Posts Tagged ‘Vladimir Čajkovac’

31. SALON MLADIH : KOREKCIJE

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika

Trg žrtava fašizma bb, Zagreb

www.hdlu.hr

4.9-23.9.2012.

Radno vrijeme: 16  – 22.30

Ulaz slobodan

—————————————————————————————————————————

31. SALON MLADIH : KOREKCIJE
31st YOUTH SALON : WHERE TO ELECT THERE IS BUT ONE

“Where to elect there is but one, / ‘Tis Hobson’s choice–take that, or none”, komentira  1688. godine Thomas Ward u poemi “England’s Reformation” izbor koji daje veleposjednik Hobson  – uzmi ili ostavi. Ukratko, priča govori kako je Hobson u najam davao bilo kojeg konja iz svoje staje, pod uvjetom da to bude prvo grlo u nizu. Nakon par stotina godina u teorijama izbora,  Hobsonov izbor zvuči kao britka i rezignirana satira svih pokreta otpora, od suvremenika mu Guya Fawkesa, pa do suvremenih Occupy pokreta, oboružanih maskama londonskog anarhiste.

Teško je odrediti točan broj bijenalnih izložbi koje se održavaju u čitavom svijetu, no zasigurno je riječ o nekoliko stotina, većih ili manjih, među kojima je Salon mladih jedan od rijetkih bijenala koji tvrdoglavo svakim svojim izdanjem pokušava iznova naći način da se promijeni, ukine ili redefinira. Od samog osnutka 1968. godine, svako novo izdanje Salona na svoj način nastoji izbjeći bazičnu postavku prikaza Presjeka ili Situacije trenutne umjetničke produkcije, dok ostaje paradoksalna činjenica da svi Saloni dijele jednu vrlo karakterističnu crtu političke stvarnosti (ne samo) ovih prostora. Bez obzira u kojem smjeru promjena krenula, boljem ili lošijem, svaka nova izborna garnitura u potpunosti odbacuje pokušaje prethodne i započinje iznova. Od beskompromisnosti izbora, stranih gostiju, otvorenih ateljea, autorske izložbe, natječaja,  preko revolucije do tržišta, svaka od ovih metoda već je itekako uspješno oprobana, ali i vrlo brzo napuštena, pokazavši svoje izrazite prednosti, kao i nedostatke. Namjera ovogodišnjeg Salona je upravo vratiti se oprobanim pokušajima prijašnjih kolega i kolegica, kustosa i umjetnika, stvoriti kontinuitet, ponovno upotrijebiti metode koje su se pokazale uspješnima te pokušati otvoriti pitanje koje se proteže u pozadini svake od ovih izložbi: postoji li uopće mogućnost institucionalne pobune umjetnika?

Ovo pitanje je i okosnica ovogodišnjeg programa KOREKCIJA.  Dijagnoze, kao i u prijašnjih izdanja, ostaju iste: u mnogim slučajevima razina likovne pismenosti izrazito je niska, a tekstualna su obrazloženja iz pera budućih akademskih građana radova neartikulirana do stupnja začudnosti, dok je inventivnost ili pak razina izvedbe u dobroj mjeri povezana s izostankom bilo kakve vrste interesa i samoobrazovanja. Jednako tako vjerujem da boljke odabira odgovaraju upravo onima grupnih izložbi. Naime, kriteriji su različiti i neujednačeni ne s namjerom stvaranja prikaza najboljeg od najboljeg, nego zahtjevima revijalne izložbe Salona mladih: isticanje nova imena, odabir onih umjetnika koji izvedbom i zamisli odskaču na bilo koji način, ili pak imaju zaokružene, promišljene i suvisle prijave. Ne znači, naravno, da među onima koji nisu primljeni na izložbu nema i boljih radova. Dapače, tome i služi otvoreni arhiv prijava, jer Presjek ili Situacija nisu samo odabiri na izložbama, nego upravo i sve ono što je prijavljeno, kao i oni koji se odbijaju prijaviti.

