• Izložba Maria Matokovića - Kontinuitet tišine, Galerija Prsten, 27.8. - 16.9. 2021.

Posts Tagged ‘Poljska’

Henryk Tomaszewski
Poeta grafike
Galerija Prsten
25. 02. – 13. 03. 2019.

 

 

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika u suradnji sa slovenskom Fondacijom Brumen široj stručnoj javnosti predstavit će presjek rada Henryka Tomaszewskog, oca poljske škole plakata. Izložba Henryk Tomaszewski – poeta grafike, otvorit će se u ponedjeljak 25. veljače, 2019. u Galeriji Prsten, Doma hrvatskih likovnih umjetnika u 19.00h.

Opširnije ...

NATJEČAJ ZA SUDJELOVANJE NA
MASTERCLASSU S UMJETNICOM KATARZYNOM KOZYROM
u Lublinu, Poljska, 28. – 30. studenog 2017.

 

Otvoren je poziv na natječaj za 15 umjetnika iz CreArt mreže (Valladolid – ES, Genoa and Lecce – IT; Liverpool – UK; Clermont-Ferrand and Rouen FR; Zagreb – HR; Kaunas -LT; Lublin and Katowice -PL; Aveiro – PT; Skopje – MK) za umjetničku radionicu u Lublinu u razdoblju od 28. – 30. studenog 2017. (+2 dana za put – 27.11. i 1.12.)

Radionica će se održati u galeriji Labirynt, provodit će se na engleskom jeziku, a trajat će od 09:00-13:00 / 14:00-18:00.

Katarzyna Kozyra je jedna od najistaknutijih i najnagrađivanijih suvremenih poljskih umjetnica, koju je Huffington Post u 2013. prozvao jednom od deset najvažnijh umjetnica 21. stoljeća. Rođena je u Varšavi 1963, djeluje u mediju kiparstva, fotografije, performansa, filma, videa. Radionica će biti inspirativan susret umjetnika koji dijele slične interese, stilove rada i iskustva. Kozyra će od sudionika zatražiti da se međusobno intervjuiraju te će na tim temeljima graditi daljnje diskusije o obliku, kontekstu i raznolikostima vizualnih rješenja. Detaljnije o umjetnici pročitajte OVDJE ili na umjetničinoj web stranici.

 

KATARZYNA KOZYRA, Pyramid of Animals, 1993,
Zachęta National Gallery of Art
izvor: http://katarzynakozyra.pl/prace/pyramid-of-animals/

 

NAČIN PRIJAVE:

Pravo sudjelovanja imaju isključivo redoviti članovi HDLU-a (Trg žrtava fašizma 16, Zagreb). Status svog članstva možete provjeriti s Jelenom Bračun (tajnistvo@hdlu.hr) ili Vericom Pavušek (racunovodstvo@hdlu.hr).

On-line obrazac za prijavu dostupan je na LINKU, a sadrži sljedeće:

  • broj osobne iskaznice ili putovnice
  • kratak CV na engleskom jeziku
  • kratko objašnjenje zašto želite sudjelovati na umjetničkoj radionici Katarzyne Kozyre (max. 500 znakova) na engleskom jeziku
  • dokumentacijski materijal vezan za radionicu (ne više od 7 fotografija)

 

VAŽNO: Sve materijale nužno je dostaviti u 1 združenom PDF dokumentu.

Napomene: Prvo je potrebno registrirati se, a zatim ispuniti prijavni obrazac (ako ste se već registrirali zbog prethodnih CreArt natječaja možete koristiti isti korisnički račun). Nakon što je on-line prijava podnesena, primit ćete potvrdu na e-mail.

Razmatrat će se samo prijave koje su cjelovite i dostavljene na vrijeme.

Rok prijave je 31.10.2017.

 

ODABIR UMJETNIKA:

Temeljem zaprimljenih prijava, organizatori i voditeljica Katarzyna Kozyra odabrat će 15 sudionika, od kojih je predviđeno da 1 bude iz HR.

