• Izložba Maria Matokovića - Kontinuitet tišine, Galerija Prsten, 27.8. - 16.9. 2021.

Posts Tagged ‘Zlatan Vrkljan’

Igra sporta i umjetnosti
6. 2. – 22. 3. 2020.
Galerija Prsten i Galerija PM
Dom hrvatskog društva likovnih umjetnika

 

 

U četvrtak, 6. veljače u prostoru Galerije Prsten i Galerije PM Doma hrvatskih likovnih umjetnika  s početkom u 19 sati održat će se otvorenje izložbe ‘’Igra sporta i umjetnosti”, kojom se najavljuje stalni postav Hrvatskog športskog muzeja.

Hrvatski športski muzej, u partnerstvu s Akademijom likovnih umjetnosti iz Zagreba i Hrvatskim društvom likovnih umjetnika, predstavit će opsežan izložbeni projekt, koji postaje  mjesto susreta sporta, obrazovanja, kulture i umjetnosti, koji će kroz dva dijela svjedočiti o povezanosti umjetnosti i sporta

Prvi dio izložbe prezentira razvoj sporta i primijenjene umjetnosti u području sporta od vremena pokretanja organiziranih sportskih aktivnosti u Hrvatskoj do suvremenih dana, dok druga cjelina izložbe prikazuje sport kao profesiju i kao široko rasprostranjenu zdravu rekreativnu aktivnost, a ujedno i inspiraciju za nastajanje umjetničkih djela suvremenih likovnih i vizualnih umjetnika.

Na izložbi će biti predstavljen širok spektar izložaka – od muzejskih, koji spajaju tragove povijesti i pričaju priču o razvoju sporta, do umjetničkih djela koja komentiraju, opisuju osobna iskustva i govore o spoju mogućnosti različitih kreativnih igara sporta i umjetnosti.

U prvom dijelu izložbe Hrvatski športski muzej izlaže predmete iz vlastitog fundusa koji su vrijedni primjeri primijenjene umjetnosti i dizajna u području sporta, prije svega medalje, plakate, diplome i skulpture koji su se dodjeljivali kao nagrade. Njihovo vizualno oblikovanje ostvarilo je snažan utjecaj na promociju pojedinih sportskih događaja i općenito percepciju sporta u društvu. Veliki broj predmeta nije bio dostupan javnosti i izlaže se po prvi put, a mnogi od njih zauzet će istaknuto mjesto u budućem postavu koji će prezentirati razvoj i najveće uspjehe hrvatskog sporta i tjelovježbe. Na izložbi su prezentirani radovi preko 50 umjetnika i dizajnera od kojih su mnogi obilježili svoje razdoblje u razvoju hrvatske umjetnosti, pa je zanimljivo promatrati njihove radove iz rakursa sportske tematike. Među njima se nalaze i najveća imena hrvatske umjetnosti  poput Frangeša, Kerdića i Meštrovića, ali i umjetnika poput Stranića koji su gotovo cijeli svoj opus posvetili sportu.

Pregled razvoja umjetnosti u području sporta u Hrvatskoj prezentiran je kronološki, od kraja 19. stoljeća, u četiri  cjeline prema prekretnicama u hrvatskoj povijesti koje su imale presudan značaj za društvo što se reflektiralo na sport i umjetnost. U zasebnim cjelinama prezentirani su predmeti vezani za sokolski pokret i olimpizam.

Hrvatski športski muzej djeluje preko 70 godina u raznim ustrojstvenim oblicima, od 2003. godine kao nacionalna muzejska institucija pod okriljem Ministarstva kulture i sustavno prikuplja najvrjedniju nacionalnu baštinu iz područja hrvatskog sporta i tjelovježbe.

U drugom dijelu izložbe predstavljeni su radovi  hrvatskih likovnih umjetnika na temu sporta. Predstavljena umjetnička djela govore o strasti i ushitu, koji povezuju odgovor na pitanje zašto su sport i umjetnost najvažnija kreativna zabava i unutarnja promjena u suvremenom civilizacijskom okruženju i europskoj tradiciji.

