MEŠTROVIĆEV PAVILJON ZATVOREN ZBOG OBNOVE
INFORMACIJE ZA POSJETITELJE
EUROPSKI DAN KREATIVNOSTI:
MJESTO IZVEDBE I STVARANJE GRADA
održan međunarodni znanstveni skup
Održan je međunarodni znanstveni skup, 4. travnja 2016. u Klubu HDLU, Meštrovićev paviljon. Skup je bio otvoren za zainteresiranu javnost te su, osim izlagača i stručnih suradnika, prisustvovali studenti Filozofskog fakluteta, nekolicina hrvatskih umjetnika te gošća izlagač iz Norveške, Kirsti Mathiesen Hjemdahl.
Josip Zanki: Projekt CreArt
Jasna Čapo: Projekt Stvaranje grada: prostor, mjesto, kultura
Nevena Škrbić Alempijević: Etnološki i kulturnoantropološki pogled na stvaranje grada umjetničkim izvedbama
Andrej Mirčev: Anamneza, Arhiv, Antifašizam
Sanja Potkonjak: „Za potpuno podruštvljavanje”. Umjetnička transformacija postindustrijskog (g)rada
Suzana Marjanić: Izvedba grada: lokalna scena
Gordana Vnuk: Kazalište i javni prostori grada
Kirsti Mathiesen Hjemdahl: Innovation and re-invention by art – upcycling, performing and curating
Na međunarodnom znanstvenom skupu obrađivala su se pitanja mjesta i nemjesta kao platforme stvaranja značenja grada, ali i generatora umjetničkih intervencija. Projekt će se dokumentirati popratnom knjigom u kojoj će biti objavljeni radovi sa znanstvenog skupa, kao i dokumentacijski materijali vezani uz umjetničke intervencije u javnim prostorima.
Znanstveni skup bio je nastavak na umjetničke intervencije u javnom prostoru koje su se izvele u okviru projekta mjesto izvedbe i stvaranja grada kojim je HDLU, u okviru EU projekta CreArt, obilježio Europski dan kreativnosti. Projekt i znanstveni skup izvodili su se u suradnji s Odsjekom za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te s Institutom za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, u okviru projekta Stvaranje grada: prostor, kultura, identitet (HRZZ).
Svrha projekta je povezivanje umjetničkog stvaralaštva i znanstvenog istraživanja kao mogućeg procesa kojim se potiču novi kreativni procesi s ciljem senzibilizacije i transformacije javnog prostora kao arhetipskog mjesta u kojemu je moguće djelovati izvan korporativnih modela i dominantnih kulturnih industrija.
Uz potporu: