Posts Tagged ‘Mia Orsag’

GODIŠNJA IZLOŽBA ČLANOVA HDLU 2021.
Galerija Prsten
29.7. – 22.8. 2021.

 

 

U četvrtak, 29. srpnja 2021. u 20.00 u Domu hrvatskih likovnih umjetnika otvorit će se grupna izložba pod nazivom Godišnja izložba članova HDLU.

Otvorenje će se održati na otvorenome ispred glavnog ulaza u Dom HDLU.

Godišnja izložba članova je revijalna izložba koja prema svojoj dugoj tradiciji podastire javnosti na uvid tekuću produkciju (ne stariju od godine dana), ostvarenu u svim disciplinama; od klasičnih do novomedijskih.
Presjekom izloženih odabranih radova potvrđuje se kako je riječ o poticajnoj izložbi u njezinim daljnjim promišljanjima i realizacijama time osnažujući njezin značaj. Koncept odabira autora temelji se na odabiru jednog autorskog rada prijavljenog na natječaj te na odabiru pozvanih autora.

Pozvani autori su:
Vanja Babić, Filip Borelli, Nikola Grabovac, Ivo i Slaven Kosanović, Koraljka Kovač, Ivica Malčić, Lav Paripović, Filip Pilj, Nikola Pjevačević, Ivana Pipal, Ivan Prerad, Josip Rončević, Tin Samaržija, Ana Sladetić, Vlatka Škoro, Vladimir Tomić, Diana Trohar, Fedor Vučemilović i Anđela Zanki

Izlažu:
Slavko Androić, Ana Barbić Katačić, Ivana Barišić Tomšić, Vladimir Bašić Šoto, Koraljka Beker, Vlasta Beketić Dugonjić, Zoran Beroš, Jasna Bogdanović, Milan Božić, Leonardo Budimlić Majnarić, Gabriela Butković, Olivera Cavrić, Renata Chalupa Prvan, Josipa Čeliković, Vanda Čižmek, Sonja Dizdar, Darija Dolanski Majdak, Džapo Zoran, Jadranka Fatur, Katarina Ferek Petrić, Ivana Filip, Dražen Filipović Pegla, Vinko Fišter, Mate Franin, Mato Gereci, Vice Glibota, Lili Gluić, Krešimir Golubić, Gordana Graovac, Dean Gotić, Martina Gracin, Andro Grdinić, Željka Grobotek, Martina Gulan, Luka Gusić, Amira Hadžimjelić, Nina Horvat, Miroslav Huzjak, Krešimir Ivić, Dušanka Jablanović, Jasmina Jakopanec, Sanja Jureško, Dominique Jurić, Vanda Jurković, Zlatko Kapusta, Maroje Karadžole, Vedran Klemen, Biljana Knebl, Ksenija Kordić, Ana Kovač, Zdenko Krulić, Ana Košecky, Ivana Kutuzović, Predrag Lešić, Hana Lukas Midžić, Marta Makanec Filipčić, Ivica Malčić, Nada Martinjak, Franjo Matešin, Alen Matijašević, Dorica Matjan, Lidija Mauri, Zdenko Mrčela, Sabrina Roguljić Mazzola, Đurđa Merle, Ivan Midžić, Dora Mihaljević, Jadranka Mlinar, Iva Milinković, Nives Missoni, Ivo Mladošić, Lucija Mrzljak, Dijana Nazor Čorda, Ivana Ognjanovac i Mare Šuljak, Alma Orlić, Donat Orlić, Mia Orsag, Vlasta Pastuović Aleksić, Ana Penić, Margareta Peršić, Daslav Petrović, Marijana Petrović Mikulić, Nika Petrović, Ivo Pilat, Ninoslava Počuča, Koraljka Polaček, Željko Prstec, Maja Radaljac Pavin, Marija Radujković –Joste, Stjepko Rupčić, Vedran Ružić, Davor Schunk, Sever Darko, Lucija Skoblar, Karina Sladović, Milan Sokolić, Olena Sokolovska, Nikolina Starčević Vorgić, Natalija Stipetić Čus, Maja Sučević, Miklin, Dora Sučić, Petra Šabić, Vesna Šantak, Zvonimir Šepat , Tomislav Šilipetar, Josip Šimić, Gordana Špoljar Andrašić, Valentina Šuljić, Vladimir Tomić, LidijaTopić Bouwen, Vanja Tumpić, Zoran Turkalj, Zorana Unković, Mirjana Vajdić, Iva Valentić, Goran Vilić, Marijan Vlahović, Đenana Voljevica Čičić, Mia Vučić, Leo Vukelić, Ivana Vulić, Maja Zdelar Kovač, Vesna Zednik, Diana Zrnić, Marko Zubak, Goran Žigolić i Lucija Žuti

