBP nagrada za mladog umjetnika
Nagrada Iva Vraneković, umjetnik umjetniku

26. 10. 2017. u Domu hrvatskih likovnih umjetnika uručene su nagrade 4. BIJENALA SLIKARSTVA.

 

Odbor za dodjelu nagrada 4. bijenala slikarstva u sastavu: Tomislav Buntak, Snježana Pintarić (MSU), Biserka Rauter Plančić (Moderna galerija), Tomislav Vuić (HPB) i Josip Zanki dodijelio je HPB Grand Prix nagradu (15.000,00kn) Zlatku Keseru.

Obrazloženje:

Zlatko Keser je akademik, profesor slikarstva, slikar jakog energetskog naboja, beskompromisan u borbi s pitanjima o pojavnosti slike, živući klasik suvremene likovne scene. Njegove slike na ovogodišnjem Bijenalu slikarstva odišu neposrednošću, tehnički su besprijekorne, govore na najbolji način o životnoj energiji koju slikar predstavlja kroz seriju manjih formata i jednom velikom platnu. Slike zrače arhetipskom snagom i svježinom vječne mladosti duha, fizičkom pojavnosti kao da predstavljaju duhovni put prosvjetljenja kroz temeljne slikarske elemente: pigment, plohu, liniju, slojevitost namaza i poteza kista. Namjera Bijenala slikarstva nije da Grand Prix dodjeljuje zbog historijske važnosti pojedinog slikara (što bi u ovom slučaju bilo također moguće), već zbog kontinuiranog slikarskog djelovanja na likovnoj sceni u posljednje dvije godine, što u slučaju Zlatka Kesera znači najmanje pedesetgodišnji kontinuitet slikarskog umjetničkog istraživanja koji se nastavlja i u ovom trenutku sada.

Tomislav Buntak, Ivana Andabaka, Zlatko Keser, Tomislav Vuić

 

Dobitnica HPB nagrade za mladog umjetnika (10.000,00kn) je Martina Grlić.

Obrazloženje:

Martina Grlić je na 4. bijenalu slikarstva izložila dio ciklusa Kolektivni snovi, koji je u cijelosti predstavljen ove godine u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu. Martina Grlić aktivno djeluje na slikarskoj sceni od 2010. godine. U svome opusu vješto preispituje nasljeđe političkog, ekonomskog i društvenog sustava socijalističkog razdoblja dekonstruirajući ga kroz rodni aspekt, modele politike sjećanja i čitanja slike. Njena umjetnička metoda zasniva se na etnografiji i autoetnografiji svakodnevice i popularne kulture iz tog razdoblja, kao i transformaciji dokumentarnih fotografija u slikarsku podlogu. Rezultat Martinine umjetničke strategije nije samo slika utjelovljena u platnu, već i čitav niz procesualnih varijabli i upisa novih značenja u kolektivno i individualno sjećanje. Zbog svega toga Martina Grlić zaslužuje nagradu za najbolju mladu umjetnicu.
Tomislav Buntak, Tomislav Vuić, Martina Grlić, Ivana Adabaka

 

Odbor za dodjelu nagrada pohvalio je Spartaka Dulića, Ivicu Malčića i Stipana Tadića.

Obrazloženja:

Spartak Dulić je iznenađenje jer se do samostalnih izložbi u Zagrebu i Splitu ove i prošle godine njegovo ime i nije spominjalo u kontekstu slikarstva na našoj sceni, moguće i zbog njegove izdvojene pozicije u Subotici pomalo izvan fokusa naše likovne javnosti. Na izložbama se predstavio serijom slika, akrila na platnu, istovremeno figurativnih i apstraktnih, punih ritma, koje kao da asociraju na međustanične strukture, veze između organa možda ili pak pogled na određene svemirske prostore gledane kroz teleskope u zamućenoj oštrini beskonačnosti svemirskih tijela prepoznajemo strukture mikorkozmosa u nama koje otkriva mikroskop. Na Bijenalu slikarstva predstavljene su dvije slike iz tog ciklusa, koji se razvijao desetak godina i predstavio nam posebnu umjetničku osobnost te potvrdio da predani rad kroz procese umjetničkog istraživanja, u ovom slučaju slikarskog, uvijek iznenadi posebnošću dobivenih djela.
Spartak Dulić

