Posts Tagged ‘Snježana Pintarić’

DODIJELJENE  SU
NAGRADE 54. ZAGREBAČKOG SALONA

Grand Prix nagrada 54. zagrebačkog salona
Nagrada mladom umjetniku / mladoj umjetnici
MSU nagrada
MMSU nagrada
Nagradu Galerije umjetnina Split
Nagradu Umjetničke galerije Dubrovnik
Nagrada HS AICA

 

Jučer, 29. travnja u Domu hrvatskih likovnih umjetnika uručene su nagrade 54. zagrebačkog salona.

Ove godine dodijeljeno je sveukupno 7 nagrada, Grand Prix nagrada, Nagrada mladom umjetniku / mladoj umjetnici, MSU nagrada, MMSU nagrada, Nagrada Galerije umjetnina Split, Nagrada Umjetničke galerije Dubrovnik i Nagrada HS AICA.

 

Ivana Andabaka, Snježana Pintarić, Iva Rada Janković, Tevž Logar, Branka Benčić, Viktor Popović, Tina Gverović, Jelena Petric, Ines Matijević Cakić, Tomislav Buntak

Odbor za dodjelu nagrada 54. zagrebačkog salona vizualnih u sastavu: Iva Rada Janković, David Maljković, Sabina Sabolović, Josip Zanki, Dino Zrnec, uz potporu Gradske skupštine Grada Zagreba, dodijelio je Grand Prix nagradu u iznosu od 15.000,00kn  umjetnici Tini Gverović.

Grand Prix nagradu je uručila predstavnica Odbora za dodjelu nagrada, Iva Rada Janković.

Tevž Logar, Iva Rada Janković, Tina Gverović, Branka Benčić

Odbor za dodjelu nagrada 54. zagrebačkog salona dodijelio je i Nagradu mladoj umjetnici Jeleni Petric, koja uključuje dvomjesečni rezidencijalni boravak na Cité internationale des arts u Parizu.

Nagradu je uručila predstavnica Odbora za dodjelu nagrada, Iva Rada Janković.

Tina Gverović, Jelena Petric, Ines Matijević

Stručno vijeće Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb dodijelilo je MSU nagradu umjetnici Katarini Zdjelar. Nagrada uključuje samostalnu izložbu u MMSU u 2022. godini, za vrijeme trajanja sljedećeg Zagrebačkog salona vizualnih umjetnosti.

Nagradu je uručila Ravnateljica MSU, Snježana Pintarić.

Snježana Pintarić

Stručno vijeće Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka dodijelilo je MMSU nagradu umjetnici Ines Matijević Cakić. Nagrada uključuje samostalnu izložbu u MMSU u 2022. godini, za vrijeme trajanja sljedećeg Zagrebačkog salona vizualnih umjetnosti.

Nagradu je uručio kustos 54. zagrebačkog salona, Tevž Logar.

Tina Gverović, Viktor Popović, Jelena Petric, Ines Matijević Cakić

Stručno vijeće Galerije umjetnina Split dodijelilo je Nagradu Galerije umjetnina Split umjetnici Tini Gverović. Nagrada uključuje samostalnu izložbu u Galeriji umjetnina Split u 2022. godini, za vrijeme trajanja sljedećeg Zagrebačkog salona vizualnih umjetnosti.

Nagradu je uručila Ravnateljica HDLU, Ivana Andabaka.

Ivana Andabaka, Tina Gverović

Stručno vijeće Umjetničke galerije Dubrovnik dodijelilo je Nagradu Umjetničke galerije Dubrovnik umjetniku Igoru Eškinji. Nagrada uključuje samostalnu izložbu u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik u 2022. godini, za vrijeme trajanja sljedećeg Zagrebačkog salona vizualnih umjetnosti.

Nagradu je uručila kustosica 54. zagrebačkog salona, Branka Benčić.

Tomislav Buntak, Branka Benčić, Ivana Andabaka

Ove su godine članovi Stručnog žirija u sastavu Silva Kalčić, Sandra Križić Roban i Anita Zlomislić dodijelili Nagradu HS AICA  (Nagradu Hrvatske sekcije Međunarodnog udruženja likovnih kritičara), umjetniku Viktoru Popoviću.

Nagradu je uručila kustosica 54. zagrebačkog salona, Branka Benčić.

Viktor Popović, Tina Gverović, Jelena Petric, Ines Matijević Cakić

 

Detaljnije o nagrađenima:

GRAND PRIX NAGRADA 54. ZAGREBAČKOG SALONA

Obrazloženje:
Zbog kompleksnosti pristupa, kao i ravnoteži koje nalazi između društvenih i estetskih interesa, odlučili smo dodijeliti Grand Prix radu Tine Gverović “Mehanizacija snova” (2018.). Ova serija gvaševa pokazuje izuzetnu konzistentnost, u vizualnoj kvaliteti i u načinu na koji tematizira intimne reflekse na povijesne i političke promjene. Dominantni poetski naboj njezinih radova uvijek je dodatno označen kao polje društvenog angažmana u kojem prepoznajemo utjecaj feminističke teorije i prakse. Rad kojem smo dodijelili Grand Prix je istovremeno suptilan i direktan. Precizno i vješto izvedeni apstraktni uzorci formiraju pozadinu gvaša i ukazuju na industrijsku obradu ili sistemske procese produkcije. Utopljena u njih su tijela spavača, svedena na konturu i bez ikakvih obilježja. Ona nas ipak snažno asociraju na mnoge slike trpećeg tijela kojima smo dnevno izloženi, bile to slike beskućnika na ulici ili migranata u moru. Ta tijela su krhka, uklopljena i svladana ponavljajućim i dominirajućim uzorkom kojemu se ipak pasivno ne prepuštaju, već mu pružaju otpor. Napetost prepoznatog otpora u radovima Tine Gverović prenosi se i na gledatelja. Ukazuje nam da vidljivosti ovih tijela, kako unutar rada – tako i u društvu, ovisi o posvećenosti i odgovornosti naših pogleda.

O umjetnici:
Tina Gverović radi u mediju instalacije, crteža, slike, zvuka, teksta i videa. Njen rad često uključuje dezorijentirajuće instalacije i bavi se pitanjima vezanim uz prostor, teritorij i identitet, te načinom na koji su ti koncepti vezani za imaginarno. Diplomirala je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, završila poslijediplomski studij na Jan van Eyck Akademiji u Maastrichtu u Nizozemskoj 2000., te doktorirala na Middlesex Sveučilištu u Londonu. Nedavne izložbe uključuju izlaganje u Hrvatskom paviljonu – 57. La Biennale di Venezia,Trigon – Post Environment u Künstlerhaus Halle für Kunst & Medien Graz, Suzhou Documents – Biennial, Umjetničkoj galeriji Dubrovnik, Tate Modern i Garden of Learning – Busan Biennial. Predavač je na slikarskom odsjeku Camberwell College of Arts u Londonu, WHW Akademiji u Zagrebu, i Dutch Art Institute Roaming Academy.

Tina Gverović

 

NAGRADA MLADOM UMJETNIKU / MLADOJ UMJETNICI

Obrazloženje:
Nagradu za mladu umjetnicu dodijeljena je Jeleni Petric za rad koji pokazuje aktivan interes za refleksiju vlastite prakse i utjecaja nju. Rad “ob2” (2018.) kao materijal koristi stare prozorske okvire Akademije likovnih umjetnosti, institucije na kojoj umjetnica još uvijek studira. Jelena ih reciklira kako bi izgradila apstraktni geometrijski rad, koji ima snažnu i dinamičnu skulpturalnost u kojoj prozori ostaju vidljivi u svojoj nekadašnjoj funkciji ali s novim zadatkom. Na novonastalu strukturu umjetnica projicira obojeno svjetlo, koje, budući da su prozori bez stakla, kroz njih prolazi, dematerijalizirajući time same okvire, njihovu funkciju i elementarnost. Zavisno od perspektive koju gledatelj zauzme u odnosu na objekt, struktura se neprestano mijena. Time se naglašava ono što i sama umjetnica navodi kao svoj temeljni interes, a to je dekonstruiranje uvjetovanosti pozicija i odnosa.

O umjetnici:
Jelena Petric rođena je 1988. godine u Zenici. Studentica je diplomskog studija, smjer Slikarstvo, u klasi profesora Ante Rašića na Nastavničkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti. Sudionica je programa WHW Akademija u 2018./2019. godini. Uz samostalnu izložbu Težnje i tvari, izlaganu u Galeriji Oblok 2017. godine, izlagala je i na više grupnih izložbi. U Podrumima Dioklecijanove palače izlagala je na manifestaciji Split Art Convention, na izložbi U svijetu umjetnosti – komunikacija i razmjena ideja u Galeriji Šira i drugima. Uz to, izlagala je na festivalu Readymade Ilica u Garaži Kamba i Galeriji udruge Kružok, čija je i članica. Sudjelovala je na land art manifestacijama, a više godina sudjelovala je na izložbi Grisia u Rovinju te bila je sudionica Grafičke radionice Plemenitaš Zvuk u Oblikovno-likovnoj radionici. Dobitnica je Pohvalnica za uspješan rad ALU-a za akademske godine 2015./2016. i 2016./2017. te posebne Rektorove nagrade u godini 2014./2015. za svjetsku praizvedbu opere Madame Buffault u HNK Zagreb.

