Posts Tagged ‘performans’

 

 

Salon mladih – najveća i najrespektabilnija izložbena manifestacija vizualnih umjetnika do 35 godina, koja je u Hrvatskoj u više od 50 godina predstavila nekoliko tisuća umjetnika, otvara se 21. listopada 2020. u 19h u Domu HDLU (Meštrovićev paviljon).

Ovogodišnje izdanje naziva Millennial odvija se prema koncepciji kustosice Nike Šimičić te se bavi generacijom milenijalaca koju karakteriziraju digitalno doba, globalizacija, društvene mreže, perceptivna zasićenost, egocentričnost, hiperprodukcija proizvoda i osjećaja te vječita potraga za smislom, ali i svijest o društvenim problemima i ekologiji.

Jubilarno 35. izdanje, pored Meštrovićevog paviljona, širi se na još 5 lokacija gdje će se moći razgledati izložba Situacija kustosice Anite Ruso (Galerija Forum, Galerija Canvas, Urania) te izložba Venientes (Galerija Šira) u organizaciji Akademije likovnih umjetnosti Zagreb, dok će se dio programa odvijati i u prostoru tvrtke Ortoforma. Salon će, tako obuhvatiti više od 100 mladih umjetnika koji djeluju u mediju slikarstva, kiparstva, grafike, instalacije, multimedije, performansa, fotografije, videa i filma.

Salon mladih tradicionalno generira nova umjetnička imena na sceni te kroz bogat sustav nagrada valorizira i pozicionira najmlađu generaciju vizualnih umjetnika. U okviru službene konkurencije dodjeljuju se 3 HPB novčane nagrade, dok se izvan konkurencije dodjeljuju brojne strukovne nagrade prema odabiru najistaknutijih hrvatskih muzejskih i galerijskih ustanova čime se, kroz samostalnu izložbu, potiče i osigurava kontinuitet djelovanja mladih umjetnika, kao i profilirane novčane nagrade koje dodjeljuju privatni donatori u svrhu pružanja financijske podrške mladim autorima.

Sve dodatne informacije dostupne su na novoj web stranici Salona mladih  dok su na Facebook i Instagram profilu, pored aktualnosti, dostupne brojne zanimljivosti o povijesti Salona i milenijalcima.

 

 

U subotu, 26.9., točno u podne, umjetnik i.j.PINO pripremio je performans za zatvaranje izložbe pod nazivom …GRAN kacata finale, un Gran fumakajo., smo ga pofumali…

Performans će biti ispred ulaza u Galeriju Karas, na adresi Zvonimirova 58, Zagreb

Više o ozložbi pročitajte na POVEZNICI

 

Organizator:

 

 

Uz potporu:

 

 

Radno vrijeme Galerije Karas:
Sri – pet: 15 – 20 | Sub: 10 – 13
Ned, pon, uto, praznikom: zatvoreno.

 

*Napomena*

Na ulazu u Galeriju nalazi se bočica s dezinfekcijskim sredstvom za posjetitelje, koji su obavezni dezinficirati ruke pri ulasku u Galeriju.
Posjetitelji su dužni održavati razmak od 2 metra.
Dodirivanje eksponata nije dozvoljeno.
Kvake, te sve ostale površine za koje se uoči da ih posjetitelji često dodiruju, redovito  se dezinficiraju.

Pozivamo vas na performans Nine Kamenjarin Straža na Rajni koji će se održati 25. lipnja s početkom u 15 sati na Domu hrvatskih likovnih umjetnika, Trg žrtava fašizma.

Doajen hrvatskog performansa, neponovljivi Tomislav Gotovac, 1996. održao je performans Straža na Rajni, integralni dio projekta Paranoia View Art.  Radnja performansa krajnje je jednostavna: Gotovac, gol, mirno je stajao na vrhu zgrade HDLU-u licem okrenut prema istoku. Njegovo tijelo je u klasičnom stavu kontraposta, čvrsto oslonjeno na kupolu zgrade, ali istovremeno spremno za pokret. Kao i u brojnim drugim radovima, Gotovac osnovnu ideju za ovaj performans pronalazi u filmu po kojem i nosi naziv.  Prema Gotovcu, umjetnost paranoidnog pogleda je izrazito individualno tumačenje globalne povijesti i suvremenih događanja s pretpostavljenim (mračnim) razvojem događaja u budućnosti.