Od najmlađe generacije do akademika, umjetnici kroz svoje iskustvo sportske aktivnosti, kroz sportove koje su trenirali, kroz dnevnu sportsku rekreaciju u kojoj uživaju, prenose iskustvo u svoja umjetnička djela koja govore o strasti, osobnim stavovima, rekreaciji, čarobnim sjećanjima na stare stadione, prijenosima sportskih natjecanja na crno bijelim televizorima, čaroliji natjecanja i radosti druženja.

Predstavljeni umjetnici: Grgur Akrap, Tomislav Buntak, Ivan Fijolić, Martina Granić i Martina Miholić, Svjetlan Junaković, Marin Marinić, Bojan Mrđenović i  Stipan Tadić, Zoltan Novak, Ivan Posavec, Josip Rončević, Maja Rožman, Matko Vekić, Zlatan Vrkljan, Mio Vesović

 

POPRATNI PROGRAM:

Stručna vodstva kroz izložbu:
Tijekom trajanja izložbe, svake srijede u 17.30, organizirat će se stručno vodstvo kroz izložbu. Okupljanje za vodstvo je ispred Galerije Bačva Doma hrvatskih likovnih umjetnika, Trg žrtava fašizma 16, Zagreb. Vodstva su besplatna uz predočenje ulaznice.
Za grupe veće od 10 posjetitelja ili izvan navedenog termina, molimo poslati prethodni upit na tajnistvo@hdlu.hr

 

Igre između sporta i umjetnosti – Željko Marcijuš

Igra sporta i umjetnosti – Marijan Sutlović

Igralište želja, sport i umjetnost – Tomislav Buntak

 

 

Organizatori:

 

                      

 

Uz potporu:

 

                                        

 

 

RADNO VRIJEME:

srijeda – petak 11 do 19h
subota i nedjelja 10 do 18h

ponedjeljkom, utorkom zatvoreno

petak, 7. srpnja u 20.00 u Galeriji Prsten  Doma hrvatskih likovnih umjetnika otvorit će se grupna izložba Materičnost u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti. Kustos izložbe je Feđa Gavrilović.

Opširnije ...

Materičnost u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti
Galerija Prsten
7.- 23.7.2017.

U petak, 7. srpnja u 20.00 u Galeriji Prsten  Doma hrvatskih likovnih umjetnika otvorit će se grupna izložba Materičnost u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti. Kustos izložbe je Feđa Gavrilović.

Izložba Materičnost u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti prikazat će radove čija je glavna izražajna i značenjska poluga upravo njihova materija. Riječ je uglavnom o slikarskim radovima, jer je tradicija materičnosti u slikarstvu, to jest inzistiranje na boji i njezinim intenzivnim nanosima, kao i drugim tvarima fizički inkorporiranima u sliku ključna za razumijevanje umjetnosti 20. stoljeća (od klasičnoga enformela 1950-ih), te poveznice tih tendencija sa suvremenim likovnim stvaralaštvom. Na izložbi će biti prikazani radovi suvremenika nastali u zadnjih dvadesetak godina, okvirno od 1995. Devedesete godine prošloga stoljeća uzete su kao početak zbog načelnoga povratka slikarstvu materije nakon značajnog reza koji su 1970-ih predstavljale minimalističke tendencije u hrvatskoj umjetnosti. Slikarstvo 1980-ih, ponovno se otvorilo boji, alegoriji i (ponekada) figuraciji, a od sredine 1990-ih do danas ono se počinje emancipirati od imperativa značenja (koje nije posve dokinuto, samo je ustupilo i ustupa sve više mjesta formalnom izrazu kao glavnom nositelju slike). Materičnost je jedan od načina te emancipacije, te je živa u umjetnosti do danas.

Na izložbi će biti predstavljeni radovi umjetnika iz različitih generacija.

Izlažu: Đuro Seder, Biserka Baretić, Zlatko Keser, Vatroslav Kuliš, Zlatan Vrkljan, Bojan Šumonja, Zoltan Novak, Ivica Plavec, Predrag Todorović, Davor Mezak, Koraljka Kovač, Fedor Fischer, Ivana Vulić, Mak Melcher, Željka Cupek, Grgur Akrap i  Domagoj Rogina.

Izložba je realizirana uz financijsku potporu Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba.