Jelena Petric

 

MSU NAGRADA

Obrazloženje:
Video My lifetime (Malaika) umjetnice Katarine Zdjelar, izložbeni prostor Salona, diskretno ispunjava zvukovima čuvenog šlagera Malaika, ljubavne pjesmu koja je postala simbol afričke kulturne emancipacije pedesetih godina, u izvedbi  Nacionalnog simfonijskog orkestra Gane. U elegičnom i emotivnom muziciranju orkestra – šezdesetak godina nakon njegova osnutka na valu oslobođenja od kulturnog kolonijalizma –  sažimlju odnosi kulturnih centara i periferije, modernosti i emancipacije, internacionalizma  i lokalnih tradicija te visoke i popularne kulture.
Stručno vijeće  Muzeja suvremene umjetnosti  nagradu je dodijelilo Katarini Zdjelar  koja kroz iznimno pažljiv portret glazbenika, koji sviraju daleko od idealnih uvjeta, na suptilan način govori o očekivanjima, stremljenjima i iluzijama upisanima u stvaranje i izvedbu umjetničkih djela, ali i o ideji umjetnosti koja, kroz svu složenost značenja njezinih reprezentativnih formi, povezuje svijet. Također, umjetnica na vrlo intiman i poetičan način ukazuje na aktualna  pitanja postkolonijalnih identiteta i njihovog performativa, kao i na poziciju pojedinaca unutar geopolitičkih promjena koje neminovno dolaze.“

O umjetnici:
Katarina Zdjelar, beogradska je umjetnica s adresom u Rotterdamu (rođena 1979. godine). Unutar svoje umjetničke prakse najčešće se izražava u mediju animacije, zvuka i performansa, uređuje knjige te potiče djelovanje različitih platformi za umjetničke rasprave i razmjene. Umjetnica je tijekom svoje karijere samostalno održala izložbe u Akademie der Künste der Welt, izložbom To Walk A Line u Kölnu, u Kunstverein Bielefeldu, izložbom Towards a further word, u SpazioA, Pistoia u Italiji te u muzeju Padiglione esprit Nouveau/MAMbo u Bologni. Također sudjeluje na Artists’ Film Clubu, koji je održan u Institutu za suvremenu umjetnost u Londonu.

Katarina Zdjelar


NAGRADA MUZEJA MODERNE I SUVREMENE UMJETNOSTI RIJEKA

Obrazloženje:
Referirajući se na jednu od smjernica postavljenih u kustoskoj koncepciji  54. zagrebačkog salona, a koja kreće od pretpostavke da se izložba formira kao mjesto refleksije i umjetničke produkcije, izloženi crtež Ines Matijević Cakić korespondira sa zadanom temom i reflektira prepoznatljiv autoričin konceptualni pristup radu koristeći specifičan vizualni jezik.
Crtež Mrtva priroda sastoji se od tri zasebne tonske studije u olovci, a svaka od njih prikazuje motiv dječje igračke: papirnati avion, drvene tračnice, drvenu kućicu za lutke. Rad je tematski vezan uz umjetničino osobno iskustvo traženja životnog prostora u gradu koji bilježi sudbinu brojnih hrvatskih napuštenih mjesta. Obilazeći različite stambene prostore, susreće se s tuđim intimnim životnim pričama, upoznaje drugu sliku svojega grada – onoga u kojemu nestaju domovi i životi i pretvaraju se u napuštene, prazne, beznačajne i bezvrijedne prostore. Akromatska slika grada, tišina koju narušava tek pokoji fragment nečijeg života, u autorici pobuđuje kolebanje u poimanju doma i potiče pitanje o odlasku i stvaranju novog životnog prostora negdje drugdje. Odabrane igračke, vezane uz osoban doživljaj doma koji se odvija kroz suživot s djecom, osim što simboliziraju ideju doma, označavaju i putovanje, odlazak, bijeg. Njihov prikaz u prirodnoj veličini unutar predimenzioniranog kadra sugerira prazninu i napuštenost s kojom se umjetnica neprestano suočava.
Ines Matijević Cakić u svom se umjetničkom radu bavi fenomenima suvremenog društva, dotiče se kulturoloških i socioloških tema, istražuje pitanje identiteta, a u posebnom je fokusu interpretacija iskustva majčinstva. Propitivanje socioloških aspekata vizualne stvarnosti, osim što je prikazano kroz prizmu generaliziranja te se može tumačiti kao problematiziranje pojava koje su svojstvene današnjem društvu, autoričin rad karakterizira individualistički i osobni pristup temama. Iznošenjem iskustava iz vlastita života vezanih uz dom i obitelj, progovaranje o intimnom prostoru, iščitava se u cjelokupnom stvaralaštvu Ines Matijević Cakić te se reflektira i u radu izloženom na 54. zagrebačkom salonu.

O umjetnici:
Ines Matijević Cakić (Osijek, 1982.) diplomirala je 2005. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, smjer Grafika te doktorirala na istoj Akademiji 2016. godine. Izlagala je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Radovi se nalaze u sljedećim fundusima i zbirkama: Hrvatskom kabinetu grafike u Zagrebu, Zbirci suvremene hrvatske umjetnosti Filip Trade u Zagrebu, Okolje Consulting Art Collection u Ljubljani, Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci te Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu. Dobitnica je nekoliko nagrada i priznanja za svoj rad: Nagrada Muzeja moderne i suvremene umjetnosti iz Rijeke, 5. hrvatski trijenale grafike (Zagreb, 2009.), Grand Prix, 21. slavonski bijenale (Osijek, 2008.), Grand Prix nagrada Erste & Steiermarkische banke (Zagreb, 2008.), Posebna nagrada, 3. međunarodni bijenale eksperimentalne grafike, The Brancovan Palaces (Bukurešt, 2008.), Nagrada Ex Aequo i 20. slavonski biennale (Osijek, 2006.). Bila je finalistica Nagrade „Radoslav Putar“ u Zagrebu 2007. godine. Od 2011. godine radi na Umjetničkoj akademiji u Osijeku u zvanju docentice. Živi i radi u Osijeku.