 

Slike Ivice Malčića na ovogodišnjem Bijenalu slikarstva dotaknule su aktualnu temu sučeljavanja s totalitarnim nasljeđem kojim nas muče u javnosti ne želeći se okrenuti kontinuitetu životne promjene. Potvrđene marke s likom Pavelića i Hitlera na jednom te Tita na drugom radu uz naslikane detalje prizora obilaska vojske i scene s neke socijalističke proslave i još sve povezano s crnim i crvenim kvadratom, na jasan i uvjerljiv način stvaraju slike, koje i u tehničkom dosegu, načinu korištenja ikonografije i odabiru načina oblikovanja cjelokupne kompozicije postava, govore kako je prošlost jednostavno prošla, a s druge strane govore o finoj razini i mjeri slikarevog slikarskog senzibiliteta u izvedbi izloženih djela. Ivica Malčić svakodnevno kontinuirano i beskompromisno slika, što je primjer za jedan od mogućih načina kontinuiranog slikarskog umjetničkog istraživanja.
Ivica Malčić

 

Ciklus Stipana Tadića, koji dolazi kao predstavnik mlade slikarske generacije koja se oblikuje nakon zadnjeg velikog povratka figurativnog slikarstva i prije nešto više od jednog desetljeća, tematski na drukčiji način prikazuje aktualnost sadašnjeg trenutka. O njemu govori opisujući rubne dijelove, kako predgrađa na razmeđi između grada i sela, tako i kroz odabir načina likovnog prikaza za koji odabire rubni, autsajderski svijet naivne ikonografije koja ima povijesno značenje, hrabro prikazujući realnu blatnu stvarnost svakodnevne borbe za opstanak – ljude  izvan centra koji kako svojim stanovanjem, tako i značenjem ne odgovarajući slici koju nam celebrety mediji žele nametnuti. Čak i rad koji prikazuje U2 u Sarajevu govori o rubnom događaju koje je naizgled imalo veće značenje od tisuća drugih koncertnih spektakala. Na izložbi se predstavlja serijom gvaševa besprijekorno izvedenih te dvije slike na platnu.

 

Stipan Tadić

 

Uključenje Hrvatske poštanske banke kao generalnog pokrovitelja nagrada 4. bijenala slikarstva i dodjela novčanih nagrada, jedan je od značajnih poticaja kojim HPB podržava razvoj suvremenog hrvatskog slikarstva i doprinosi promicanju istaknutih hrvatskih likovnih umjetnika.

 

 

Nagrada Iva Vraneković – umjetnik umjetniku dodjeljuje se izvan službene konkurencije 4. bijenala slikarstva, na poticaj i zahvaljujući donaciji anonimnog filantropa, temeljem odluke odbora u sastavu Nikola Albaneže, Tomislav Buntak, Vladimir Dodig Trokut te anonimni filantrop.

Dobitnici dvije jednakovrijedne nagrade su Grgur Akrap i Andrea Musa nagrađeni su iznosom od po 10.000,00kn i samostalnom izložbom u Galeriji 3.14.

Grgur Akrap
Naila Hozo, Andrea Musa, Nikola Albaneže

 

Obrazloženje:

Živimo puninu vremena Andy Warholve vizije da će svaki umjetnik imati svojih 5 minuta slave.
No svaka  stvarnost u sebi stremi prema novim vizijama. Tako zahvaljujući  nagrađenim umjetnicima Andrei Musi i Grguru Akrapu, nagrada Iva Vranekovic, umjetnik umjetniku, ostvaruje svoju misiju da kroz čin nagrađivanja, konkretno dinamizira nove vektore u kulturi, posebice u segmentima likovnog i vizualnog djelovanja za koje se i dodijeljuje.
Sintagma da čovjeku nije domovina tamo gdje se rodio, već tamo gdje može ostvariti svoju temeljnu egzistenciju, te izgraditi svoje vrijednosti, umjetniku su na vrlo neposredan način vrlo bliske, a u današnjem svijetu i ne samo njima…
Sociološki procesi s kojima se mladi umjetnici susreću pri počecima gradnje svojih karijera te pokušaj proboja iz anonimnosti i pokušaj zauzimanje pozicije na likovnoj sceni, bez poticaja takozvanih vektora u kulturi su nezamislivi, a za umjetnika puno više nego smion i vrtoglav izazov.
Jednako tako poticaji su signal i izazov sistemu kulture da potiče razvoj mreže filantropije, kao odraz da se tako slikovito izrazim, ekološke svijesti u pejzažima kulturnog sistema i interesnih skupina u kulturi.
Referenca pripadnosti aktivnoj proevropskoj kulturnoj politici, kojoj je jedno od mjerila i institut Europske prijestoljnice kulture, znači i uređivanje zdravog zakonskog okoliša oko pojma sponzor u kulturi, donator u kulturi, kolekcionar u kulturi, te filantropija u kulturi.
Taj zadnji institut gotovo da se niti ne spominje kako od subjekta u kuturi tako i u vokabularu kuturnog sitema.
Zahvaljujući laureatima nagrade Iva Vraneković, umjetnik umjetniku, nagrada paralelno počima i taj suptilni proces koji traži svoj prostor pod suncem i pažnju reflektora, kao što umjetnici traže mogućnost svoje afirmacije, za jedan bolji  svijet u kojima snovi i stvarnost svijeta  bivaju ljepši.

U ime Odbora nagrade Iva Vraneković, umjetnik umetniku
Anonimni Filantrop

Čestitamo nagrađenim umjetnicima i zahvaljujemo svima na dolasku!

Izložbu je moguće razgledati do nedjelje 29. listopada, 2017.

Katalog 4. bijenala slikarstva možete prolistati OVDJE.

Organizator:

 

Generalni pokrovitelj:

 

Uz potporu:

 

Više o izložbi…

Info

Cijene ulaznica za manifestaciju 6. bijenale slikarstva

30 kn Pojedinačna ulaznica
20 kn Pojedinačna dječja (iznad 6 god), učenička, studentska, umirovljenička ulaznica (1)
20 kn Pojedinačna grupna ulaznica (2)
15 kn Pojedinačna strukovna ulaznica (3)
60 kn Obiteljska ulaznica (4)
15 kn Pojedinačna grupna ulaznica za škole (5)

GRATIS za redovite članove udruženja HDLU, AICA, ICOM, DPUH, HND, IFJ, EFJ te studente ALU i studente FF smjera PUM, EKA ili MUZ, učenike ŠPUD (uz predočenje važećih isprava), osobe s invaliditetom, djecu mlađu od 6 godina

Ulaznice se kupuju na blagajni HDLU-a tijekom radnog vremena izložbe.

Za ostale upite vezane uz ulaznice, molimo javite se na hdlu@hdlu.hr

Ulaznice sadrže 25% PDV.

(1) uz predočenje važeće isprave
(2) za grupe s više od pet osoba
(3) za redovite članove ULUPUH, HDD, UHA, ORIS, HULU Split, HDLU Osijek, HDLU Rijeka, HDLU Dubrovnik, HDLU Istra, HDLU Varaždin, uz predočenje važeće članske iskaznice
(4) do najviše 4 člana obitelji s djecom starijom od 6 godina
(5) cijena po učeniku, 1 pratnja učenika gratis

 
RADNO VRIJEME DOMA HDLU (GALERIJE PRSTEN, BAČVA I PM)

utorak – nedjelja : 11 – 19
ponedjeljkom i praznikom ( 1. i 18.11.) zatvoreno.

 

RADNO VRIJEME GALERIJE KARAS

utorak: 10 – 13 sati
srijeda – petak: 16 – 20 sati
subota 10 – 13 sati
nedjeljom, ponedjeljkom i praznikom zatvoreno

Zvonimirova 58, Zagreb

Više informacija…

Dan otvorenih vrata

Izložbe


 

 

 

Izdvojeno

PLATI UMJETNIKA!

Web Hosting

Avalon web hosting
HDLU