I kao da je znao ili bar točno predvidio da će 24 godine kasnije utvrda Europa ponovno podizati čvrste granice od opasnosti koja, čini se, svugdje vreba. Milosti nema. I u godini kada Vijećem upravo te iste utvrde EU predsjeda Hrvatska, imigrantska politika domaćina očituje se u sili i nemilosti prema svima drugačijima od njih samih. Svakoga smo dana zasuti novim informacijama o nemilosrdnom ponašanju vlasti, mučenju, batinama i policijskim brutalnostima prema imigrantima koji se usude doći na njezin prag. Iako prividno napredno društvo 21. stoljeća, svakoga se dana zateže remen demokratskih (i ljudskih) prava.

U hommage Tomu, 24 godin2 kasnije, granice čuva žena – Nina Kamenjarin, pognute glave, bez čvrstog uporišta kontraposta, bez želje za pokret. Autorica propituje: “Što su zapravo granice i imamo li mi tu moć spustiti ili podignuti granice, imamo, međutim na kojoj granici svijesti?”. I dok Nina čuva Rajnu, simboličku EU, mjesto gdje se čuva civilizacija od barbarske horde, postavlja se pitanje odakle zapravo vreba opasnost, trebamo li se ipak čuvati svojih?

 

Nina Kamenjarin (Split, 1991.) Diplomirala je 2016. na temu “Simbioza skulpture i performansa” pod mentorstvom prof. Vlaste Žanić i prof. Lorena Živkovića Kuljiša, uz teorijsko mentorstvo dr. sc. Blaženke Perice na Umjetničkoj akademiji u Splitu, odsjek kiparstvo. Sudjelovala je u programu ERASMUS u Njemačkoj na “FH Aachen: Produkt und Design”. Osim kiparstvom bavi se performansom, videom i drugim medijskim praksama. Izlagala je u Hrvatskoj i u inozemstvu. Dobitnica je nekoliko nagrada i priznanja uključujući Essl Art Award 2015, Austrija i jednu od tri jednakovrijedne nagrade na 13.Trijenalu hrvatskog kiparstva, Zagreb. Aktivna je članica udruge HULU-Split.

 

Performans je dio projekta “Budućnost političkog performansa”, kojim Domino obilježava hrvatsko predsjedanje Vijećem EU, a koji provodi u partnerstvu s Institutom Tomislav Gotovac u okrilju programa “Prema otvorenoj, pravednoj i održivoj Europi u svijetu – Projekt predsjedanja EU 2019.-2021.”

MILAN BOŽIĆ
THE BIGGEST: ANTONIO GOTOVAC LAUER
Galerija Bačva, Dom HDLU
18.-28.6.2020.

četvrtak, 18.6.202019.00 sati u Galeriji Bačva, Doma HDLU  (Trg žrtava fašizma 16) otvorit će se izložba Milana Božića, The Biggest: Antonio Gotovac Lauer. 

Otvorenje će popratiti i umjetnikov performans.

 