Ines Matijević Cakić

 

NAGRADA GALERIJE UMJETNINA SPLIT

Obrazloženje:
Za dobitnicu Nagrade Galerije umjetnina na 54. zagrebačkom salonu vizualnih umjetnosti – Bez anestezije žiri u sastavu Jasminka Babić, Branko Franceschi i Marija Stipišić Vuković odabrao je Tinu Gverović.
Izloženi radovi Mehanizacija snova, 2018. i Politike ručnog rada, 2018. jasno pokazuju razrađenost koncepta, suverenost rada u raznovrsnim medijima te specifičan autorski pristup kojim umjetnica progovara o kompleksnosti suvremenog identiteta uvjetovanog geopolitičkim i kulturnim okruženjem. Tina Gverović se svojim dugogodišnjim umjetničkim radom na nacionalnoj i međunarodnoj razini ističe kao autorica koja kroz pomno promišljene projekte istražuje izuzetno aktualne teme identiteta, prostora, teritorija, migracija. No, vrlo osobna poetična vizija kojom se u potpunosti odmiče od ilustrativne dokumentarnosti je ono što njezin rad izdvaja od brojnih tematski srodnih umjetničkih praksi. Prožimanjem osobne i društvene memorije, realnih i imaginarnih narativa, te sklonošću vizualnom i jezičnom eksperimentu rad Tine Gverović se nameće kao izuzetno zanimljiv i relevantan u kontekstu suvremenih umjetničkih praksi. Stoga odabiremo Tinu Gverović kao prvu dobitnicu Nagrade Galerije umjetnina, uz uvjerenje da će realizacija njezine samostalne izložbe splitskoj publici dati dobar uvid u ovaj vrijedan opus, ali i autorici pružiti mogućnost daljnjeg razvoja njezinog umjetničkog istraživanja.

Detalj rada Tine Gverović, Mehanizacija snova

 

NAGRADA UMJETNIČKE GALERIJE DUBROVNIK

Obrazloženje:
Usprkos uistinu velikom broju kvalitetnih radova (Marko Tadić, Viktor Popović, Ben Cain i brojnih drugih) na 54. zagrebačkom salonu Stručno vijeće Umjetničke galerije Dubrovnik dodjeljuje nagradu  Igoru Eškinji za rad Ugovori i rad Etide mnoštva, jer je riječ o umjetničkoj praksi koja jednim dijelom počiva na preispitivanju okvira muzejsko-galerijskih prostora i konstrukta koji njihov kontekst stvara. Razmišljanje i preispitivanje statusa umjetničkog djela i uvriježenih koncepata u okviru minimalističke prakse Igora Eškinje, koja računa s lako dostupnim i zamjenjivim materijalom i transformacijom običnog koje naizgled ne pripada polju umjetnosti, u skladu je s konceptom 54. zagrebačkog salona, koji su osmislili Branka Benčić i Tevž Logar: „Zamišljen kao prostor bez oštrih rubova, 54. zagrebački salon naslovljen Bez anestezije, usmjerava pogled na društvenu uvjetovanost estetskih i konceptualnih pretpostavki, na motivaciju umjetnika.“

O umjetniku:
Igor Eškinja rođen je 1975. godine u Rijeci, gdje je trenutačno profesor na Akademiji primijenjenih umjetnosti. Pohađao je prestižnu Accademia di Belle Arti u Veneciji, osnovanu u 18. stoljeću. Izlagao je u važnim institucijama, među kojima ističemo: MAC/VAL u Vitry-sur-Seine, Istarski muzej suvremene umjetnosti u Puli, Umjetnička galerija u Splitu, Camera Austria u Grazu, Casino Luxembourg/Forum d’artem contemporain u Luksemburgu, Brugge Central u Bruggeu, Muzej MART u Roveretu, Belavilacqua la Masa Foundation u Veneciji, Kunstforum Vienna u Beču te Centro Cultural Chacao u Caracasu. Njegovi se radovi nalaze u raznim prestižnim zbirkama, uključujući MAXXI – Museo nazionale delle arti del XXI secolo u Rimu, MSU u Zagrebu, MMSU u Rijeci, CAB El Centro del Arte Contemporáneo de Caja de Burgos, Frac des Pays de la Loire – Carquefou u Nantesu, Umjetnička galerija u Splitu, Zagrebačka banka – Unicredit u Zagrebu, Hypo Alpe-Adria Bank u Zagrebu i Cassa di Risparmio u Veneciji.

Rad Igora Eškinje Ugovori

 

NAGRADA HS AICA-E
(HRVATSKE SEKCIJE MEĐUNARODNOG UDRUŽENJA LIKOVNIH KRITIČARA)

Obrazloženje:
Nagrada HS AICA-e (Hrvatske sekcije Međunarodnog udruženja likovnih kritičara) dodjeljuje se VIKTORU POPOVIĆU za rad Bez naziva (Arhiv ST3: Vojna bolnica) iz 2017. godine, sastavljen od arhivske fotografije prevedene u digitalni ispis na papiru montiran na aluminijsku podlogu, bolničke baktericidne lampe, fluorescentne cijevi koja svijetli i fotografskog filtera za korekciju boje.