Organizator:

 

 

 

 

Uz potporu:

 

 

 

 

Radno vrijeme:
srijeda – petak 11 do 19h
subota i nedjelja 10 do 18h
ponedjeljkom, utorkom te blagdanima i praznicima (5. i 15.8. 2021.)

MIA ORSAG
GLOBUSI
Galerija Karas
3.-15.9.2019.

utorak, 3. rujna 2019. u 19.00 sati u Galeriji Karas  (Zvonimirova 58) otvorit će se izložba umjetnice  Mije Orsag pod nazivom Globusi.

“Pravo putovanje s ciljem otkrivanja sastoji se, ne od traženja novih obzora, nego od stjecanja novih očiju.”  Marcel Proust

(…) Nevelik prostor Galerije Karas Mia Orsag ispunjava, dakle, sa sedam – broj bremenit simboličkim i asocijativnim konotacijama – bijelih kugli ne posve pravilnih oblika, različitih dimenzija te istaknutih tekstura. (…)

(…) Svaka Mijina kugla svojom naboranom, mrežastom, rekli bismo izranjavanom, teksturom odmah će nam u misli prizvati stanovite postavke karakteristične za skulpturu enformela odnosno novoga realizma. Ali to je tek površan i u osnovi zavaravajući utisak. Ove kugle ne progovaraju, naime, toliko o agoniji industrijske civilizacije čiji su tvarni relikti ugrađeni u umjetničke artefakte prožete egzistencijalizmom, već mnogo više o krizi u koju je u digitalno ustrojenom te kontinuirano promjenjivom suvremenom svijetu zapala ljudska sposobnost kontemplacije, a potom i memoriranja. (…)

(…) Mia Orsag, po vlastitim riječima, čipkama-podmetačima i stolnjacima pristupa kao mediju u kojemu je trajno pohranjena meditativna energija predana i procesualno tretirana rada. Njihovim utapanjem u poliester kao da se trajno konzervira sjećanje na jedno posve drugačije vrijeme. Takvom osjećaju svojom zaokruženošću i cjelovitošću doprinosi, dakako, i forma kugle. Prostor i vrijeme stopili su se u jedno, a na svakome od nas tek je pronaći svoju vlastitu kuglu.

Iz predgovora, Vanja Babić

Predgovor

BIOGRAFIJA UMJETNICE

Mia Orsag rođena je 11. srpnja 1983. godine u Zagrebu. 2008. godine stekla je zvanje  Akademske kiparice na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Izlagala je na domaćim i međunarodnim izložbama (Poljska, Italija, Njemačka, Filipini, Vijetnam i dr.),  organizirala i vodila nekoliko likovnih radionica te suorganizirala nekoliko dobrotvornih događaja. 2013. stekla je zvanje grafičkog dizajnera pri  Ivora obrazovnom centru za IT i Management. Od rujna 2014. do rujna 2018. godine radila je kao vanjska suradnica na poziciji voditeljice Galerije Karas i Galerije Bačva. Pripada mlađoj generaciji hrvatskih kipara,  koji su usmjereni na istraživanje i narativni potencijal  teksture i materijala kojim stvaraju. Od 2006. godine aktivno sudjeluje na hrvatskoj likovnoj sceni. Autorica je kustoske koncepcije 33. salona mladih – Troškovnik (s Martinom Miholić) te idejna  začetnica programa pod nazivom Vrtlarenje – Art hangout. Članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Radovi Mije Orsag zastupljeni su u nekoliko privatnih kolekcija. Živi i radi u Zagrebu.

 

 

 

 

 

 

 

 

Uz potporu:

 

 

 

Radno vrijeme Galerije Karas:
Sri – pet: 15 – 20 | Sub i ned: 10 – 13
Pon, uto, praznikom: zatvoreno.

Izložba ostaje otvorena do 15. 09. 2019.

Memories – izložba hrvatskih suvremenih umjetnika u Vijetnamu
Kustosica: Marija Lopac
New Space Art Foundation, Hue, Vijetnam
9. – 16.9. 2016.

 

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Opširnije ...

Sedam o stvarnosti
09.05-22.05.2014.
Galerija Konduktorowina, Czestochowa, Poljska
www.konduktorownia.eu

Gostujuća izložba sedmero hrvatskih umjetnika mlađe i srednje generacije prezentira sedam različitih i specifičnih umjetničkih radova koji pričaju sedam priča sadašnjosti, priča koje se u određenim točkama dodiruju. Umjetnici svojim vlastitim vizijama, tumačenjima medija i vlastitim izgrađenim načinom percepcije promatraču donose određene problematike. Različitim medijskim pristupima raščlanjuju gotovo sve ključne aspekte naše sadašnjosti, situacije o kojima svakodnevno razmišljamo na svjesnoj i podsvjesnoj razini – promišljanje sebe i svoje vlastite osobnosti, promišljanje detalja okoline kojom smo svakodnevno okruženi i postavljanje tih detalja na novu estetsku razinu, i nadasve analiza ključnih društvenih stanja i događaja, normi i konvencija, koje nova vremena donose.

Mia Orsag balansom snage i osjećajnosti donosi duboko promišljene radove kojima pokušava propitati i analizirati neke od ključnih filozofskih pitanja – život, odnos, identitet. Njezina skulptura 2/4 predstavlja matematičku formulaciju, preraspodjele sigurnoga i stabilnoga i onoga što je podložno promjenama uslijed utjecaja niza čimbenika svakodnevice. Dvije su četvrtine pozitivne energije stabilnost i vječni oslonac, dok su preostale dvije četvrtine nepotpune, nedefinirane i spremne na promjene koje budućnost donosi, pa možda u nekom trenutku okolnosti dozvole da se odvojene polovice postanu cjelina.

Patinirani crteži i prizori na njima, iz serije No One No Where, koji istovremeno postoje i počinju nestajati, rezultat su njene okupiranosti sa sadašnjošću i ključnim pitanjima; identiteta, postojanja i promjene, koje želi podijeliti s promatračem. Sam proces šaranja, crtanja, brisanja i grebanja vrlo jednostavno asocira na dugotrajan i mukotrpan proces spoznavanja svijeta i sebe samoga, a da sam rezultat potrage ostane nejasan i nedefiniran. Mijini crteži pokušavaju istražiti upravo te granične terene spoznaje i postojanja.

Radovi Mirjane Vodopije, iz serija Dah i Bilje, rezultat su istraživanja običnih, svakodnevnih elemenata okoline, prvenstveno neuglednog raslinja, koje uslijed igre svjetla poprima novu dimenziju, dovodeći u pitanje granicu postojanja.  Veliki izvor inspiracije za svoje radove i istraživanja Mirjana Vodopija pronalazi u prirodi i kroz svoje eksperimente u raznim medijima, kao što su grafika, crtež, fotografija ili objekt, uspješno artikulira svoje ideje i promatraču pruža mogućnost da proširi svoje vidike i mogućnosti percepcije. Sasvim uobičajeni elementi pojavljuju se u novim oblicima i poprimaju nove karakteristike. Uz pomoć fotografije, umjetnica nam prezentira već prirodno i jasno definirane objekte, koje uz pomoć istraživanja graničnih svjetlosnih trenutaka transformira u svoju konačnu ideju – granično područje gdje istovremeno nešto postoji i nestaje. Njezini radovi, kao rezultati strpljivih istraživanja , svjesnih i nesvjesnih trenutaka u kojima se ideja razvija, odgajaju pogled i nameću pitanja o nebrojenim mogućnostima percipiranja svijeta koji nas okružuje.