Rezultati će biti objavljeni nakon 6. 11. 2017., na stranicama projekta CreArt.

 

UMJETNIKU ĆE BITI OSIGURANI:

  • putni troškovi (avion, vlak, bus i lokalni transport)
  • smještaj
  • troškovi boravka (hrana)
  • osnovni materijali za rad
  • diploma na kraju radionice

Sve troškove snosi organizator, Grad Lublin.

Više o natječaju pročitajte ovdje.

 

O CreArtu:

CreArt 2.0. je europska mreža gradova te privatnih i javnih institucija. Projekt je započeo prije 5 godina s ciljem reagiranja na potrebe europskih kulturnih institucija što obuhvaća povećanje gospodarskog, socijalnog i kulturnog utjecaja vizualnih umjetnosti pružanjem bolje podrške umjetnicima, menadžerima u kulturi, industriji i široj javnosti. Nositelj CreArt projekta za Hrvatsku je Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, a pored HDLU-a projekt okuplja mrežu partnera iz Genove i Leccea (IT), Clermont-Ferranda i Rouena (FR), Katowica i Lublina (PL), Skopja (MK), Liverpoola (UK), Kaunasa (LT) i Aveira (PT) koju koordinira Gradski ured za kulturu grada Valladolida (ES). Petogodišnji projekt CreArt 2.0. provodit će se od 2017. do 2021. godine.

KONAČNA ODREDBA:

Podnošenjem prijave, autor je suglasan sa svim uvjetima ovog natječaja.

PITANJA:

Kontakt osoba za sva pitanja je Vida Meić, vida.hdlu@gmail.com. Pitanja se zaprimaju isključivo putem e-maila.

 

     

 

     

Sedam o stvarnosti
09.05-22.05.2014.
Galerija Konduktorowina, Czestochowa, Poljska
www.konduktorownia.eu

Gostujuća izložba sedmero hrvatskih umjetnika mlađe i srednje generacije prezentira sedam različitih i specifičnih umjetničkih radova koji pričaju sedam priča sadašnjosti, priča koje se u određenim točkama dodiruju. Umjetnici svojim vlastitim vizijama, tumačenjima medija i vlastitim izgrađenim načinom percepcije promatraču donose određene problematike. Različitim medijskim pristupima raščlanjuju gotovo sve ključne aspekte naše sadašnjosti, situacije o kojima svakodnevno razmišljamo na svjesnoj i podsvjesnoj razini – promišljanje sebe i svoje vlastite osobnosti, promišljanje detalja okoline kojom smo svakodnevno okruženi i postavljanje tih detalja na novu estetsku razinu, i nadasve analiza ključnih društvenih stanja i događaja, normi i konvencija, koje nova vremena donose.

Mia Orsag balansom snage i osjećajnosti donosi duboko promišljene radove kojima pokušava propitati i analizirati neke od ključnih filozofskih pitanja – život, odnos, identitet. Njezina skulptura 2/4 predstavlja matematičku formulaciju, preraspodjele sigurnoga i stabilnoga i onoga što je podložno promjenama uslijed utjecaja niza čimbenika svakodnevice. Dvije su četvrtine pozitivne energije stabilnost i vječni oslonac, dok su preostale dvije četvrtine nepotpune, nedefinirane i spremne na promjene koje budućnost donosi, pa možda u nekom trenutku okolnosti dozvole da se odvojene polovice postanu cjelina.

Patinirani crteži i prizori na njima, iz serije No One No Where, koji istovremeno postoje i počinju nestajati, rezultat su njene okupiranosti sa sadašnjošću i ključnim pitanjima; identiteta, postojanja i promjene, koje želi podijeliti s promatračem. Sam proces šaranja, crtanja, brisanja i grebanja vrlo jednostavno asocira na dugotrajan i mukotrpan proces spoznavanja svijeta i sebe samoga, a da sam rezultat potrage ostane nejasan i nedefiniran. Mijini crteži pokušavaju istražiti upravo te granične terene spoznaje i postojanja.