IZJAVA UMJETNIKA

The Biggest

Ovim projektom želim skrenuti pozornost na važnost kulture vrednovanja, kulture sjećanja kao i kulture njegovanja i zaštite, kako materijalne i nematerijalne kulturne baštine tako i onih koji su svojim opusom obogatili domaću i svjetsku kulturnu baštinu. Želim odati priznanje svima koji su koristili neposluh, kao sredstvo za razotkrivanja intelektualne lijenosti i tromosti pojedinaca i mase, zavedenih tobože važnim i uzvišenim idejama i ideologijama, koje služe kao zaštita nakaradnih i lažljivih trenutno vladajućih režima. Odnosno dati svoj doprinos razotkrivanju lažljivosti vladajućeg režima. Gotovac je stvarao, kao pripadnik CRNOG VALA u tadašnjoj jugoslavenskoj kinematografiji – intelektualne i kritičke umjetničke struje, koju su komunistički vlastodršci osuđivali jer je ismijavala nakaradnost vlasti i propagandističkog, u većini slučajeva partizanskog, filma. Svojim stavom i umjetničkim radom sudionici CRNOG VALA su došli u nemilost vladajućih, doživjevši cenzuru, proganjanje, zabranu djelovanja te sudsko i zatvorsko kažnjavanje. Svojim primjerom pokazali su kako se pojedinac, u ovom slučaju umjetnik, treba ponašati te kako se nositi sa slikom koju okolina u određenim uvjetima formira o nelojalnom pojedincu kojeg nastoji ušutkati, ne birajući sredstva. Ovim projektom želim skrenuti pozornost na to kako svatko svojim radom i životom mora biti svoj, mora slijediti moralne i etičke principe, bez obzira na možebitne ugroze materijalne ili egzistencijalne prirode. Želim motivirati umjetnice, umjetnike i konzumente umjetnosti u cilju iskrenog i ozbiljnog rada u kulturi i umjetnosti na putu izgradnje i razvoja kulture koja je u skladu sa svjetskim kulturnim kretanjima i trendovima te koja u pojedinim trenucima prethodi tim istim svjetskim trendovima.

Ovim projektom nastavljam putem pripadnika CRNOG VALA, koji su suprotno prevladavajućoj ideologiji i propagandističkom djelovanju državnih umjetnika i kulturnih djelatnika, osmislili jedan kritički umjetnički pravac, koji je prikazivao realan život i prešućivano tamno naličje života u „socijalističkom raju“. Kao dragovoljac, branitelj, časnik i HRVI borio sam se protiv istog protivnika kao i pripadnici CRNOG VALA.

Završetkom Domovinskog rata i obranom RH ratno oružje zamjenjujem umjetničkim sredstvima i tako dokazujem da su umjetnici na jedan način ratnici i da istinski ratnici mogu biti umjetnici.
Meni kao pojedincu, kao osobi, moje tijelo i moj um jedinstvena su i nerazdvojiva cjelina te oni zajednički ravnopravno tvore alat kojim spoznajem samoga sebe uz istodobno spoznavanje prostora, vremena, povijesti te socijalnih, ekonomskih, religijskih i svih drugih okolnosti, situacija i duhovnih kretanja u kojima trenutno egzistiram. Ono što mi je osobito blisko s LAUEROM jest spoznaja… da je golo tijelo u javnom prostoru moga grada blasfemija, vrijeđanje malograđanštine pa, razgolićujući sebe, javno skidam lažne konformističke maske kolebljivaca koji, živeći svoje živote, zapravo lažu, skrivaju se od svoje stvarnosti, boje se javno iznositi mišljenja i stavove te na sve moguće načine nastoje izbjeći vlastitim djelovanjem bilo kakve promjene.
Meni nije cilj samo realizirati neki projekt, odnosno izraditi umjetničko djelo. Važan mi je tok i postupak izrade umjetničkog djela, svaka faza kroz koju prolazi neka misao, neka ideja, odnosno put – misao – ideja – proces rada – gotovo umjetničko djelo.

Milan Božić 2019.

BIOGRAFIJA UMJETNIKA

Milan Božić rođen je 1958. u Zagrebu. Od 1973. do 1978. bio je član Folklornog društva – KUD Adria. Završio je Školu za strojarstvo i elektrotehniku 1978. te započeo studij elektrotehnike i strojarstva. 1982. zaposlio se u tvornici Sintal (sinter metala-tvrdih metala). Od 1986. do 1991. član je Aero kluba Zagreb (sportski pilot / zrakoplovno jedriličarstvo). Od 1991.-1995. bio je dragovoljac Domovinskog rata. 1993. položio je prvi časnički tečaj, a 1994. i drugi časnički tečaj. Od 1994.-1996. pohađao je časničku školu HVU Petar Zrinski. Radio je kao nastavnik i zapovjednik nastavnih skupina (satnija – bojna) na HVU, 1995. (studij FPZ). Od 1999. -2010. bio je djelatni časnik HV u Ministarstvu obrane RH. Ratni je vojni invalid (prvo ranjavanje Karlovačko ratište 21. 11. 1991). Od 1999. radi performanse s Vlastom Delimar i samostalno. Radi video, film, fotografiju i performans.

 

Organizator:

 

 

Uz potporu:

 

 

Radno vrijeme:
srijeda – petak 11 do 19h

subota i nedjelja 10 do 18h

Ponedjeljkom, utorkom i praznikom: zatvoreno.

Izložba ostaje otvorena do 28.6.2020.

 

*Napomena*

Na ulazu u Galeriju nalazi se bočica s dezinfekcijskim sredstvom za posjetitelje, koji su obavezni dezinficirati ruke pri ulasku u Galeriju.
Čuvarica na ulazu u Galeriju imat će zaštitnu masku i rukavice te kontrolirati broj posjetitelja.
Posjetitelji su dužni održavati razmak od 2 metra.
Dodirivanje eksponata nije dozvoljeno.
Kvake, te sve ostale površine za koje se uoči da ih posjetitelji često dodiruju, redovito će se dezinficirati.

 

Više o izložbi…

MARIJANA STANIĆ
SLATKI ŽIVOT
Galerija Bačva, Dom HDLU
28.2.-13.3.2019.

Otvorenje izložbe: četvrtak, 28.2.2019. u 19.00 sati u Domu HDLU

četvrtak, 28.2.2019. u 19.00 sati u Galeriji Bačva, Doma HDLU  (Trg žrtava fašizma 16) otvorit će se izložba Marijane Stanić, Slatki život, koju, između ostaloga, čini i istoimeni performans.

Performans ćete moći vidjeti 3 dana: 28.2. (19h) / 01.03. (17h) / 02.03. (17h).

Nakon toga, performans ćete moći pogledati kao video dokumentaciju u Galeriji Bačva.

„Djevojaštvo zapravo razumijevamo kao prostor užitka i mogućnosti jednako koliko i mjesto prinude. I ne znam zašto to ne možemo prigrliti i prihvatiti, pronaći način da progovorimo o negativnim aspektima ovog iskustva, a ujedno uživati u njegovim pozitivnim stranama“, rekla je svojedobno feministička teoretičarka kulture Catherine Driscoll u razgovoru s Barbarom Gregov za Vox Feminne.[1] Ova rečenica kojom Driscoll poziva na razumijevanje djevojaštva, širokog i kompleksnog polja kulturnih i društvenih implikacija koje obilježavaju život mladih djevojaka, s jedne strane izloženog brutalnoj komodifikaciji i manipulaciji, a s druge, društvenoj minorizaciji, sažima, precizno, kao da se radi o autorskom statementu, ključne aspekte izložbe Marijane Stanić Slatki život. Sastavljena od tri, značenjski isprepletena, a donekle istovjetna, poglavlja djevojačkih sanjarija o ljubavi, koje se zaokružuju predstavom o idealnom braku – svadbena torta, figura mladenke i vječna ljubav – ova izložba naglašava konstitutivna čvorišta diskursa o djevojaštvu, razglobljenog u prijeporima između intimnih očekivanja, popularne kulture, legislative, ekonomije, društvenih normi, seksualnosti, političkih subjektivacija te, na kraju, generacijskih podjela.

Savršen život iz djevojačkih maštarija reprezentiran je na izložbi kružnim beskonačnim bijelim prostorom galerije Bačva, u loopu ponavljanim audio zapisima sretnih završetaka iz bajki, nizanjem beskonačnih prizora raskošnih svadbenih torti, okićenih girlandama cvijeća i voća te multipliciranjem figura mladenki u prostoru. No ne radi se tu o jednostranom ili doslovnom transponiranju djevojačkih fantazija. Svaki je segment rada, naime, pretrpio određenu intervenciju kojom autorica subvertira početnu zavodljivost. U beskonačnom nabrajanju, primjerice, torte poprimaju apsurdne razmjere kićenosti, a kreme i šećerni ukrasi izazivaju mučninu. Sretne završetke bajki zamuckujući čitaju djeca koja su tek naučila čitati, a u tom teškom prolasku kroz tekst životna kulminacija princeza i ljepotica (koje su tijekom bajke uglavnom aktivne i djelotvorne) razotkriva se kao definitivno fiksiranje nove pasivne pozicije: one su izabrane, odvedene, poljubljene, uzete i sretne do kraja života. Mladenke su, međutim, žive. Dotjerane i gotovo nepomične, s diskretnom koreografijom koju izvode u trosatnom performansu, zatvorenih očiju, one su lijepe i krhke u svojoj izloženosti. U takvoj konstelaciji, u kojoj ne postoji granica između gledateljskog i performerskog prostora, dodatno opterećenog odnosom onoga koji gleda i koji je gledan, gedatelji, uvučeni u intimni prostor djevojaka, postaju voajeri, sudjelujući time, makar i nenamjerno, u njihovoj objektivizaciji.”