Koristeći se umjetničkom strategijom aproprijacije te metodom arhiviranja, u ovom slučaju dekonstruiranja arhiva od čijih elemenata stvara svojevrsni asemblaž crvenom folijom distanciran od ostatka izložbenog prostora, Viktor Popović nastavlja provoditi višegodišnje (započeto 2015.) arhivsko istraživanje Splita 3, dijela grada u kojemu je umjetnik odrastao i koji se upisuje u njegov osobni i identitet umjetnika.
Crno-bijela fotografija bolničkog interijera Ante Roce nastala 1965. (iz Zbirke fotografija Muzeja Grada Splita), zajedno s inventarom tj. rekvizitima tada moderne medicinske opreme visokotehnološke bolnice, svjedoči o dvije praznine. Prva je iz vremena izgradnje bolnice (bila je najznačajnija građevinska realizacija 1960-ih godina, prethodeći urbanističkom planu Splita 3), a druga je ona današnjeg vremena – negiranja tekovina modernizacije nakon Drugog svjetskog rata, uključivo podizanje kvalitete zdravstvene usluge i uspješnosti liječenja (nekadašnja vojna, za posebne korisnike, bolnica je danas u sastavu civilnog Kliničkog bolničkog centra). Izložbena instalacija referira se na stanje i ulogu objekta u izvornom i novom kontekstu, prenoseći složene odnose slojeva službene povijesti te osobnog i sjećanja zajednice.

O umjetniku:
Viktor Popović rođen je 1972. godine u Splitu. Diplomirao je 1996. godine Slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Od 1998. godine predaje Slikarstvo, Crtanje akta i Crtanje na Slikarskom odsjeku Umjetničke akademije u Splitu, dok 2018. godine postaje redovni profesor u trajnom zvanju. Izlagao je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Više je puta nagrađivan za svoj rad: nagrada 36. splitskog salona u Splitu 2009. godine, prva nagrada na Natječaju za izradu idejnog rješenja spomenika don Mihovilu Pavlinoviću na Trgu Mihovila Pavlinovića u Splitu (s Anom Grgić) 2009. godine, godišnja Nagrada za najboljeg mladog umjetnika HDLU-a 2006. godine, godišnja Nagrada za suvremenu umjetnost „Filip Trade“ 2005. godine, velika Nagrada VIII. trijenala hrvatskog kiparstva 2003. godine. Boravio je na sljedećim rezidencijalnim programima: Rezidencijalni studio program, Art Omi, Omi International Arts Center, Ghent, New York, SAD 2017. godine; ArtsLink rezidencijalni program, Portland Institute for Contemporary Art u Portlandu, Oregon, SAD 2006. godine; Rezidencijalni studio program, Cité Internationale des Arts, Pariz, Francuska 2005. godine. Živi i radi u Splitu.

Viktor Popović

 

 

 

 

DODIJELJENE SU
NAGRADE 51. ZAGREBAČKOG SALONA

 

Grand Prix nagrada
MSU nagrada
Nagrada Galerije Kranjčar

 

Jučer, 14. srpnja u Domu hrvatskih likovnih umjetnika uručene su nagrade 51. zagrebačkog salona.

Ove godine dodijeljene su četiri nagrade, dvije jednakovrijedne Grand Prix nagrade Zagrebačkog salona, MSU nagrada i Nagrada Galerije Kranjčar, također je dodijeljna i jedna posebna pohvala.

13692465_1248919241807903_6281375594075705512_n

Ivana Andabaka, Vanja Babić, Marijana Stanić, Suzana Marjanić, Vlasta Žanić, Grgur Akrap, Goran Škofić, Snježana Pintarić

Odbor za dodjelu nagrada u sastavu Vlasta Delimar, Suzana Marjanić, Marijana Stanić, Janka Vukmir i Josip Zanki dodijelio je dvije jednakovrijedne Grand Prix nagrade Zagrebačkog salona Vlasti Žanić za performans Pravo glasa (2016.) i Goranu Škofiću za eksperimentalni film, videoinstalaciju Na plaži (2016.).

Grand Prix nagrade uručile su kustosice izložbe Suzana Marjanić i Marijana Stanić.
13697296_1248919881807839_3597845820334517085_n
 Vlasta Žanić, Sandro Đukić, Marijana Stanić
13654207_1248919865141174_2674863863012000004_n

Goran Škofić

Posebna pohvala 51. zagrebačkoga salona dodijeljena je Francu Purgu za rad Estetizirane informacije (2016.).


Stručno vijeće Muzeja za suvremenu umjetnost Zagreb dodijelio je MSU nagradu mladom, perspektivnom umjetniku Grguru Akrapu za rad Promatračnica (2016.), kojem će prirediti samostalnu izložbu u MSU galeriji u 2019. godini, za vrijeme trajanja sljedećeg Zagrebačkog salona vizualnih umjetnosti.