Radovi Mirjane Vodopije, iz serija Dah i Bilje, rezultat su istraživanja običnih, svakodnevnih elemenata okoline, prvenstveno neuglednog raslinja, koje uslijed igre svjetla poprima novu dimenziju, dovodeći u pitanje granicu postojanja.  Veliki izvor inspiracije za svoje radove i istraživanja Mirjana Vodopija pronalazi u prirodi i kroz svoje eksperimente u raznim medijima, kao što su grafika, crtež, fotografija ili objekt, uspješno artikulira svoje ideje i promatraču pruža mogućnost da proširi svoje vidike i mogućnosti percepcije. Sasvim uobičajeni elementi pojavljuju se u novim oblicima i poprimaju nove karakteristike. Uz pomoć fotografije, umjetnica nam prezentira već prirodno i jasno definirane objekte, koje uz pomoć istraživanja graničnih svjetlosnih trenutaka transformira u svoju konačnu ideju – granično područje gdje istovremeno nešto postoji i nestaje. Njezini radovi, kao rezultati strpljivih istraživanja , svjesnih i nesvjesnih trenutaka u kojima se ideja razvija, odgajaju pogled i nameću pitanja o nebrojenim mogućnostima percipiranja svijeta koji nas okružuje.

 Propitivanje graničnih svjetova, vlastite osobnosti i stvarnosti donose slikarski radovi Marine Fernežir, nastali u posljednje dvije godine kao dio ciklusa ”Alkemija snova”. Marina Fernežir posjeduje specifičan likovni rukopis, izgrađen na temeljima njezinog konzervatorsko-restauratorskog rada. Kroz djela ovoga ciklusa pratimo razvoj njezinih unutarnjih svjetova i svjetova, koji se na slikama pretapaju s elementima stvarnosti, no ipak ostaju na granici između sna i jave. Upravo kombinacijom konkretnih i poznatih elemenata na slici, likova i pejzaža, sa stiliziranim elementima arhitekture i neočekivanim motivima, Marina Fernežir na svojim slikama nadilazi banalnost i svakodnevnost prizora.  Ono što je kod nje započelo kao istraživanje osnovnih elemenata likovnog stvaralaštva, rezultiralo je transformacijom motiva u likovni jezik blizak vizijama svjetova snova.

 Elvis Berton predstavlja radove iz tri različita ciklusa, krećući od intimnih istarskih baladura, preko stiliziranih interpretacija okoline i stvarne umjetničke percepcije objekata u njoj, pa sve do kritike današnjeg ”pomaknutog” društva. Radom iz serije Baladuri, donosi dašak istarske atmosfere, postavljajući stilizirani trijem u krajolik velike napetosti, konstantno iščekujući olakšanje. Pejzaži i biljke na Bertonovim slikama stilizirani su do gotovo krajnjih granica, želeći na taj način vizualno maksimalno osobno dočarati viziju prirode koja živi.

Naizgled samo dopadljiv motiv limuna, definiran umjetnikovim smjelim i specifičnim likovnim izrazom, može se pričiniti kao motiv svakodnevnice, no Bertonovi Limuni poprimaju u ovom slučaju i drugu funkciju, progovarajući o gnjilosti, kiselosti i dekadenciji suvremenog konzumerističkog društva.

 Umjetnički tandem Žižić/Kožul direktno i jasno prezentira svoj rad, koji se bazira na odnosu suvremene umjetnosti i marketinga high class modne i luksuzne industrije. Otvoreno propituju reciklažu elemenata i pojava suvremene umjetnosti u marketinškim propagandama i što se događa kada suvremena umjetnost prisvaja estetske norme i pravila velikih marketinških divova. Dovode u pitanje kvalitetu produkata koji se na dnevnoj bazi serviraju potrošačima i manipulaciju reklamnih kampanja, koja je idealno plodno tlo pronašla u današnjem vremenu bezličnosti i podložnosti, apatije i tuposti suvremenog društva. ”Dobar ukus” najelitnijih predstavnika takvoga društva, odavno je postao upitan, a samim time i ukus velike većine svijeta, cijelog niza ”običnih” ljudi koji često svim silama izlaze izvan svojih mogućnosti, kako bi što vjernije slijedili ”dogme” agresivnog i manipulativnog marketinga.