Ovaj Salon smatra da odbijenih nema te je programom Korekcija otvoren svima.  Salon mladih ne traje samo jedan mjesec u dvije godine. Naime, pitanje budućnosti Salona nije pitanje same izložbe, nego i perioda između nje, suradnje institucije i pojedinaca te kreiranja sustava obrazovanja. S manje ili više razlike, većina ovih teza može se primijeniti ili je bila spomenuta i prisutna na gotovo sa svim proteklim izdanjima izložbe. U skladu s time, postoji velika vjerojatnost da će se inercijom jednako tako i nastaviti. Ovogodišnji je, dakle, 31. po redu Salon mladih još jedan u nizu eksperimenata, no kakvi god njegovi rezultati na koncu bili, eksperiment je ono što si Salon, ako već ništa drugo, može i treba priuštiti.

Kustos 31. salona mladih: Vladimir Čajkovac

Izlažu: Jelena Azinović, Vanja Babić, Jelena Dabić, Sebastijan Dračić, Dalia Finek, Martina Grlić, Luka Hrgović i Duje Medić, Vida Guzmić, Nina Kurtela, Ivan Latin, Hana Miletić, OKO, Pavle Pavlović, Petar Popijač, Ivan Prerad, Dina Rončević, Igor Ruf, Damir Sobota, Lana Stojićević, Stipan Tadić, Vanja Trobić i Damir Žižić.

Opširnije ...

Izložba – predavanja –  razgovori –  radionice – projekcije

4. – 23. rujna 2012.

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika

Meštrovićev paviljon

Trg žrtava fašizma bb, Zagreb

Otvorenje: utorak, 4. rujna 2012. u 19 sati

After party: Vip Club u 22.30 sati, Trg bana Jelačića 9

Ulaz na 31. Salon mladih je slobodan.

Radno vrijeme: svakim danom od 16:00 do 22:30

Opširnije ...

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika raspisuje

NATJEČAJ za
31. SALON MLADIH // Radna verzija

selekcija-produkcija.korekcija

Dom hrvatskih likovnih umjetnika
(Galerija Bačva, Galerija PM, Galerija Prsten)

4. rujna – 23. rujna 2012.

Natječaj se sastoji od dvije kategorije prijava:

1 SELEKCIJA

Na 31. salon mladih dokumentacijom se prijavljuju umjetnici s područja Hrvatske do 35. godine starosti bez obzira na formalno obrazovanje. Svaki autor može prijaviti jedan neizvedeni projekt ili jedan rad, nastao u periodu nakon 1.1. 2010. g. Radove će odabrati međunarodna komisija. Odabrani autori dužni su producirati i izvesti svoj rad.

 

Prijava treba sadržavati:

 

Potpuno ispunjen prijavni obrazac za SELEKCIJU. Prijave bez ispunjenog obrasca neće se razmatrati. Prijavnicu možete preuzeti klikom na: prijavnica_selekcija

– narativni opis / prijedlog projekta
– tehnički opis rada
– popratne materijale:

digitalnu dokumentaciju,

audio, video

fotografije (jpg, JPEG, tiff / 2400×1600 pixela / naziv npr. prezime_ime-naziv rada.jpg))

– CV/portfolio

 

 

2. PRODUKCIJA


Na 31. salon mladih dokumentacijom se prijavljuju studenti diplomskih studija Akademija likovnih umjetnosti, kao i diplomirani studenti diplomskih studija Akademija likovnih umjetnosti, pod uvjetom da od završetka studija nisu prošle tri godine. Svaki autor može prijaviti jedan neizvedeni projekt. Autori su dužni tijekom/do kraja Salona producirati i izvesti svoj rad. Za produkciju svaki odabrani autor će dobiti tehničku podršku i sredstva za produkciju od 500,00 do maksimalno 4000,00 kuna. Osim što je otvoren za sve, natječaj je i pozivni.

