IZLOŽBA: 32. SALON MLADIH

Pozivamo Vas na otvorenje

32. SALON MLADIH

i izložbe

„Venientes“- izbor iz godišnje produkcije ALU 2013. / 2014. g.

7. srpnja 2014. godine u 20 sati u Domu hrvatskih likovnih umjetnika,

Trg žrtava fašizma 16, 10 000 Zagreb

Galerija Bačva, Galerija Prsten i Galerija PM

Izložba se može pogledati svakim danom od 13-21 sat do 27. srpnja 2014.

Rosebud1

                                                                                                    Luka Hrgović “Rosebud”
 

Natječaj za izlaganje za ovogodišnji Salon mladih, koji je pokrenuo različita pitanja, započeo je sa citatom velikoga Krleže, a  otvorenje Salona održano je sedmog srpnja, baš na Krležin rođendan, sretnom koincidencijom, kojoj možemo pripisivati različita mistična značenja. Salon ove godine predstavlja niz radova mladih umjetnika slikama, skulpturama, grafikama, ambijentima i videoradovima. Radovi su izabrani neopterećeni služenju trendovima i floskulom o nepostojanju ukusa.

Slike Grgura Akrapa u slikarski naglašenom tretmanu kao da prizore sa osobnim autorovim asocijacijama utiskuju u boju, a sličan, bogat pristup materiji, samo sa cijeđenjem značenja,  ima i Tanja Škrgatić, ističući bogatstvo mogućnosti slikarstva. Materičnost i igra formom, ali i procesom u kojemu umjetničko djelo, traje, propada fizički, ali i dobiva druge formalne karakteristike prisutni su i u radu Maka Melchera. Slikarsko tematiziranje intime vidimo u radu Valentine Supanz, koji podsjeća na ozračja Tennessee Williamsovog opusa, a u radu Renea Bachracha Krištofića uočavamo poetsku tematizaciju problema utopije. U svoj osobini svijet uvlači nas i Ivona Jurić, kao i Valerija Cerovec, u instalaciji nadahnutoj Proustom. Osobne memorije prisutne su u grafikama Dalije Finek, a kolektivne u radovima Martine Grlić. Crteži Ive Višošević, ili video Darie Žmak i Andree Knežević  bave se temama ženskog života, intime i rada. Treba istaknuti i pejzaže maje Bachler nordijskih, ibsenovsko – bergmanovskih  asocijacija, kao i mračnu sliku Nataše Vuković.

Slikarstvo na specifičan način shvaćaju i Josip Tirić, Vedran Urličić, Ivana Koren ili Domagoj Rogina, a ono što bi vrijedilo istaknuti kod svih radova na izložbi jeste da se zavaravaju kako je poruka u umjetnosti njezin razlog postojanja, odnosno, ne koriste svoj mediji kao alibiji podilaženja bilo kojim aktualnim površno- mislilačkim strujama. Skulpture Alane Kajfež posjeduju meditativne kvalitete, postavljaju pitanja samom svojom formom. Neku vrstu misticizma daje Vice Tomasović, a Maja Šimunović stvara „otoke“ kao minijaturnu instalaciju. Društveni komentar posjeduje i instalacija Vojina Hrastea i crtež Mirona Milića, dok Josipa Štefanec prikazuje eksploziju crnih platana,  u spoju minimalističkog ponavljanja iste forme i baroknog užitka osvajanja prostora.

Svojevrsni poetski pristup prisutan je u video radu Frana Makeka, a zanimljivo minimalno artikuliranje formalnih elemenata u radovima Krunoslava Dundovića. Ovi autori pokazuju kako je refleksija u umjetnosti nešto što se treba čitati višeznačno, a ne kao parola dana. Njima bi valjalo priključiti i Petra Bunića, Duju Medića i Mitra Matića, kao i Zdravka Horvata. Svi oni upisuju sebe u svoj proces rada, sam čin shvaćaju gotovo ritualno, ali ne zaustavljaju se na njemu, to jest čin nije sam sebi svrha, nego traže produkt.

Josipa Čeliković i Ina Ivandić u svome ambijentu podsjećaju na vrijednosti prirode koje dokona galerijska publika zaboravlja, a isto se može reći i za Vitra Drinkovića, koji izlaže gadget pomoću kojega osvještavamo disanje, nešto toliko svakodnevno, a istovremeno bitno. Naturalizam je prisutan i u Janka Petrovića, pa i Ivane Jurić, koja izlaže instalaciju iz svoga posljednjeg filma.

Film je bio inspiracija za svjetove koje slika Patricija Purgar, kao i za svekoliko stvaralaštvo Luke Hrgovića, koji podsjeća  kako su sanjke iz Građanina Kanea najbolji pokazatelj životnih i umjetničkih vrijednosti.

Duhovit pristup tradiciji na razini forme daje Luka Čačić, suvremenim problemima u arhitekturi Damir Sekulić, mogućnosti bijega Janko Ivčić (na konceptualan način). Posve anarhičan i bizarno duhovit  rad daje autor/ica pod pseudonimom Neumnoživi. Duhovitost je prisutna i u Mare Tute, ambicioznog Petra Popijača i, dakako,  Mire Župe koji izlaže svoje strip – crteže i skulpture.

Širina umjetničkog stvaralaštva i bogatstvo izričaja ono su što možete očekivati na ovogodišnjem Salonu mladih.  Katalog izložbe će izaći do kraja ove godine.

Izložba „Venientes“(hrv.“oni koji dolaze“) projekt je koji se realizira već 4. godinu zaredom sa ciljem predstavljanja ponajboljih radova iz godišnje produkcije Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Kao i proteklih godina, komisija sastavljena od profesora-predstavnika šest odsjeka Akademije prilikom završne izložbe odabrala je  radove koji će predstaviti ovogodišnje rezultate dvadesetak studenata slikarskog, kiparskog, grafičkog odsjeka, nastavničkog odsjeka kao i odsjeka za animirani film i nove medije.

 

lmkzg

32. salon mladih omogućen je sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba.

 

Info

RADNO VRIJEME GALERIJA PRSTEN, BAČVA I PM (DOM HDLU)


utorak – petak 12 do 20h
subota i nedjelja 11 do 19h

ponedjeljkom i praznikom zatvoreno

Trg žrtava fašizma 16, Zagreb

RADNO VRIJEME GALERIJE KARAS

srijeda – petak: 15 – 20 sati
subota 10 – 13 sati

nedjeljom, ponedjeljkom, utorkom i praznikom zatvoreno

Zvonimirova 58, Zagreb

Više informacija…

Dan otvorenih vrata

Izdvojeno

PLATI UMJETNIKA!

HDLU