Iz predgovora, Irena Bekić

 

[1] „Catherine Driscoll: Djevojaštvo je prostor užitka i mogućnosti jednako koliko i mjesto prinude“// https://voxfeminae.net/kultura/catherine-driscoll-djevojastvo-je-prostor-uzitka-i-mogucnosti-jednako-koliko-i-mjesto-prinude/ (pristupljeno 21.2.2019)

 

Predgovor / Preface: Irena Bekić

Performerice / Performers: Maja Kovač, Marta Radoš, Laura Polonijo

Video montaža / Video editing: Vjeran Pavlinić

Montaža zvuka / Sound montage: Vlado Horvatić

Autorica izložbe / Exhibition author: Marijana Stanić

Tekstove čitali / Texts read by: Iva Blažuna, Buga Boras, Nikola Crljen, Lukas Granoša, Eva Ivanković, Sven Linn, Luka Munić, Veronika Pracaić, Leo Rešetar, Lucija Škudar, Mia Vujaković

 

Organizator:

 

 

Uz potporu:

    

 

Radno vrijeme:
ponedjeljak – petak 11 do 19h

subota i nedjelja 10 do 18h,

Izložba ostaje otvorena do 13.3.2019.

Info

Cijene ulaznica za manifestaciju 6. bijenale slikarstva

30 kn Pojedinačna ulaznica
20 kn Pojedinačna dječja (iznad 6 god), učenička, studentska, umirovljenička ulaznica (1)
20 kn Pojedinačna grupna ulaznica (2)
15 kn Pojedinačna strukovna ulaznica (3)
60 kn Obiteljska ulaznica (4)
15 kn Pojedinačna grupna ulaznica za škole (5)

GRATIS za redovite članove udruženja HDLU, AICA, ICOM, DPUH, HND, IFJ, EFJ te studente ALU i studente FF smjera PUM, EKA ili MUZ, učenike ŠPUD (uz predočenje važećih isprava), osobe s invaliditetom, djecu mlađu od 6 godina

Ulaznice se kupuju na blagajni HDLU-a tijekom radnog vremena izložbe.

Za ostale upite vezane uz ulaznice, molimo javite se na hdlu@hdlu.hr

Ulaznice sadrže 25% PDV.

(1) uz predočenje važeće isprave
(2) za grupe s više od pet osoba
(3) za redovite članove ULUPUH, HDD, UHA, ORIS, HULU Split, HDLU Osijek, HDLU Rijeka, HDLU Dubrovnik, HDLU Istra, HDLU Varaždin, uz predočenje važeće članske iskaznice
(4) do najviše 4 člana obitelji s djecom starijom od 6 godina
(5) cijena po učeniku, 1 pratnja učenika gratis

 
RADNO VRIJEME DOMA HDLU (GALERIJE PRSTEN, BAČVA I PM)

utorak – nedjelja : 11 – 19
ponedjeljkom i praznikom ( 1. i 18.11.) zatvoreno.

 

RADNO VRIJEME GALERIJE KARAS

utorak: 10 – 13 sati
srijeda – petak: 16 – 20 sati
subota 10 – 13 sati
nedjeljom, ponedjeljkom i praznikom zatvoreno

Zvonimirova 58, Zagreb

Više informacija…

Dan otvorenih vrata

Izložbe

 

 

 

Izdvojeno

PLATI UMJETNIKA!

Web Hosting

Avalon web hosting
HDLU