13620725_1248919985141162_7447703064678082038_n

Tomislav Buntak, Martina Miholić, Ivana Andabaka, Grgur Akrap, Snježana Pintarić, Suzana Marjanić

MSU nagradu uručila je Snježana Pintarić, ravnateljica Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu.

13680524_1248919948474499_5995847108890327146_n

Snježana Pintarić, Grgur Akrap

Umjetnički kolegij Galerije Kranjčar, u sastavu Vanja Babić, Đorđe Jandrić i Mladen Lučić, dodijelio je Damiru Stojniću za rad LIE/BE (2016.) Nagradu Galerije Kranjčar odnosno samostalnu izložbu u 2017. godini u Galeriji Kranjčar.

13690652_1248920365141124_1519663081852632541_n

Tomislav Buntak, Vanja Babić, Ivana Andabaka, Marijana Stanić

 

Nagradu Galerije Kranjčar obrazložio je Vanja Babić, član umjetničkog kolegija Galerije Kranjčar.

Zagrebački salon je renomirana nacionalna izložba i jedna od najstarijih kolektivnih domaćih izložaba recentnih umjetničkih ostvarenja – smotra suvremenog umjetničkog stvaralaštva posvećena naizmjence vizualnim umjetnostima, arhitekturi i urbanizmu te primijenjenim umjetnostima i dizajnu. Održava se od 1966.  godine u organizaciji HDLU-a, ULUPUHA-a, UHA-e.  51. zagrebački salon, u organizaciji HDLU-a, posvećen je vizualnim umjetnostima.Kao okosnicu 51. zagrebačkog salona, kustosice Suzana Marjanić i Marijana Stanić,  odabrale su citat fizičara, književnika, povjesničara, filozofa, borca za mir i humanista Ivana Supeka: “Humanizam… To je jedina ideja koja može povezati čitav svijet. Svijet se i ne može ujediniti na jednoj moralnoj ili vjerskoj ideji, nego mora imati jednu vrlo široku podlogu kakvu ima humanizam.”

Detaljnije o nagrađenima

DVIJE JEDNAKOVRIJEDNEGRAND PRIX NAGRADE
Vlasta Žanić
Goran Škofić
13627129_1248920825141078_3777368183130968400_n

Goran Škofić, Marijana Stanić, Vlasta Žanić

 

Obrazloženje:

Performans Pravo glasa Vlaste Žanić izveden je na otvorenju 51. zagrebačkoga salona Izazovi humanizmu i u okviru teme Salona ukazao je na nužnost supostojanja i prihvaćanja različitosti, davanja podrške drugačijima, slabijima, manjima i diskriminiranima.
Kakofonijom i disparatizmom radijskih glasova, u galerijski prostor, kao svojevrsnu heterotopiju, umjetnica je zajedno s petnaestak izvođača/ica, koji su se kretali prostorom, uvela glasove Drugih, svih onih koji možda ili pak zasigurno ovoga trenutka nemaju pravo na vlastitu Istinu.
Od 1990. godine Vlasta Žanić se kontinuirano bavi umjetničkim stvaralaštvom te na osebujan način spaja različite medije – npr. skulpturu, instalaciju, video, performans, što je demonstrirala i najnovijim performansom.O umjetnici:
Vlasta Žanić diplomirala je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1990. godine od kada kontinuirano izlaže i sustavno se bavi pojmom skulpture, koristeći razne medije izražavanja (skulptura, instalacija, video, umjetnost performans, happening, društvena skulptura…), istražujući dodirne točke i odnose među njima. Teme kojima se bavi kreću se u rasponu od osobnih i intimnih do teoretskih i konceptualnih propitivanja o pojmu umjetnosti, značenju i poziciji autora, publike i eksponata.
Do sada je izlagala na više od trideset samostalnih i velikom broju skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu, sudjelovala je na filmskim festivalima, likovnim kolonijama i festivalima umjetnosti performansa. Višestruko je nagrađivana za svoj rad: Nagrada na 8. triennalu hrvatskog kiparstva 2003., Godišnja nagrada HDLU-a 2005., Nagrada Oktavijan za eksperimentalni film na 14. danima hrvatskog filma, Vjesnikova godišnja nagrada 2006., Nagrada na Internacionalnom multimedijskom festivalu Visura apperta 2010. i 2014. te Nagrada hrvatske sekcije na Prague Quadrennial of Performance Design and Space 2015. Radovi joj se nalaze u javnim i privatnim zbirkama suvremene umjetnosti kao što su Muzej suvremene umjetnosti (Zagreb), Muzej grada Zagreba, Galerija umjetnina Split, Umjetnička galerija Dubrovnik, Filip Trade u Zagrebu itd.
Od 2010. radi kao docentica na Odjelu kiparstva na Umjetničkoj akademiji u Splitu gdje predaje sljedeće kolegije: Kiparski izrazi u suvremenim medijima 1 i 2, Proces, Sadržaj kao cjelina i Eksperimentalno kiparstvo.
DSC02361

Vlasta Žanić: Pravo glasa, 2016.