 Propitivanje graničnih svjetova, vlastite osobnosti i stvarnosti donose slikarski radovi Marine Fernežir, nastali u posljednje dvije godine kao dio ciklusa ”Alkemija snova”. Marina Fernežir posjeduje specifičan likovni rukopis, izgrađen na temeljima njezinog konzervatorsko-restauratorskog rada. Kroz djela ovoga ciklusa pratimo razvoj njezinih unutarnjih svjetova i svjetova, koji se na slikama pretapaju s elementima stvarnosti, no ipak ostaju na granici između sna i jave. Upravo kombinacijom konkretnih i poznatih elemenata na slici, likova i pejzaža, sa stiliziranim elementima arhitekture i neočekivanim motivima, Marina Fernežir na svojim slikama nadilazi banalnost i svakodnevnost prizora.  Ono što je kod nje započelo kao istraživanje osnovnih elemenata likovnog stvaralaštva, rezultiralo je transformacijom motiva u likovni jezik blizak vizijama svjetova snova.

 Elvis Berton predstavlja radove iz tri različita ciklusa, krećući od intimnih istarskih baladura, preko stiliziranih interpretacija okoline i stvarne umjetničke percepcije objekata u njoj, pa sve do kritike današnjeg ”pomaknutog” društva. Radom iz serije Baladuri, donosi dašak istarske atmosfere, postavljajući stilizirani trijem u krajolik velike napetosti, konstantno iščekujući olakšanje. Pejzaži i biljke na Bertonovim slikama stilizirani su do gotovo krajnjih granica, želeći na taj način vizualno maksimalno osobno dočarati viziju prirode koja živi.

Naizgled samo dopadljiv motiv limuna, definiran umjetnikovim smjelim i specifičnim likovnim izrazom, može se pričiniti kao motiv svakodnevnice, no Bertonovi Limuni poprimaju u ovom slučaju i drugu funkciju, progovarajući o gnjilosti, kiselosti i dekadenciji suvremenog konzumerističkog društva.

 Umjetnički tandem Žižić/Kožul direktno i jasno prezentira svoj rad, koji se bazira na odnosu suvremene umjetnosti i marketinga high class modne i luksuzne industrije. Otvoreno propituju reciklažu elemenata i pojava suvremene umjetnosti u marketinškim propagandama i što se događa kada suvremena umjetnost prisvaja estetske norme i pravila velikih marketinških divova. Dovode u pitanje kvalitetu produkata koji se na dnevnoj bazi serviraju potrošačima i manipulaciju reklamnih kampanja, koja je idealno plodno tlo pronašla u današnjem vremenu bezličnosti i podložnosti, apatije i tuposti suvremenog društva. ”Dobar ukus” najelitnijih predstavnika takvoga društva, odavno je postao upitan, a samim time i ukus velike većine svijeta, cijelog niza ”običnih” ljudi koji često svim silama izlaze izvan svojih mogućnosti, kako bi što vjernije slijedili ”dogme” agresivnog i manipulativnog marketinga.

Radovi mladog kipara Vojina Hraste odličan su nastavak pitanja koja otvaraju Žižić/Kožul, no Hraste se okreće percepciji samoga sebe. Uvrnuta percepcija vlastite osobnosti manifestira se u autoportretu uvećanom za 50 % u odnosu na prirodnu veličinu, ispunjenom plastičnim dlakama, koje ga dovode do neprepoznatljivosti, a suptilno aludiraju na popularne pothvate ugradnje silikonskih dodataka, koji mogu čovjeka promijeniti (izobličiti) od glave do pete. Jasno, direktno i otvoreno proziva diva filmske industrije, Hollywood, koji iz dana u dan nameće mnoštvo normi i estetskih pravila, čiju ispravnost i logiku malo tko istinski propituje i promišlja, prije nego li konzumira. Kompletna filmska i medijska industrija, pojedincima današnjice, na pladnju donosi nebrojene mogućnosti ”korekcija” vlastite osobnosti, ponašanja, stava i stila, čime je na kraju puno benignija sama fizička transformacija pojedinca, a više zabrinjavajuća ona mentalna.