 

Prijava treba sadržavati:

 

Potpuno ispunjen prijavni obrazac za PRODUKCIJU. Prijave bez ispunjenog obrasca neće se razmatrati. Prijavnicu možete preuzeti klikom na: prijavnica_produkcija

– narativni opis / prijedlog projekta
tehnički opis rada

– troškovnik / procjenu troškova izvedbe rada
– popratne materijale

digitalnu dokumentaciju,

audio, video

fotografije (jpg, JPEG, tiff / 2400×1600 pixela / naziv npr. prezime_ime- 

  naziv rada.jpg))

– CV/portfolio

 ………………………………………………………………….

 

ROK ZA PREDAJU PRIJAVA JE 25. LIPNJA 2012.

 

Prijedlozi se osobno ili poštom dostavljaju na:


adresu: Tajništvo HDLU, Trg žrtava fašizma bb, 10000 Zagreb
e-mail:
info@hdlu.hr

 

S naznakom natječaja: 31.SALON MLADIH – SELEKCIJA ILI 31.SALON MLADIH – PRODUKCIJA

 

Naknadno prispjele i/ili nepotpune prijave se neće razmatrati.

 

Rezultati natječaja će biti objavljeni na službenim stranicama HDLU (www.hdlu.hr / natječaji) te putem e-maila, najkasnije 15. srpnja, 2012.

 

Pristigla se dokumentacija ne vraća autorima osim na poseban zahtjev i to u roku od 30 dana od objave rezultata na službenim stranicama Udruge (www.hdlu.hr). Po isteku navedenog roka za nepreuzetu dokumentaciju ne odgovaramo. HDLU ne preuzima obvezu vraćanja predanih materijala poštom. ne preuzima obvezu i trošak dostave i povrata umjetničkih djela.

HDLU pridržava sva prava za korištenje predanih materijala u svrhu javne prezentacije, publiciranja i propagandne uporabe svih prijavljenih radova/projekata bez naknade autorima.

 

Koordinacija: stručni tim HDLU

Kontakt: info@hdlu.hr

……………………………………………………….

 

31. SALON MLADIH // Radna verzija

selekcija-produkcija.korekcija

 

Ovaj Salon je radna verzija, u svojoj naravi više izvedba izložbe/izložbenog, nego izložba sama. Čitav program bazira se na prijavljenim radovima, no ne uzima ih kao gotov proizvod, nego kao startnu poziciju. Umjesto primarne obveze predstavljanja publici, Salon implodira – okreće se mladim umjetnicima, radnom procesu i raščlanjivanju samog izložbenog aparata. Sva sredstva inače namijenjena održavanju konvencija izložbe, kao što su pozivnice, arhitektura postava i oglašavanje, bit će stoga prebačena na poticanje proizvodnje.

Od samog osnutka 1968. godine svako novo izdanje Salona na svoj način nastoji izbjeći bazičnu postavku prikaza Presjeka ili Situacije trenutne umjetničke produkcije, dok ostaje paradoksalna činjenica da svi oni dijele jednu vrlo karakterističnu crtu političke stvarnosti (ne samo) ovih prostora. Bez obzira u kojem smjeru promjena krenula, boljem ili lošijem, svaka nova izborna garnitura u potpunosti odbacuje pokušaje prethodne i započinje iznova. Od beskompromisnosti izbora, stranih gostiju, otvorenih ateljea, autorske izložbe, natječaja, lunaparka, preko revolucije do tržišta, svaka od ovih metoda je već i te kako uspješno oprobana i pokazala je svoje izrazite prednosti kao i nedostatke. U povijesti pokušaja redefiniranja Salona, namjera ovog koncepta je učiti iz prošlosti te iskoristiti i objediniti sve pozitivne strane prethodnih pokušaja re-definiranja Salona. Služimo li se već ekonomskim jezikom, preskočit ćemo stalno definiranje vizije i misije Salona i prijeći na osnovne ciljeve te metode njihova ostvarivanja. Osnovni okviri Salona su određeni prema tome višestrukim početnim pozicijama koje otvaraju različite mogućnosti postavljanja odnosa umjetnik/kustos/institucija.