Radovi mladog kipara Vojina Hraste odličan su nastavak pitanja koja otvaraju Žižić/Kožul, no Hraste se okreće percepciji samoga sebe. Uvrnuta percepcija vlastite osobnosti manifestira se u autoportretu uvećanom za 50 % u odnosu na prirodnu veličinu, ispunjenom plastičnim dlakama, koje ga dovode do neprepoznatljivosti, a suptilno aludiraju na popularne pothvate ugradnje silikonskih dodataka, koji mogu čovjeka promijeniti (izobličiti) od glave do pete. Jasno, direktno i otvoreno proziva diva filmske industrije, Hollywood, koji iz dana u dan nameće mnoštvo normi i estetskih pravila, čiju ispravnost i logiku malo tko istinski propituje i promišlja, prije nego li konzumira. Kompletna filmska i medijska industrija, pojedincima današnjice, na pladnju donosi nebrojene mogućnosti ”korekcija” vlastite osobnosti, ponašanja, stava i stila, čime je na kraju puno benignija sama fizička transformacija pojedinca, a više zabrinjavajuća ona mentalna.

 Radovi koje nam prezentira Tea Hatadi, zaokružuju kompletnu izložbenu cjelinu sedmero hrvatskih autora, koji na razne načine i različitim metodama progovaraju u sadašnjosti i trenutnim preokupacijama. Specifičnim estetskim pristupom Tea Hatadi nas zavodljivo mami da svoju pažnju usmjerimo na njen rad, iznoseći nam jasno i direktno svoje privatne informacije te s definiranim i konkretnim stavom progovara o svojoj poziciji suvremene umjetnice, kritizirajući trenutke borbe za opstanak i zauzimanje vlastite pozicije na umjetničkoj sceni. Kontradiktornost jedna je od osnova od koje Tea polazi u svojim radovima, vješto balansirajući između zamamnih i nježnih, i snažnih, oštrih, direktnih i pomalo negativnih elemenata.

Tein rad Cenzura sreće jasno je artikulirano umjetničko ostvarenje koje, vizualno dojmljivo i privlačno, prenosi pogled na relativan pojam sreće. Njezini kolege umjetnici progovaraju o sreći koja je usko povezana s njihovim umjetničkim stvaralaštvom, ponekada je riječ o iskri sreće koja se javi u neočekivanom trenutku, a ponekada je njihova sreća rezultat negativnih situacija. Teina cenzura svodi se na vizualni aspekt, koristeći siluete svojih kolega umjetnika, na pozadini u tonu sepije, privlači promatrača da ih pozorno sasluša i preispita vlastitu percepciju sreće.

Time se vraćamo do početne točke osobnih analiza i analiza apstraktnih filozofskih pojmova.

Sara Čičić

Info

RADNO VRIJEME GALERIJA PRSTEN, BAČVA I PM (DOM HDLU)

srijeda – petak 11 do 19h
subota i nedjelja 10 do 18h,
ponedjeljkom, utorkom i praznikom zatvoreno.

Trg žrtava fašizma 16, Zagreb

 

RADNO VRIJEME GALERIJE KARAS

utorak: 10 – 13 sati
srijeda – petak: 16 – 20 sati
subota 10 – 13 sati
nedjeljom, ponedjeljkom i praznikom zatvoreno

Zvonimirova 58, Zagreb

Više informacija…

Dan otvorenih vrata

Izložbe

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Izdvojeno

PLATI UMJETNIKA!

Web Hosting

Avalon web hosting
HDLU