 

Obrazloženje:

Eksperimentalni film, videoinstalacija Na plaži Gorana Škofića dokumentira prije svega more i prije svega plažu da bi uskoro, kako to navodi Julija Gracin u opisu navedenoga rada, u kadar ušla slika društva.
Moćan nadrealan svijet filma u kojemu je sve na svojoj minimalističkoj poziciji, uz apsurdne situacije i komunikaciju aktera, asocira na hermetičnost suvremenoga društva i međuljudskih odnosa te istovremeno priziva i realnu sliku trenutne izbjegličke/humanitarne krize, svakodnevne prizore utopljeničkih tijela u Sredozemnom moru. Performativnom uporabom tijela u kombinaciji s fotografijom, filmom, videom i multimedijalnim instalacijama Goran Škofić istražuje društvenu kontrolu, manipulaciju i apsurde svakodnevice kojih je, nažalost, kao što je simbolički tematizirao i navedenim eksperimentalnim filmom, i više nego dovoljno.O umjetniku:
Goran Škofić (Pula, 1979.), umjetnik za čiji je rad karakteristična upotreba tijela te njegova kontrola i manipulacija u medijima fotografije, filma, videa i multimedijalnih instalacija. Korištenjem mogućnosti pokretnih slika te medijske transformacije prostora, Škofić u svojim radovima razmatra društvene deformacije i razne apsurde svakodnevice u kojima je između ostalih i sâm protagonist. Iako obrađuje ozbiljne teme, kroz radove se često provlače doze humora i autoironije. Nakon završetka Umjetničke akademije u Splitu, kao umjetnik i redatelj, Škofić svoj umjetnički i istraživački rad nastavlja na rezidencijama u Francuskoj, Švicarskoj, Belgiji, SAD-u i Brazilu. Njegovi radovi redovito se prikazuju na izložbama i festivalima u zemlji i inozemstvu. Tekstovi, vizualna dokumentacija te kompletna biografija umjetnika nalaze se na autorovoj internetskoj stranici.

Skofic_Goran_On The Beach 001

Goran Škofić: Na plaži, 2016.

 

POSEBNA POHVALA
Franc Purg

181A7831

Franc Purg: Estetizirane informacije, 2016.

Objašnjenje
Posebna pohvala 51. zagrebačkoga salona dodijeljena je radu Estetizirane informacije (2016.) Franca Purga. Riječ je o interaktivnom online projektu koji sakuplja podatke s interneta na temu izbjeglica i ugroženih vrsta. Etika navedenoga rada demonstrira kako je više od 60 milijuna ljudi prisilno raseljeno a da dnevno kao ljudska vrsta, u ime vlastitih interesa, uništavamo oko 135 biljnih i životinjskih vrsta, odnosno godišnje sustavno istrebljujemo oko 50 000 biljnih i životinjskih vrsta. Pritom procesiranje obrade podataka zaustavlja se dodirom lišća kućnog fikusa, no samo u trajanju od nekoliko sekundi, gdje se ponovo demonstrira planetarno pitanje nas Zemljana – homo barbarusa u odnosu na ostale vrste.

 

O umjetniku

Franc Purg, putem videa, performansa, skulpture, site-specific radova, tekstova i interaktivnih instalacija, u svojoj umjetnosti nastoji odgovoriti na pitanje: kako živimo unutar društva? Na koji način naseljavamo Zemlju? Za mene, ključna životna iskustva nalaze se na marginama kao mjesta životno bitne kreativnosti, otpora i transformacije.
Sudjelovao je na mnogim istraživačkim umjetničkim rezidencijama diljem svijeta, koje su na meni ostavile velikoga traga, uključujući boravke u Institut za umjetnost Santa Fe (SAD), Glasgow Sculpture Studios (UK), Cité Internationale Universi- taire de Paris (Francuska), Slovenian National Artist Research
Residencies u Berlinu (Njemačka) i New Yorku (SAD), FlaxArt Studios u Belfast te putujuću umjetničku rezidenciju u Ukrajini i Kairu (Egipat) i rezidenciju Midbar u Negevu (Izrael) itd.

 

MSU NAGRADA
Grgur Akrap

082db407-b41b-4090-a47f-f54eaeeeec3f

Grgur Akrap: Promatračnica, 2016.

Obrazloženje nagrade:

Djelom Promatračnica, u tehnici ulja i enkaustike na platnu, izloženom na 51. Zagrebačkom salonu Akrap je pokazao, kao i u svojim dosadašnjim radovima, individualni pristup mediju slikarstva, na specifičan način osobni slikarski rukopis i odabranu temu.
Autor asocijativno djeluje na doživljaj promatrača samo jednim, minimalnim, ali sugestivnim motivom – drvenom promatračnicom kao simbolom kontrole, nadzora ili voajerizma dok gustim, zagasitim namazima boje raslojava teksturu slikarske površine prizivajući osjećaj beznađa i bezizlaznosti. Promišljenu razradu ideje kojom snažno zadire u polje aktualnih društvenih tema ostvaruje zavidnom vještinom baratanja tradicionalnim slikarskim tehnikama. Muzej suvremene umjetnosti ukazao je povjerenje Grguru Akrapu te će s iznimnim zanimanjem pratiti razvoj njegovog daljnjeg umjetničkog djelovanja.prirediti samostalnu izložbu u MSU galeriji u 2019. godini, za vrijeme trajanja sljedećeg Zagrebačkog salona vizualnih umjetnosti.O umjetniku:
Grgur Akrap (Zagreb, 1988.) diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Izlagao je na nekoliko samostalnih i brojnim skupnim izložbama. Finalist je Nagrade za suvremenu hrvatsku umjetnost t-ht@msu.hr. Dobitnik je jedne od dvije jednakovrijedne nagrade za mladog umjetnika 3. bijenala slikarstva, prve nagrade Zaprešićke minijature i nagrade za najbolji diplomski rad. Živi i radi u Zagrebu.

 

NAGRADA GALERIJE KRANJČAR
Damir Stojnić

4e3d0ecf-6409-45e7-9938-4f3d358927b5

Damir Stojnić: LIE/BE, 2016.

Obrazloženje nagrade:

Rad Damira Stojnića na začudno se čitljiv, sažet, vizualno kultiviran i uvjerljiv način uklapa u osnovnu temu ovogodišnjeg Salona. Autor numerološko-verbalne kodove s humanističkim porukama ugrađuje u zlokoban ikonografski predložak, dojmljivo se referirajući na proturječja suvremenog svijeta. Ostvarivši idealnu sinergiju između formalne jednostavnosti odnosno pročišćenosti s jedne te sadržajne slojevitosti s druge strane, Stojnić je na ovu osjetljivu, složenu i uvijek aktualnu socio-psihološku problematiku uspio ukazati na suptilan, nadasve inteligentan i nimalo patetičan način.

O umjetniku:
Damir Stojnić (Rijeka, 1972.) diplomirao slikarstvo 2000. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Pohađao poslijediplomski studij slikarstva na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani. U svome radu spaja slikarsku i performersku praksu, brišući razlike među njima, i uključujući u vlastiti umjetnički izričaj bavljenje širokim spektrom interesa unutar različitih sfera – od duhovnosti, ezoterije, svete geometrije, šamanizma, druidizma i mitologije do antropologije, kozmologije i ontologije. Navedeno objedinjuje nazivom Anarhitektura, kako naziva vlastiti autorski program koji pretendira preobrazbi svijeta, društva i ljudske svijesti. Autor je i koncepta izo-utopije, kao varijante subjektivnog pogleda na opće značenje “utopije” kao generatora svake revolucije, čime označava dovođenje stvari, koje u prirodi stvarnosti stoje na razini potencije, do njihove krajnje moguće realizacije. Izlagao je na više od stotinjak samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu (npr. Beč, Kairo, Atena, Milano, Venecija, London). Dobitnik je više nagrada i priznanja. Živi i radi u Rijeci.

Info

Cijene ulaznica za manifestaciju 6. bijenale slikarstva

30 kn Pojedinačna ulaznica
20 kn Pojedinačna dječja (iznad 6 god), učenička, studentska, umirovljenička ulaznica (1)
20 kn Pojedinačna grupna ulaznica (2)
15 kn Pojedinačna strukovna ulaznica (3)
60 kn Obiteljska ulaznica (4)
15 kn Pojedinačna grupna ulaznica za škole (5)

GRATIS za redovite članove udruženja HDLU, AICA, ICOM, DPUH, HND, IFJ, EFJ te studente ALU i studente FF smjera PUM, EKA ili MUZ, učenike ŠPUD (uz predočenje važećih isprava), osobe s invaliditetom, djecu mlađu od 6 godina

Ulaznice se kupuju na blagajni HDLU-a tijekom radnog vremena izložbe.

Za ostale upite vezane uz ulaznice, molimo javite se na hdlu@hdlu.hr

Ulaznice sadrže 25% PDV.

(1) uz predočenje važeće isprave
(2) za grupe s više od pet osoba
(3) za redovite članove ULUPUH, HDD, UHA, ORIS, HULU Split, HDLU Osijek, HDLU Rijeka, HDLU Dubrovnik, HDLU Istra, HDLU Varaždin, uz predočenje važeće članske iskaznice
(4) do najviše 4 člana obitelji s djecom starijom od 6 godina
(5) cijena po učeniku, 1 pratnja učenika gratis

 
RADNO VRIJEME DOMA HDLU (GALERIJE PRSTEN, BAČVA I PM)

utorak – nedjelja : 11 – 19
ponedjeljkom i praznikom ( 1. i 18.11.) zatvoreno.

 

RADNO VRIJEME GALERIJE KARAS

utorak: 10 – 13 sati
srijeda – petak: 16 – 20 sati
subota 10 – 13 sati
nedjeljom, ponedjeljkom i praznikom zatvoreno

Zvonimirova 58, Zagreb

Više informacija…

Dan otvorenih vrata

Izložbe

 

 

Izdvojeno

PLATI UMJETNIKA!

Web Hosting

Avalon web hosting
HDLU