SELEKCIJA je odabir kustosa uz korektiv komisije, dok će mladi umjetnici i umjetnice uz financijsku i tehničku podršku PRODUKCIJE dobiti i svoj prostor reprezentacije u sklopu institucije HDLU-a, koji će moći iskoristiti na koji god način žele: kao prostor za predstavljanje svojih radova, sebe, svojih stavova i/ili političkih uvjerenja, prodajni prostor ili prostor za rad i odmor. Na taj način, omogućava im se i samim time predaje odgovornost aktivnog sudjelovanja u kreiranju vlastite pozicije. Dodatnim programom, KOREKCIJOM koji je treći dio osovine, nastoji se radionicama i predavanjima intervenirati teorijski u sam postav, dekonstruirati metode kustoskog izbora, obnoviti već oprobane, kao i izvesti nove hibridne mogućnosti izlaganja i činjenja umjetnosti te u suradnji s gostujućim umjetnicima i predavačima stvoriti temelje usporedbe kvalitete izvan vlastite sredine i zatvorenih okvira.

 

AIC

 

Koncept ovogodišnjeg Salona proizlazi iz pretpostavke da tako različite inicijative (bez iskrene namjere da istaknemo ili izostavimo ikoga) kao što su Velesajam kulture, Kultura promjene, MM, Kustoska platforma, OZAFIN, Boonika, MUU, Medika, Moda sa šlagom, projekti HDD-a, G-MK, Galženica, Greta, Atelier Žitnjak… u sebi sadrže već puno onoga što bi Salon kontinuirano, tijekom cijele godine, barem u nekim svojim dijelovima, trebao biti. Sam program (izbjegava se pojam popratni) nastoji u periodu trajanja Salona izvršiti potrebnu koncentraciju svih ovih događaja na jednom mjestu. Predlaže se za vrijeme trajanja Salona galeriju Karas, ili ulazni dio Galerije Karas transformirati u Informativni centar umjetnosti/Art Information Center. Razlog tome je što lokacija same galerije u centru, omogućava daleko veću vidljivost, nego li moguća sredstva oglašavanja.

Činjenica je da će svi ovi mladi umjetnici i umjetnice svoj prostor naći, ili već jesu, u jednoj od institucija i izlagačkih prostora u Zagrebu. Kako se kulturne institucije nalaze u nezavidnoj situaciji, smatramo potrebnim poticati suradnju. Korištenjem standardnih strategija turističkog oglašavanja nastojat ćemo ostvariti što veću vidljivost Salona kao i hrvatske umjetničke scene.

Ovaj prostor nastoji ostvariti sinergiju izlaganjem i predstavljanjem ne samo Salona, što je primarno, nego i svih ostalih umjetničkih subjekata koji se odluče sudjelovati u radu centra. Na jednom mjestu tako, našli bi se u samom centru grada svi zagrebački odnosno hrvatski kulturni subjekti, uz preduvjet da u svojim istupima i svojim prostorima podrže Salon. Pretpostavka je da bi od takve suradnje svi imali koristi: kulturna mreža institucija dobiva na vidljivosti, ističe se mreža kulturnog stvaralaštva, a sredstva ušteđena na marketingu, Salon preusmjerava na produkciju.

 

Vladimir Čajkovac, kustos 31.salona mladih

 

Info

RADNO VRIJEME GALERIJA PRSTEN, BAČVA I PM (DOM HDLU)

Tijekom trajanja izložbe Hrvatska svijetu do 15.5.2021. radno vrijeme je od ponedjeljka do nedjelje od 11 do 21h

Redovno radno vrijeme nakon 15.5.2021.:
srijeda – petak 11 do 19h
subota i nedjelja 10 do 18h,
ponedjeljkom, utorkom i praznikom zatvoreno.

Trg žrtava fašizma 16, Zagreb

 

RADNO VRIJEME GALERIJE KARAS

utorak: 10 – 13 sati
srijeda – petak: 16 – 20 sati
subota 10 – 13 sati
nedjeljom, ponedjeljkom i praznikom zatvoreno

Zvonimirova 58, Zagreb

Više informacija…

Dan otvorenih vrata

Izdvojeno

PLATI UMJETNIKA!

Web Hosting

Avalon web hosting
HDLU