 Radovi koje nam prezentira Tea Hatadi, zaokružuju kompletnu izložbenu cjelinu sedmero hrvatskih autora, koji na razne načine i različitim metodama progovaraju u sadašnjosti i trenutnim preokupacijama. Specifičnim estetskim pristupom Tea Hatadi nas zavodljivo mami da svoju pažnju usmjerimo na njen rad, iznoseći nam jasno i direktno svoje privatne informacije te s definiranim i konkretnim stavom progovara o svojoj poziciji suvremene umjetnice, kritizirajući trenutke borbe za opstanak i zauzimanje vlastite pozicije na umjetničkoj sceni. Kontradiktornost jedna je od osnova od koje Tea polazi u svojim radovima, vješto balansirajući između zamamnih i nježnih, i snažnih, oštrih, direktnih i pomalo negativnih elemenata.

Tein rad Cenzura sreće jasno je artikulirano umjetničko ostvarenje koje, vizualno dojmljivo i privlačno, prenosi pogled na relativan pojam sreće. Njezini kolege umjetnici progovaraju o sreći koja je usko povezana s njihovim umjetničkim stvaralaštvom, ponekada je riječ o iskri sreće koja se javi u neočekivanom trenutku, a ponekada je njihova sreća rezultat negativnih situacija. Teina cenzura svodi se na vizualni aspekt, koristeći siluete svojih kolega umjetnika, na pozadini u tonu sepije, privlači promatrača da ih pozorno sasluša i preispita vlastitu percepciju sreće.

Time se vraćamo do početne točke osobnih analiza i analiza apstraktnih filozofskih pojmova.

Sara Čičić

Info

Cijene ulaznica za manifestaciju 6. bijenale slikarstva

30 kn Pojedinačna ulaznica
20 kn Pojedinačna dječja (iznad 6 god), učenička, studentska, umirovljenička ulaznica (1)
20 kn Pojedinačna grupna ulaznica (2)
15 kn Pojedinačna strukovna ulaznica (3)
60 kn Obiteljska ulaznica (4)
15 kn Pojedinačna grupna ulaznica za škole (5)

GRATIS za redovite članove udruženja HDLU, AICA, ICOM, DPUH, HND, IFJ, EFJ te studente ALU i studente FF smjera PUM, EKA ili MUZ, učenike ŠPUD (uz predočenje važećih isprava), osobe s invaliditetom, djecu mlađu od 6 godina

Ulaznice se kupuju na blagajni HDLU-a tijekom radnog vremena izložbe.

Za ostale upite vezane uz ulaznice, molimo javite se na hdlu@hdlu.hr

Ulaznice sadrže 25% PDV.

(1) uz predočenje važeće isprave
(2) za grupe s više od pet osoba
(3) za redovite članove ULUPUH, HDD, UHA, ORIS, HULU Split, HDLU Osijek, HDLU Rijeka, HDLU Dubrovnik, HDLU Istra, HDLU Varaždin, uz predočenje važeće članske iskaznice
(4) do najviše 4 člana obitelji s djecom starijom od 6 godina
(5) cijena po učeniku, 1 pratnja učenika gratis

 
RADNO VRIJEME DOMA HDLU (GALERIJE PRSTEN, BAČVA I PM)

utorak – nedjelja : 11 – 19
ponedjeljkom i praznikom ( 1. i 18.11.) zatvoreno.

 

RADNO VRIJEME GALERIJE KARAS

utorak: 10 – 13 sati
srijeda – petak: 16 – 20 sati
subota 10 – 13 sati
nedjeljom, ponedjeljkom i praznikom zatvoreno

Zvonimirova 58, Zagreb

Više informacija…

Dan otvorenih vrata

Izložbe

 

 

Izdvojeno

PLATI UMJETNIKA!

Web Hosting

Avalon web hosting
HDLU