 

RADNO VRIJEME IZLOŽBE

srijeda – petak: 11 – 19 h
subota i nedjelja 10 – 18 h
ponedjeljkom, utorkom zatvoreno

Dom HDLU
Trg žrtava fašizma 16
10000 Zagreb

12140036_10153653491516092_5992301195256017399_o

NAJAVLJUJEMO: 3. BIJENALE SLIKARSTVA

Ova izložba jedan je od najrelevantnijih umjetničkih događaja u 2015. godini
kojom se potvrđuje značaj suvremenog hrvatskog slikarstva

Opširnije ...

IMG_5040Zlatan Vrkljan
BICIKLISTI
07.06.2013. – 23.06.2013.
Otvorenje izložbe 07.06.2013. u 19 sati u Galeriji Bačva, Trg žrtava fašizma bb, 10000 Zagreb.

Zašto biciklisti?

Zagovor najnovijeg ciklusa slika Zlatana Vrkljana

-A zašto ne… atletičari? – moglo bi se, u duhu znanoga oporo-jetkoga vica, zapitati kojim povodom tematsko-ikonografskoga izbora recentne daze slikara Zlatana Vrkljana. Doista, sustavno predstavljanje grupe ljudi istoga zajedničkog nazivnika, u istom ili vrlo sličnom položaju, stavu, formatu, znači čvrstu i jasnu odluku, svojevrsni program, gotovo ravnopravan strukturalnom mišljenju ili konceptualnoj dosjetci. Petnaest jednakih velikih kadrova sa središnje predstavljenim cjelovitim figurama, popraćenima odgovarajućim, pripadnim im vozilom, tvore izložbu neosporno određenoga likovnog učinka, ali i manifestiraju stanovite afektivne, mentalne, pa stoga i metavizualne tendencije.

Opširnije ...

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika i Gradska skupština Grada Zagreba

imaju čast pozvati Vas na svečanost uručenja

Likovnih nagrada Hrvatskog društva likovnih umjetnika

za 2012. godinu

Likovna nagrada za životno djelo

SANJA IVEKOVIĆ

Likovna nagrada za najbolju izložbu

ZLATAN VRKLJAN

Zbrajanjem do beskraja, Umjetnički paviljon, Zagreb

Likovna nagrada mladom umjetniku

DAMIR OČKO

Svečana dodjela nagrada održat će se u

Staroj gradskoj vijećnici,

Ulica Sv. Ćirila i Metoda 5, Zagreb

u ponedjeljak 17. prosinca 2012. godine u 12 sati.

Gradska skupština Grada Zagreba pokrovitelj je nagradama HDLU od 1995. godine.

Odbor za dodjelu nagrada:

Tea Hatadi, Zlatko Kopljar, Mio Vesović, Zoltan Novak i Ljiljana Mihaljević

Likovna nagrada za životno djelo

SANJA IVEKOVIĆ

Aktivistica, feministica, performerica, video pionirka i neposlušno dijete hrvatske umjetnosti – sve ovo ide uz opis umjetnice Sanje Iveković. Umjetnica je započela svoj bogat stvaralački rad zajedno s generacijom hrvatskih i jugoslavenskih umjetnika koncem šezdesetih godina prošlog stoljeća, u periodu u kojem se umjetnici prisvojiši post-duchampovske poteze za propitivanje modernističke doktrine, polako počinju oslobađati utjecaja institucionalnog mainstreama i postavljaju temelje Nove umjetničke prakse koja djeluje kao antipod službenoj umjetnosti. Sanja Iveković u tom periodu producira djela cross- kulturalne rezonancije koja se kreću od konceptualnih fotomontaža do videa i performansa. Dok je sedamdesetih godina Iveković propitivala uvjerljivost kvalitete masovnih medija, devedesetih – padom berlinskog zida, raspadom Jugoslavije, te nacionalnim zanosom mlade hrvatske države – ona svoj umjetnički interes usmjerava na transformaciju stvarnosti iz socijalističkog u postsocijalistički politički sustav.

Treba naglasiti da je Iveković od početka svoje karijere do danas kontinuirano zainteresirana za položaj i prava žena u društvu. To možemo prepoznati već u njenim ranim radovima kao što su Dvostruki život (1975.-76.) rad u kojem 66 fotografija iz svog privatnog života suprostavlja fotografijama fotomodela preuzetih iz modnih časopisa spajajući ih na temelju sličnosti u pozama, situacijama ili lokacijama. Slijedi cijeli niz radova koji se bavi feminističkom tematikom: Struktura (1975.-76.), Papirnate žene (1976.-77.), Make Up – Make Down (1978.), Ženska kuća te možda njen najpoznatiji javni projekt – Lady Rosa Luxemburg (2001.) kojim propituje svrhu i ulogu javnog spomenika gdje su žene zastupljene samo kao alegorijske figure i simboličke nositeljice nacionalne povijesti. Ideju za ovaj rad Iveković je temeljila na istraživanju povijesti luksemburškog pokreta otpora za vrijeme Drugog svjetskog rata i činjenici da je ženska borba, iako su žene odigrale značaju ulogu, ostala nezamijećena i izvan službene povijesti. Umjetnica je prikazala lik Nike – simbola pobjede kao trudnu, stvarnu ženu što možemo protumačiti kao pokušaj vraćanja ženske figure na zasluženo mjesto u povijesti.

Sanja Iveković je izlagala na mnogim domaćim i međunarodnim izložbama od kojih posebno ističemo: Istambulski biennale 2007., Documenta u Kasselu (2002. i 2007.), Manifesta u Luxemburgu (1998.), te dvije recentne retrospektivne izložbe u njujorškoj MoMa-i i luksembuškom Mudam-u.

Sanja Iveković je umjetnica koja, prema vlastitim riječima, ne isporučuje odgovore, već postavlja pitanja pokušavajući učiniti vidljivima goruće društvene probleme kao što su: nasilje nad ženama, privatizacija javnog prostora, odnos ljudi prema politici, seksualnosti i prema rodnoj ravnopravnosti.

Umjetnica koja ne vjeruje u ideju umjetnika s velikom misijom i koja tvrdi kako je sve u malim koracima, upravo je pomoću tih malih koraka učinila vidljivim ono nevidljivo, stvorila je napuklinu, zapravo iskliznuće postojećih stabilnih i fiksnih pozicija stvorivši nova značenja (Bojana Pejić) i na taj način postala nezaobilaznim krivcem promjene percepcije naše stvarnosti.

Ljiljana Mihaljević

Likovna nagrada za najbolju izložbu

ZLATAN VRKLJAN

Zbrajanjem do beskraja, Umjetnički paviljon, Zagreb

Zlatan Vrkljan na hrvatskoj je likovnoj sceni aktivno prisutan već više od trećine stoljeća. Iako je kao umjetnik uspješno istraživao izražajne mogućnosti različitih likovnih disciplina, uvijek bi se vraćao svojem iskonskom mediju – slikarstvu. Između Vrkljana i slikarstva, ili preciznije rečeno, slikarskog procesa, doista postoji svojevrsna egzistencijalistička povezanost. Do sada je slikao i figurativno i apstraktno, ali u oba slučaja slikarski bi mu dodir uvijek na neki začudan način uspijevao biti suptilan i samouvjeren, liričan i kontemplativan te strastven i odmjeren istodobno. Njegove slike stoga nikada ne djeluju predvidljivo, već uvijek stvaralački vitalno, ali također i autorski prepoznatljivo.

Samostalna izložba u velebnom prostoru Umjetničkog paviljona svakom hrvatskom likovnom umjetniku neosporno predstavlja jedan od važnijih trenutaka u karijeri. Ovu priliku Vrkljan je iskoristio kako bi pokazao svoje apstraktne triptihe odnosno kvadriptihe ovećih dimenzija.Uzeti kist u ruke i pristupiti platnu za njega znači zaputiti se u proces bremenit brojnim konotacijama, ponajprije filozofskim i psihološkim, ali također – kolikogod to možda neobično zvučalo – i onim fiziološkim. Vrkljanove slike, naime, pod dodirima njegova kista kao da dišu, razvijaju se, postupno sazrijevaju, zadobivaju ožiljke, a samim time i stare. I sve to u simbiotskoj povezanosti s vlastitim tvorcem. Slojevi boje i voska – na nekim slikama diskretno upotpunjeni i postupkom kolažiranja – strpljivo će se nizati jedan preko drugoga, rezultirajući tako nedvojbeno vibrantnim, ali istodobno i gotovo pa terapeutskim talozima. Vrkljan ne spada među slikare koji slikaju lako i neodgovorno; nikad se neće podati žovijalnoj raspojasanosti geste. Pa ipak, potezi su mu potentni, snažni te ostavljaju utisak apsolutne nesputanosti. Ovdje je riječ o kontroliranoj, ali izrazito snažnoj slikarskoj energiji. Vrkljan ne konstruira, ali utiskuje i taloži; u njegovu stvaralaštvu dimenzija vremena neprijeporno ima izuzetno važnu ulogu. Također, na ovim slikama moguće je mnogo toga razotkriti i dekodirati, ali postoje, dakako, i oni neistraženi dijelovi gdje vladaju intuicija i čiste emocije.

