Posts Tagged ‘Nikola Biliškov’

Popratni program 51. zagrebačkog salona
17.6.2016.
Klub HDLU
18.00 – 20.00h

c5daf94d-8482-4315-b4f0-bd4d2fee4352

Marko Pašalić: Ivan Supek

Popratni program 51. zagrebačkog salona obuhvaća razgovore i izlaganja na temu Prevladavanje diskriminacije – izazovi humanizmu, a organiziran je u suradnji s Centrom za ženske studije, Institutom Ruđer Bošković, Institutom za migracije i narodnosti, Institutom za etnologiju i folkloristiku, Filozofskim fakultetom u Zagrebu, Sveučilištem u Zadru i Veleučilištem Vern u Zagrebu. Program će se održati u Klubu HDLU-a 17., 24., i 29. lipnja.

Program popratnog programa:
18.00-20.00h

Mirko Bilandžić, Odsjek za sociologiju, Filozofski fakultet, Zagreb: Terorizam u Europi: izazov za Europsku uniju ili antiteroristička histerija?
Nikola Biliškov, Institut Ruđer Bošković, Zagreb: Preživljavati usprkos – aktualnost humanizma Ivana Supeka. U povodu zbornika radova Preživljavati usprkos, zbornik radova objavljen povodom stote obljetnice rođenja Ivana Supeka, ur. Nikola Biliškov, 2015.
Drago Župarić-Iljić, Institut za migracije i narodnosti, Zagreb: Glavni prijepori i izazovi u drugoj dekadi postojanja sustava azila u Hrvatskoj

 

SAŽECI IZLAGANJA  

MIRKO BILANDŽIĆ
Filozofski fakultet, Zagreb
Terorizam u Europi: izazov za Europsku uniju ili antiteroristička histerija?

Nakon ere terorizma “nove ljevice” 1970-1980-ih teroristički udari posljednjih godina dokazuju da Europa ponovno postaje poprište i meta terora i terorizma. Europa je očito jedna od primarnih meta nasilnih islamista. U okviru racionalne strategije islamizma, u dvodestljetnom sukobu islamizma i Zapada, Europa je izložena “domaćem terorizmu”: terorističkim djelovanjima vlastitih državljana radikaliziranih u okvirima globaliziranog islamizma. Terorizam je uvijek izazov temeljnim obilježjima i funkcijama države i udar je na poredak. Stoga je logično očekivati, a što se već i događa, oštar odgovor država, te poduzimanje državnih akcija i iznad razine racionalnog i dostatnog odgovora na ugrožavanje. Prema američkom ili francuskom uzoru to može uključivati i uvođenje “stanja iznimke/izuzetka” ili izvanrednog stanja, ali svakako jačanje sigurnosnih mjera što će posljedično utjecati na ograničenje ili suspenziju građanskih prava i sloboda. No, to je cijena koja se plaća za eliminaciju najveće neslobode: straha od terora i terorizma. U ime zadovoljenja sigurnosti kao temeljne socijalne potrebe, pojedinci i društva spremni su odreći se dijela slobode. Novonastala situacija izazov je i za EU. Europa je do sada na terorističke akte reagirala reaktivno. Primjerice, nakon udara na SAD 2001. godine donesena je Strategija sigurnosti EU 2003., nakon madridskog udara ustanovljena je pozicija protuterorističkog koordinatora EU, 2005. je donesena Protuteroristička strategija, 2010. Strategija unutarnje sigurnosti, nakon masakra u Parizu početkom 2015. ustanovljena je pozicija “atašea za sigurnost” unutar EU delegacija. Unatoč brojnim institucionalnim instrumentima koji su na raspolaganju EU očito je da EU ima ozbiljne praktične deficite i bitno ograničene sposobnosti u nizu područja, posebno području zajedničke vanjske i sigurnosne politike, ali i unutarnje sigurnosti. To je jedna dimenzija nedostataka i u protuterorističkom kompleksu. Druga je dimenzija što države članice protuteroristički kompleks shvaćaju kao osjetljivo područje nacionalnog suvereniteta i nacionalne sigurnosti zbog čega autonomno djeluju u tom području. To im omogućuje i Lisabonski sporazum koji je nacionalnu sigurnost ostavio u nadležnosti država-članica. Očito je da EU mora preispitati postojeće okvire djelovanja i pristupe. Nema sigurnosti EU bez sigurnosti svake države- članice. Naučene negativne lekcije dokazuju da će države-članice morati razmisliti o odricanju dijela suvereniteta i u najosjetljivijim područjima državnog protuterorističkog djelovanja.

NIKOLA BILIŠKOV
Institut Ruđer Bošković, Zagreb
Preživljavati usprkos – aktualnost humanizma Ivana Supeka