U svojem cjelokupnom dosadašnjem stvaralaštvu Zlatan Vrkljan nastojao je prodrijeti u samu suštinu slikarskog procesa, a s jednakim žarom čini to i danas. Njegova ovogodišnja izložba u Umjetničkom paviljonu to na najbolji način pokazuje i dokazuje.

Zoltan Novak

Likovna nagrada mladom umjetniku

DAMIR OČKO

Posljednjih nekoliko godina Damir Očko realizirao je posebno zanimljiv opus 6 “filmova umjetnika” kao “filmova za galerije”, od The boy with a Magic Horn, End of the world, The Age of Happiness (2009), The Moon Shall Never Take My Voice (2010),We saw nothing but the uniform blue of the sky (2012) i posljednjeg Spring.

Ove godine realizirane su mu tri samostalne izložbe – velika monografska izložba Kingdom of Glottis u Palais de Tokyo u Parizu, koja obuhvaća tri posljednja filma, a za koju je film Spring i realiziran i produciran, te seriju od dvadesetak novih fotokolaža, izložba On Ulterior scale (realizirana ovog ljeta u MMC Luka u Puli) koja se temelji na izložbi iz Kunsthalle Duesseldorf (2011) i predstavlja radove na papiru (kolaže/crteže, knjigu umjetnika) koji do sada nisu bili prikazivani u Hrvatskoj, te izložba We saw nothing but the uniform blue of the Sky, u galeriji Tiziana di Caro u Salernu (Italija).

Očko uz filmske izvodi niz radova na papiru, različite vizualne, grafičke materijale, kolaže, skice, crteže, knjige umjetnika i tipografske partiture. Oni blisko komuniciraju sa praksama konkretne i vizualne poezije, umjetničke forme i vrste vizualnog izražavanja koja se formira na rubovima književnosti, vizualnih umjetnosti i grafičkog dizajna.

Kod njega grafički elementi postaju prostor istraživanja, istovremeno autonomno i komplementarno izražajno sredstvo kojim se može nadopuniti razumijevanje i učinak djela i proširiti prostor filmskog izraza kao kompleksne audiovizualne orkestracije. Interes za glazbu i “aparat” ljudskog glasa i govora, vodeće su preokupacije Damira Očka. Uvijek me zanimalo pitanje kako se narativ prenosi glazbom – tvrdi Očko.

U njegovim filmovima upravo glazba i glas predstavljaju mjesta oko kojih se konstruiraju narativi djela. Posebna je pažnja posvećena oblikovanju sloja zvuka koji sudjeluje u izgradnji arhitekture djela, kao da formira njegov prostor i volumen, te sudjeluje u proizvodnji značenja. Specifična koreografija pokreta protagonista i pokreti filmskih izražajnih sredstava, dodatno sudjeluju u formiranju značenja koje se postepeno otkriva kroz interakciju svih elemenata, a film nas uvlači u čudesan prostor fikcije i iluzije, u koji je publika duboko uronjena.

Branka Benčić

Info

RADNO VRIJEME GALERIJA PRSTEN, BAČVA I PM (DOM HDLU)

srijeda – petak 11 do 19h
subota i nedjelja 10 do 18h,
ponedjeljkom, utorkom i praznikom zatvoreno.

Trg žrtava fašizma 16, Zagreb

 

RADNO VRIJEME GALERIJE KARAS

utorak: 10 – 13 sati
srijeda – petak: 16 – 20 sati
subota 10 – 13 sati
nedjeljom, ponedjeljkom i praznikom zatvoreno

Zvonimirova 58, Zagreb

Više informacija…

Dan otvorenih vrata

Izložbe

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Izdvojeno

PLATI UMJETNIKA!

Web Hosting

Avalon web hosting
HDLU