Jedan od svojih posljednjih intervjua Ivan Supek zaključio je riječima: “Mi smo sanjali jedan bolji, pravedniji svijet, društvo utemeljeno na načelima humanizma. Pokušali smo to ostvariti, ali nismo uspjeli. Zato je čitav moj život, više ili manje, jedan promašaj. Ali vi mladi, ako ste sve te ideje prihvatili, morate ih provesti. Mi smo izgubili rat.” Na prvi pogled pesimističan, ovaj zaključak tog velikog znanstvenika, filozofa i književnika, a prije svega humaniste i borca za mir, čovjeka čiji je život jedna kontinuirana humanistička borba za očuvanje dostojanstva čovjeka, čitamo prvenstveno kao poziv na daljnje djelovanje. Poziv je to na nastavak neprekidne borbe protiv fundamentalnog protuslovlja inherentnog čovjeku, a koje je sadržano u opasnosti potpunog uništenja s jedne strane te kreativnosti kojom isti taj čovjek stvara 3 predivna djela na svim poljima svoga djelovanja. Uzrok je tomu kronično pomanjkanje odgovornosti prema rezultatima vlastitog rada. Neodgovornost koja prožima sva, po sebi plemenita, polja ljudskog djelovanja danas je utjelovljena, kako to i Supek dijagnosticira, u kapitalističkom fundamentalizmu, koji teži iz središnje pozicije istisnuti Čovjeka te mu pretpostaviti tržište i profit. Danas prevladavajuća tržišno-korporativna logika mora biti zamijenjena logikom humanizma – to je apsolutni imperativ, koliko god on bio utopijski. Put prema tomu je put odgovornosti prema vlastitom radu, na svim poljima supekovskog trinitasa filozofije, znanosti i umjetnosti. Naime, humanizam je u samoj svojoj srži utopistički svjetonazor kojemu je asimptotski cilj čovjek, drugim riječima očovječenje čovječanstva ili, promatrajući ga kroz Badiouovu prizmu, subjektivizacija kroz stvaranje nadindividualnog subjekta. Izgradnju kulture, koju shvaćamo kao cjelinu, u tom se smislu treba shvatiti kao badiouovsko čovjekovo nadvladavanje životinje u sebi, kao čovjekovu težnju otrgnuću od vlastitog životinjskog supstrata. Ta je transcendencija ostvariva isključivo kroz jedinstveno ljudsko djelovanje, dakle izgradnjom, širenjem i njegovanjem kulture. U tom je smislu zanimljivo dovesti u korespondenciju Badiouovu etiku te Camusovog Sizifa sa Supekovim uvidima, utemeljenima na filozofiji proizašloj iz samog izvora suvremene prirodne znanosti, naime iz Heisenbergovih relacija neodređenosti u temelju kvantne mehanike. Opstajati, to znači stvarati, kreativnim djelovanjem graditi Čovjeka, bez obzira na sve stalno prisutne nedaće. Utopijski je to cilj koji nikad neće biti postignut, ali sam put prema njemu, kako Camus u mitu o Sizifu obrazlaže, čovjeka čini – sretnim.

DRAGO ŽUPARIĆ-ILJIĆ
Institut za migracije i narodnosti, Zagreb
Glavni prijepori i izazovi u drugoj dekadi postojanja sustava azila u Hrvatskoj

 

Hrvatski se sustav azila, tj. sustav pružanja međunarodne zaštite izbjeglicama u Hrvatskoj počeo uspostavljati od 2003. godine, nakon preuzetih obveza usklađivanja zakonodavnog i institucionalnog okvira zajedničkoj stečevini Europske unije (acquis communitaire) u procesu stabilizacije i pridruživanja. Kao takav on je patio od prvotnih boljki složenog i relativno dugotrajnog transponiranja EU zakonodavstva, ali još više od određenih nedostataka u provedbi nekih od glavnih i temeljnih regulativa na kojima počiva Zajednički europski sustav azila, u smislu prihvata, procedure i odobrenja izbjegličkog statusa za one tražitelje zaštite koji su u većini ipak tranzitirali kroz Hrvatsku. Ne posve odlučna politička volja i umnogome nepoticajna i nepodržavajuća društvena klima tako je sustav izbjegličke zaštite i ostavila napola izgrađenim i nedovoljno kvalitetnim, čime se i u drugoj dekadi primjene tog sustava nastavljaju određene boljke te javljaju mnogi prijepori oko njegove daljnje implementacije i posebice integracijskih praksi prihvata, obrazovanja, zapošljavanja, zdravstvene i psihosocijalne skrbi, te općeg stvaranja društva dobrodošlice i inkluzije za strance. Današnji su izazovi brojniji i kompleksniji utoliko što svjedočimo novim momentima vezanim uz dolazak i tranzit masovnog broja izbjeglica preko teritorija RH, te uz buduća najavljena vraćanja, premještanja i preseljenja izbjeglica od kojih će neki neminovno završiti u Hrvatskoj kao teritoriju na kojem će više ili manje voljno trebati izgraditi novi život. Stoga se izbjeglička politika nužno veže za onu migracijsku, kao i onu integracijsku, ekonomsku, demografsku i kulturnu. U ovom izlaganju sagledat ćemo suvremene prijepore i izazove u zakonodavnom i institucionalnom okviru azila u Hrvatskoj uz nužne refleksije na aktualne procese u europskom okviru sustava izbjegličke zaštite.

 

Dom HDLU
Trg žrtava fašizma 16
10000 Zagreb

 

Info

RADNO VRIJEME GALERIJA PRSTEN, BAČVA I PM (DOM HDLU)

Tijekom trajanja izložbe Hrvatska svijetu do 15.5.2021. radno vrijeme je od ponedjeljka do nedjelje od 11 do 21h

Redovno radno vrijeme nakon 15.5.2021.:
srijeda – petak 11 do 19h
subota i nedjelja 10 do 18h,
ponedjeljkom, utorkom i praznikom zatvoreno.

Trg žrtava fašizma 16, Zagreb

 

RADNO VRIJEME GALERIJE KARAS

utorak: 10 – 13 sati
srijeda – petak: 16 – 20 sati
subota 10 – 13 sati
nedjeljom, ponedjeljkom i praznikom zatvoreno

Zvonimirova 58, Zagreb

Više informacija…

Dan otvorenih vrata

Izdvojeno

PLATI UMJETNIKA!

Web Hosting

Avalon web hosting
HDLU