Privatizirani salon ili paradoksi domaće likovne scene

Prije mjesec dana ULUPUH je raspisao natjecaj za izlaganje na 46. zagrebackom salonu - renomiranoj izlozbi koja je posvecena primijenjenim umjetnostima i dizajnu, a gdje domaci likovni umjetnici i dizajneri izlazu javnosti svoja recentna likovna djela vec dugi niz godina koliko zagrebacki salon postoji. Medjutim, u propozicijama natjecaja pojavljuje se pravilo da svaki autor mora platiti participaciju u iznosu od 300 kn po radu, i novac se autorima ne vraca, bez obzira da li su oni prosli ziriranje za Salon ili nisu. Ovakva praksa u ULUPUH-u uhodana je vec duze vremena, osim clanarina koje toj udruzi placaju njezini clanovi svake godine, udruga ULUPUH jos zeli povecati svoje prihode i pristupnim kotizacijama, koje naplacuje umjetnicima za razlicite izlozbe.

Sto ovdje nije u redu ? Pa prije svega, jedan kronicni nedostatak socijalnog osjecaja te udruge prema onim domacim umjetnicima koji su slabijeg imovinskog stanja i kao takvi nece moci platiti pristupnu kotizaciju od 300 kn po radu, cime ce biti gurnuti u izolaciju zbog necije drske pohlepe, uprkos tome sto se mozda radi o kvalitetnim umjetnicima koji imaju znacajan rad iza sebe, kao i profesionalna postignuca. Nadalje, zagrebacki salon je takodjer i zirirana, priznata izlozba koja se tretira kao uvjet za primanje u Hrvatsku zajednicu samostalnih umjetnika, kao i za zadrzavanje statusa u njoj. Ako kriterij za ucesce na jednoj takvoj izlozbi bude samo 300 kuna, onda ce se po mom misljenju srozati svi drugi kriteriji kvalitete, jer ce ziriranu i bodovanu izlozbu za odrzavanje statusa samostalnog umjetnika dobiti samo oni umjetnici koji si to budu mogli i platiti !

Da li smo dosli do toga da ce neciji ekonomski status biti jedino mjerilo strucne kvalitete i da li bi hrvatski umjetnici i dizajneri na to trebali olako pristati ? Ja mislim da ne bi. Prvenstveno zbog toga sto udruga ULUPUH svake godine dobija velike dotacije od ministarstva kulture i grada Zagreba, i te dotacije dobija u ime umjetnika cija prava navodno stiti. Ali uz te dotacije, ULUPUH svoja sredstva za svoj opstanak zeli namaknuti i od umjetnika, pri cemu ljudi koji i budu platili tih 300 kuna kotizacije po radu nece dobiti jasan i transparentan troskovnik - sta zapravo oni tocno placaju i u kojim iznosima po odredjenim stavkama troskovnika ?

Nije ovo problem samo sa ULUPUH-om, u nas ima jos takvih likovnih udruga koje su vec odavno usvojile praksu parazitiranja na ledjima umjetnika koji zive od svog profesionalnog rada, ali takodjer i zamagljivanja profesionalnih kriterija pred kulturnom javnoscu. Udruge ce se naravno pravdati da je organizacija izlozbe skupa, da treba platiti kustosa, clanove komisije koja zirira radove, pa tu je sigurno planiran i neki skupo opremljeni katalog, pa medijska promidzba, otvorenje, koktel, itd., itd. - pri cemu ce svi u toj podjeli poslova dobiti neki honorar, osim samih umjetnika ! Domaci umjetnici dakle kao moderno roblje takvih udruga ne samo da nece dobiti honorar, nego jos moraju i platiti ulazak na izlozbu da bi se gospoda iz tih udruga uopce udostojila da ziriraju njihov rad.

Ovom prilikom ja bih apelirala na sve clanove domacih likovnih udruga, ali i kulturnih institucija - da dobro razmisle o jednom pitanju: zelimo li stvarno nase kolege slabijeg imovinskog stanja gurnuti u izolaciju i onemoguciti im izlaganje na salonu, podrzavajuci ovakve salone koji sve vise pocinju podsjecati na neciji privatni ekonomski interes, na goli biznis umjesto na kvalitetnu likovnu i vizualnu umjetnost, zelimo li stvarno do te mjere srozati kriterije struke i svoje osobne, a sve samo zato da bi jedna mala elita vladajucih u domacim likovnim udrugama odrzala samu sebe na vlasti, ne birajuci pri tom sredstva ?

Smatram da se strukovna javnost mora ostro usprotiviti ovoj praksi i zahtjevam od ULUPUH-a da ukine ovu kotizaciju umjetnicima - troskovi salona mogu se, i moraju srezati sa boljom organizacijom salona i pametnijim planiranjem, a ne da se oni prebijaju preko ledja domacih umjetnika i dizajnera. Takodjer apeliram na sve kolege da prestanu svojom participacijom podrzavati zastarjele, umjetnicima nekorisne i pohlepne sustave, koji cinicno ignoriraju realnost zivljenja domacih likovnih i vizualnih umjetnika. Bez obzira sto neki jako zele izlagati na tom salonu, zapitajte se sto u konacnici i koga podrzavate, kad podrzavate placene, komercijalne izlozbe u kojima je kriterij novca zamjenio kriterije kvalitete, kome uopce mogu biti korisne takve izlozbe ?

ULUPUH ne moze privatizirati domacu likovnu scenu kao neki svoj privatni posjed, te ne moze i ne smije postaviti zid ekonomskih interesa izmedju domacih umjetnika, dizajnera i njihove publike, stoga ce se pravila zagrebackog salona morati pod hitno mijenjati, ukoliko ta manifestacija zeli zadrzati bilo kakav i najmanji privid strucnosti i kompetencije u nasem javnom kulturnom prostoru.

U Zagrebu, 4. 4. 2010.
mr. art Krešimira Gojanović, ak. slik. graf.

Poštovani,

Međunarodna galerija portreta Tuzla osnovana je 1964. godine. Od tada pa do danas, Galerija je od otkupnih nagrada, poklona umjetnika, te na druge načine u svojim kolekcijama prikupila preko 4000 djela domaćih i inostranih umjetnika. S toga možemo reći da je naša institucija svojevrsni muzej slikarstva.

Od 1980. godine Galerija je pokrenula Internacionalni bienalni festival portreta, crteža i grafike INTERBIFEP. To je jedna od najistaknutijih manifestacija u Bosni i Hercegovini sa međunarodnim kulturnim predznakom a jedna od četiri na prostoru bivše Jugoslavije. Ova manifestacija je do sada okupila umjetnike iz preko 80 zemalja svijeta, Evrope, Azije, Afrike, Amerike i Australije.

Obraćamo Vam se sa pozivom da učestvujete na ovogodišnjem XIV INTERBIFEP (Internacionalni bienalni festival portreta - crteža i grafike) koji će se održati od 17. septembra do 2. novembra 2011.godine u Tuzli.

Sve informacije u vezi XIV INTERBIFEP-a se nalaze u Pravilniku koji Vam dostavljamo. Možete takođe naći sve potrebne dokumente na našoj web stranici : www.galerijaportreta.ba

pravilnik-xiv-interbifep

poziv_bh1

prijava

Na 4. sjednici Upravnog odbora i Nadzornog odbora HDLU-a održanoj u srijedu, 23. ožujka 2011. godine, u nazočnosti članova Upravnog odbora Josip Zanki, predsjednik, Tomislav Buntak, dopredsjednik, Koraljka Kovač, Gordana Bakić Vlahov,članovi; i Nadzornog odbora Hrvoje Šercar i Stanko Abadžić, članovi, donesena je odluka o datumu održavanja IZVANREDNE SKUPŠTINE HDLU.

Izvanredna Skupština će se održati u četvrtak, 5. svibnja 2011. godine u 18 sati.

P O Z I V

Na temelju odluke Upravnog odbora HDLU od23. ožujka 2011. godine u skladu s člankom 23. Statuta HDLU, sazivam IZVANREDNU SKUPŠTINU HDLU u Domu hrvatskih likovnih umjetnika, u četvrtak, 5. svibnja 2011. godine s početkom u 18 sati.

DNEVNI RED

1. OTVARANJE SKUPŠTINE

• - himna «Lijepa naša»
• - minuta šutnje za preminule članove HDLU
• - pozdravna riječ Predsjednika HDLU-a
• - obraćanje uzvanika gostiju (predstavnik Ministarstva kulture, predstavnik Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba, predstavnik HZSU)

2. RADNI DIO SKUPŠTINE:

• - utvrđivanje broja nazočnih
• - izbor zapisničara /1 član/
• - izbor ovjerovitelja /2 člana/

3. USVAJANJE DNEVNOG REDA

4. IZVJEŠĆA TIJELA UPRAVLJANJA O DJELOVANJU HDLU-a IZMEĐU DVIJE SKUPŠTINE

• - predsjednik HDLU i Upravnog odbora /Josip Zanki/
• - ravnateljica o radu i ostvarenju programa HDLU /ravnateljica Gaella Alexandra Gottwald/
• - financijsko izvješće /Interexpert d.o.o./
• - izvješće Nadzornog odbora
• - izvješće Odbora za Statut
• - izvješće Odbora za dodjelu nagrada
• - izvješće Časnog suda

5. PRIJEDLOG NOVOG STATUTA HDLU

6. IZVJEŠĆE O OVRSI

7. RAZNO

Predsjednik HDLU i Upravnog odbora
Josip Zanki, akademski slikar

Temeljem odluke Upavnog odbora HDLU upućeni su dopisi Hrvatskom saboru, Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu; Predsjedniku države prof. dr. sc. Ivi Josipoviću, Predsjednici vlade RH Jadranki Kosor, dipl. iur., te zastupnicima u Hrvatskom saboru o potrebi da se donese Zakon o likovnim umjetnicima u Saboru Republike Hrvatske koji bi regulirao prava i položaj i prava likovnih umjetnika u hrvatskom društvu, a temeljem kojeg bi se osnovala Komora likovnih umjentika.

.

Zagreb, 24. ožujka 2011.
Urbroj: 272/11

Poštovani,

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika je nevladina, neprofitna i nestranačka strukovna udruga čiji su članovi likovni umjetnici različitih umjetničkih izraza i svih generacija. Udruga je utemeljena još 1868. g. i od tada, pod raznim nazivima, kontinuirano djeluje. Osnovni ciljevi i djelatnost udruge su poticanje suvremenog likovnog stvaralaštva, unapređenje i zaštita slobode likovnog djelovanja, organizacija izložbi, sudjelovanje u pripremama za donošenje zakona i propisa koji se odnose na likovno stvaralaštvo, zaštita socijalnih prava umjetnika.

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika godišnje organizira ili sudjeluje u organizaciji četrdesetak izložbi u četiri različito profilirana galerijska prostora, čime pokriva gotovo sve segmente umjetničkog izraza od velikih nacionalnih i međunarodnih manifestacija, do projekata u novim medijima bliskih eksperimentu. Izložbe nastojimo pratiti predavanjima, radionicama ili prezentacijama projekata, a galerijski prostori društva otvoreni su svim vrstama umjetničkog djelovanja, od plesa i performance-a do glazbe i kazališta.

Prošle godine održan je 45. zagrebački salon i 30. salon mladih sa temom Tržište. U sklopu oba salona održane su radionice o autorskim pravima i o tržištu umjetnina. Zaključak je da u Hrvatskoj ne postoji legalno tržište umjetnina, i također da u Hrvatskoj nisu regulirana autorska prava likovnih umjetnika na način kako su regulirana prava glazbenih stvaratelja (glazbenika). Zbog sve većeg broja natječaja za izradu javnih skulptura i kiparskih intervencija u prostoru , kao i drugih natječaja u kojima sudjeluju likovni umjetnici, ukazala se potreba za osnivanjem Komore likovnih umjetnika. Poslove javnih natječaja raspisuju Gradovi i Općine ili Komora arhitekata, zbog čega su likovni umjetnici bačeni u drugi plan, te se iz svih tih problema ukazala potreba za donošenjem Zakona o likovnim umjetnicima u Saboru Republike Hrvatske, koji bi regulirao prava i položaj i prava likovnih umjetnika u hrvatskom društvu.

Ovo pismo predstavlja inicijativu Hrvatskog društva likovnih umjetnika za donešenjem takvog zakona i u čijoj smo izradi spremni sudjelovati. Našu inicijativu podržavaju i ostale udruge likovnih umjetnika u Republici Hrvatskoj.

Također molimo Sabor Republike Hrvatske da osnuje inicijalnu radnu grupu za pripremanje Zakona, u čijem bi radu rado sudjelovali.

S poštovanjem,

Josip Zanki,
predsjednik

.

………………………………….

.

Postovani gospodine Zanki,

Ured Predsjednika primio je Vas dopis kojim Predsjednika Republike, gospodina Ivu Josipovića informirate o potrebi osnivanja Komore likovnih umjetnika i donosenju Zakona o likovnim umjetnicima. Predsjednik Josipović, kao skladatelj i kao pravnik aktivno je sudjelovao kako u donošenju zakona kojim se štite autorska muzička prava tako i u borbi za njihovu provedbu. Stiga svaki umjetnik koji se bori za svoja prava, za zakonodavstvo kojim bi se regulirala prava i položaj umjetnika u Predsjedniku Josipoviću moze naci „saveznika“, doduše, danas u izmijenjenim okolnostima i u skladu s ovlastima koje ima.

U nadi da cete u Vasim nastojanjima uspjeti na dobrobit hrvatskih likovnih umjetnika

Srdacno vas pozdravlja,

Maja Razovic Kocijan

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika u Zagrebu i Turistička zajednica Grada Zagreba po drugi puta organiziraju “Gornjogradsku likovnu koloniju“ koja će se održavati svakodnevno u razdoblju od 27.5. - 3.9.2011. u sklopu Ljeta na Strossu na sjevernoj strani Stossmayerovog šetališta s ciljem dodatnog oživljavanja Gornjeg Grada tijekom ljetnog perioda.

Stoga pozivamo članove i članice Hrvatskog društva likovnih umjetnika u Zagrebu da se prijave na natječaje za:

.

1.) VODITELJE RADIONICA

Pozivamo sve članove da se prijave za vođenje radionica u sklopu Ljeta na Strossu, u razdoblju od 27.5.- 3.9.2011. godine

• - Radionice će biti besplatne za sve sudionike, a svrha im je upoznati građanstvo sa raznolikim likovnim izričajima i likovnim tehnikama te pružiti mogućnost stvaranja uz profesionalno vodstvo likovnih umjetnika.
• - Tjedne i subotnje radionice su namijenjene svakoj životnoj dobi, a nedjeljnje isključivo djeci.
• - Radionice će trajati radnim danom od 10-13 i 17-20 sati te vikendom od 10 -13 i 16-19 sati. Napomena: Molimo Vas da uzmete u obzir da je navedeno vrijeme održavanja radionica navedeno kao prijedlog i da je podložno daljnjim promjenama
• - Za vođenje radionica, odabranim umjetnicima će biti plaćeni honorari u neto iznosu od 70 kn po satu.
• - Svaki umjetnik se može prijaviti za radionice u trajanju od najviše 5 dana te može dati prijedlog termina (koji će se naknadno uskladiti u dogovoru sa svim voditeljima) - u tom slučaju je bitno da su radionice raznovrsne i da se iste ne ponavljaju svaki dan.
• - Osim što je otvoren za sve članove HDLU, natječaj je i pozivni.
• - Za odabir radionica sastat će se povjerenstvo koje će činiti predstavnici Hrvatskog društva likovnih umjetnika te Turističke zajednice grada Zagreba

Prijava mora sadržavati

• - osobne podatke (ime, prezime, adresu, telefon, e-mail adresu)
• - kratki životopis
• - opis radionica i kome su namijenjene
• - fotografije produkata koji će nastati na radionici
• - popis materijala
• - duljina trajanja radionica u danima

Molimo Vas da prijave za natječaj pošaljete najkasnije do 1. svibnja 2011.

e-mail adresa:
dokumentaciju poslati u privitku/attachmentu (u Word dokumentu ili PDF-u)

- hdlu.events@gmail.com

- e-mail nasloviti: Za voditelja radionica – Ljeto na Strossu

poštanska adresa:
dokumentaciju poslati ispisanu na A4 papiru

• Tajništvo HDLU
• Za voditelja radionica – Ljeto na Strossu
• Trg žrtava fašizma bb, 10000 Zagreb

2.) PRODAJU SVOJIH RADOVA

Pozivamo sve članove Hrvatskog društva likovnih umjetnika da se prijave za prodaju svojih radova u sklopu Ljeta na Strossu u cjenovnoj vrijednosti od 5,00 kn do 500,00 kn, odnosno cjenovno pogodni za svaki džep.

• - Radovi su namijenjeni za turističku promociju Grada Zagreba i hrvatskih umjetnika te se mogu prijaviti radovi koji promoviraju hrvatske gradove, običaje, tradiciju i slično ili su jednostavno vrijedan suvenir – akvareli, nekonvencionalni umjetnički predmeti, torbe, majice, razglednice, ilustracije, igračke i slično
• - U sklopu svakodnevnih radionica u vremenskom razdoblju od 11 do 23 sata, biti će organiziran prodajni dio, a novac od prodaje dobiva autor. Osim što je otvoren za sve članove HDLU, natječaj je i pozivni.
• - Za odabir radova sastat će se povjerenstvo koje će činiti predstavnici Hrvatskog društva likovnih umjetnika te Turističke zajednice grada Zagreba.

Prijava mora sadržavati

• - osobne podatke (ime, prezime, adresu, telefon, e-mail adresu),
• - kratki životopis,
• - fotografije radova koje umjetnik želi prodavati
• - cijene radova

Molimo Vas da prijave za natječaj pošaljete najkasnije do 15. svibnja 2011.

e-mail adresa:
dokumentaciju poslati u privitku/attachmentu (u Word dokumentu ili PDF-u)

- hdlu.events@gmail.com

- e-mail nasloviti: Za prodaju radova – Ljeto na Strossu

poštanska adresa:
dokumentaciju poslati isprintanu na A4 papiru

• Tajništvo HDLU
• Za prodaju radionica – Ljeto na Strossu
• Trg žrtava fašizma bb, 10000 Zagreb

3.) SUDJELOVANJE NA GORNJOGRADSKOJ LIKOVNOJ KOLONIJI

Pozivamo sve članove Hrvatskog društva likovnih umjetnika da se prijave za sudjelovanje na svakodnevnim likovnim radionicama, na način da neovisno o radionicama i ostalim sadržajima stvaraju svoje radove na licu mjesta, u parku na Strossu ili određenom dijelu Gornjeg Grada.

• - Svaki umjetnik može na licu mjesta stvarati, uključiti turiste i prodavati svoje radove.
• - Osim što je otvoren za sve članove HDLU, natječaj je i pozivni.
• - Mogu se prijaviti: portretisti, karikaturisti, slikari, crtači, ilustratori i slično
• - Osnovni materijala će biti osiguran od strane organizatora.
• - Za odabir sudionika će se sastati povjerenstvo koje će činiti predstavnici Hrvatskog društva likovnih umjetnika te Turističke zajednice grada Zagreba

Prijava mora sadržavati

• - osobne podatke (ime, prezime, adresu, telefon, e-mail adresu),
• - kratki životopis,
• - fotografije ili skice radova koje umjetnik namjerava stvarati tijekom trajanja Gornjogradske likovne kolonije
• - cijene radova
• - popis potrebnog materijala

Molimo Vas da prijave za natječaj pošaljete najkasnije do 15. svibnja 2011.

e-mail adresa:
dokumentaciju poslati u privitku/attachmentu (u Word dokumentu ili PDF-u)

- hdlu.events@gmail.com

- e-mail nasloviti: Za sudjelovanje na Gornjogradskoj likovnoj koloniji

poštanska adresa:
dokumentaciju poslati isprintanu na A4 papiru

• Tajništvo HDLU
• Za sudjelovanje na Gornjogradskoj likovnoj koloniji
• Trg žrtava fašizma bb, 10000 Zagreb

LIKUM - 60. godina, 1948.-2008.

Galerija ULRICH - 100. godina,  1909.- 2009.

Ulične galerije - Dežmanov prolaz

Pozivamo članove HDLU-a i ULUPUH-a da se prijavite ukoliko su zainteresirani za izlaganje u Dežmanovom prolazu – ULIČNE GALERIJE.

Izlagati se mogu umjetnička djela u mediju slikarstva, kiparstva , grafike,  crteža, fotografije kao i djela  iz područja primijenjene umjetnosti, dizajna, kazališta, ilustracije i filma koja su primjerena galerijskim formatima Likumovih  izlagačkih prostora.

Dimenzije izloga:

IZLOG  I (prvi od strane Ilice)

Visina 1,98 m

Širina   1,63cm

dimenzije boxa ( 9 izlagačkih kutija)-visina-širina-dubina: 64,5x 52×35 cm

IZLOG  II (drugi od strane Ilice)

190×142x20 cm

IZLOG  III (treći od strane Ilice)

90×143x20 cm (x2)

IZLOG  IV(drugi od strane Dežmanovog prolaza) i IZLOG  V (prvi od strane Dežmanovog prolaza)

90×175x20 cm (x2)

donji izlog  je pregrađen na dva jednaka dijela (90 x 70 cm)

Uvijeti izlaganja:

30 dana s mogućnošću produženja razdoblja korištenja, ukoliko postoji slobodan termin, do najviše tri mjeseca od dana početka korištenja ;

trošak mjesečnog korištenja izložbenog prostora: za člana LIKUM-a je 500,00 kn. + 23% PDV, a za ne člana je 1.000,00 kuna + 23% PDV.

Vizualni materijali o izložbi ili projektu (fotografije, skice, crteži, nacrti i sl. na cd-u ili ispis) zajedno sa kratkim životopisom i  molbom za izlaganje  zaprimaju se  u Ilici 40 (Mob.  091 793 9118).

Detaljnije o izlozima Uličnih galerija pročitajte na  HYPERLINK “http://www.likum.hr” www.likum.hr

Sva pitanja u vezi prijave radova mogu se postaviti na broj telefona:

01/ 48 33 785 ili 01/48 47 659, Ilica 40/I, Zagreb.

ŠTO LIKUM OMOGUĆUJE ČLANOVIMA HDLU-a  i ULUPUH-a?

LIKUM poziva članove HDLU i ULUPUH-a da se učlane u Likum, Zadrugu likovnih umjetnika Hrvatske, jer time stječete pravo prodaje u našim izložbeno-prodajnim galerijama, koje se nalaze na lokacijama:

Ilica 40 – Galerija LIKUM

Bogovićeva 1 – Nova Forma

Ilica 5(Oktogon) - Contempora

Likum isključivo u svojim izložbeno – prodajnim galerijama prezentira na prodaju djela likovnih umjetnika koji su se predhodno potvrdili članstvom u HDLU ili ULUPUH-u.

Također nudimo kiparima suradnju s našom ljevaonicom umjetnina koja se do sada dokazala raznim izvedbama kiparskih djela u bronci, ali i u drugim pogodnim materijalima.

U prodavaonici umjetničkog pribora i materijala «KARAS», Dežmanov prolaz 2 nudimo veliki izbor materijala za slikare, grafičare, kipare i primjenjene umjetnike, te ostvarujete kao članovi HDLU-a popust od 10 %. (01/ 48 47 659)

Ukoliko želite detaljnije informacije, potražite nas na www.likum.hr, ulrich@likum.hr, 098/270 570, 01/48 33 785, teabilic@likum.hr, 01/48 47 659, 01/48 47 367.

LIKUM, Zadruga likovnih umjetnika Hrvatske, sjedište: Ilica 16, 10 000 Zagreb

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika u Zagrebu i Svjetska banka po prvi puta objavljuju natječaj za izlaganje u prostorima Svjetske banke, Radnička cesta 80/IX, pod nazivom „The Office Gallery - Millenium Development Goals“. Izložba će biti prodajna, u trajanju od 6 mjeseci. Natječaj je otvoren do 1. travnja 2011.

Natječaj je poziv svim umjetnicima, bez obzira na dob čije interese zaokupljaju sljedeće tematike:

• - borba protiv siromaštva i gladi
• - osnaživanje žena i poboljšanje zdravlja majki
• - zaštita okoliša

Uvjeti natječaja:

• - na natječaj se mogu prijaviti slike, grafike i fotografije dimenzija do maksimalno 200×300 cm
• - svaki umjetnik/umjetnica može prijaviti do 3 rada
• - na natječaj se mogu prijaviti državljani i državljanke Republike Hrvatske s radovima nastalim nakon 2007. godine,
• - svi prijavljeni radovi trebaju biti raspoloživi za kupnju
• - u slučaju odabira i prodaje rada svaki autor treba biti u mogućnosti izdati papire za izvoz umjetnina.
  - osim što je javan i otvoren, natječaj je i pozivni.

Prijava mora sadržavati (na hrvatskom i engleskom jeziku):

• - osobne podatke (ime, prezime, adresu, telefon, e-mail adresu),
• - profesionalni životopis,
• - tehničke podatke o radu (naziv, godina, tehnika, dimenzije)
• - fotografiju rada (u jpg formatu, 300 dpi)
• - cijene radova u neto iznosu

Radove ocjenjuje i odabire Stručno povjerenstvo koje čine:

Troje predstavnika Hrvatskog društva likovnih umjetnika te dvoje predstavnika Ureda Svjetske banke.

Molimo Vas da prijave za natječaj pošaljete najkasnije do 1. travnja, 2011.

e-mail adresa:
dokumentaciju poslati u privitku/attachmentu

• hdlu.events@gmail.com
• e-mail nasloviti: Za Natječaj Svjetske banke

poštanska adresa:
dokumentaciju poslati na CD-u

• Tajništvo HDLU
• (Za Natječaj Svjetske banke)
• Trg žrtava fašizma bb
• 10000 Zagreb

Zakašnjele ili nepotpune prijave neće se razmatrati.

PROGRAM RADIONICE AUTORSKIH PRAVA – radionice za glazbene autore i izvođače

Datum održavanja: 26.2. 2010.

Mjesto održavanja: Dom Hrvatskih likovnih umjetnika, Trg žrtava fašizma b.b.

Vrijeme održavanja: 11h – 18h (u 14h pauza za okrepu - pizza i bezalkoholni napitci).

Budući da je znanje i iskustvo kojim raspolažemo jedinstveno – spoj vlastitih autorskih i izvođačkih iskustava u različitim umjetničkim područjima i izravnih praktičnih iskustva u kolektivnom i individualnom ostvarivanju autorskih i srodnih prava, te da su prilike za prisustvovanje ovakvim vrstama edukacije iznimno rijetke, vjerujemo da ćete iskoristiti priliku da besplatno steknete cjelovit uvid u ovo iznimno kompleksno i važno područje glazbene djelatnosti (uloga ZAMP-a i autorskih agencija, moralna prava, ugovori u glazbenoj djelatnosti – diskografski, nakladnički, stvaranje aut. djela po narudžbi, narudžba umjetničke izvedbe, prerade i sinkronizacije, zastupanje, korištenje vizualnih, audiovizualnih i dr. djela u promidžbi, spotovima i sl.).

Uz standardni glazbenički AP edukacijski tim Pegaza (Stribor Jurčić, dipl.iur., voditelj, i Filip Kozlica, student prava, asistent voditelja), očekujemo podršku kolega pravnika iz audiovizualnog područja (Dijana Mlađenović, dipl. iur., dipl. filmski producent) i gosta iz inozemstva s međunarodnim nakladničkim iskustvom (Claas Gottesleben, Njemačka).

Radujemo se novom susretu i razmjeni znanja i iskustava kroz ugodno druženje glazbenika u opuštenoj radnoj atmosferi uz obilje zanimljivih praktičnih primjera iz hrvatske i svjetske glazbene autorskopravne prakse.

Prijave i informacije:

Stribor Jurčić, direktor

Pegaz Auctoritas d.o.o.
Palmotićeva 4, 10000 Zagreb
www.pegazus.hr

tel.: +385-1-4814-120
fax: +385-1-4852-535

Čast nam je pozvati vas na

MOUNTAINS

Velebit – Alps – Black mountain

Umjetnički projekt Austrije, Hrvatske i Walesa

——————————-

24.02.2011., četvrtak

u  20:00 sati

HDLU - Meštrovićev paviljon – Galerija Bačva

Trg žrtava fašizma bb

———————————

O projektu će govoriti:

Astrid Kury, povjesničarka umjetnosti

Georg Christian Lack, Austrijski kulturni forum

Luise Kloos, Udruga next - Graz

Jahangir Alam Akash, pisac u egzilu, Graz

Josip Zanki, HDLU

Pozivamo Vas na otvorenje izložbe “Umjetničko rješenje postaja Križnog puta na Srđu u Dubrovniku” 1. veljače 2011. godine u Dominikanskom samostanu, Ulica Svetog Dominika 4, s početkom u 17.00 sati.

Izložba se može pogledati svaki dan od 9.00 -17.00 sati u klaustru Dominikanskog samostana a traje do 14. veljače 2011. godine.

Prostor je oblik mišljenja
Izložba, okrugli stol i filmske projekcije
u sklopu Noći muzeja

28.1.2011 / 18:00-01:00
Dom hrvatskih likovnih umjetnika
Trg žrtava fašizma bb, 10 000 Zagreb

• Filmske projekcije: Krsto Papić, Vlado Kristl, Nedeljko Dragić i dr.
  Uvodna riječ: Krešimir Zimonić (Zagreb film)
  Predavaona HDLU / 18:00-01:00
  

• Okrugli stol: sudjeluju Tvrtko Jakovina (Filozofski fakultet), Andrea Zlatar (Filozofski fakultet), Boris Bakal (Bacači Sjenki), Josip Zanki (HDLU), Srećko Horvat (moderator)
  Galerija Bačva / 21:00-23:00

• Izložba: Nemanja Cvijanović, Ana Kuzmanić, Zoran Pavelić
  Galerija Bačva / 18:00 - 01:00
  Izložbu možete pogledati još:
  29. i 30.1. / 10:00-14:00
  31.1. i 1.2. / 11:00-19:00

• Izložba koja će se možda desiti Atributivna pravda
  Harald Szeemann, Darko Schneider, Vladimir Dodig Trokut u organizaciji Antimuzeja i Muzeja opsesije
  Galerija Prsten / 28.1. - 2.2.2011.

Trg žrtava fašizma kao javni prostor i Dom hrvatskih likovnih umjetnika dva su neizbježna mjesta na kojima su se odvijali događaji važni za povijest ovih prostora. Znamo da su kod promjene svrhe Meštrovićevog paviljona zgradu posjećivale vođe, Vlatko Maček kod otvaranja doma, fašistički vođa Ante Pavelić kod pretvaranja u džamiju, maršal Josip Broz Tito kod pretvaranja u Muzej revolucije. Zgrada se u devedesetima vratila svojoj prvobitnoj namjeni Doma hrvatskih likovnih umjetnika a tadašnji vođa, predsjednik Franjo Tuđman nije došao obilježiti tu promjenu. Njegova je ideja bila da se zgrada pretvori u neku vrst panteona te da se u njoj pokopaju svi hrvatski velikani. Od devedesetih godina do danas Dom hrvatskih likovnih umjetnika je najčešće bio predmetom javnih rasprava s obzirom na ime trga na kojem se nalazi, odnosno hoće li to biti Trg žrtava fašizma ili Trg hrvatskih velikana.

Kroz prikaz radova umjetnika Zorana Pavelića, Nemanje Cvijanovića te rada umjetnice Ane Kuzmanić nudimo široj publici uvid u segment suvremene umjetničke produkcije koja se u užem smislu bavi temom politike i političkog govora.
Politički govor je suprematizam Zorana Pavelića relativizira autoritet/realitet političkog govora stavljajući ga u odnos sa umjetničkim konstruktom kakav je Maljevičev suprematizam. Rečenicu po kojoj je rad i dobio naziv 1999. godine, u vrijeme velikih političkih previranja, autor prikladno smješta na obod zgrade Doma hrvatskih likovnih umjetnika te ju nudi kao sljedeću političko/umjetničku paradigmu. Nemanja Cvijanović u radu Trash izlaže kič predmet koji tvori provokativan znak nabijen značenjima. Totalitaristički znak, izrađen od ukrasnih lampica uz hrvatski prepjev Disney-evih pjesama, kritizira politiku koja se zadržavajući nacionalističku retoriku, otvara isključivo prema kapitalu. Znak je u kontekstu ove izložbe referenca na jedan od izrazito važnih perioda u povijesti zgrade Doma hrvatskih likovnih umjetnika. Ana Kuzmanić izlaže rad naziva Vox Populi, govornicu sa mikrofonom koja simboličku poziciju moći govornika podriva umjetničkom i tehničkom intervencijom u reprodukciju zvuka koji ju u trenutku govora modificira do nerazumljivosti. U doba YouTuba u kojem svaka individua koristi novostečenu priliku da govori do te mjere da više nema publike, Anin rad može nas podsjetiti da šum koji proizvodi višak informacija funkcionira i kao oblik cenzure.

Svrha okruglog stola neće biti samo refleksija na izložbu koja se odvija u Domu hrvatskih likovnih umjetnika tijekom Noći muzeja, već će ujedno sam taj prostor pokušati promisliti kroz svu njegovu povijesnu težinu te ga, kroz promišljanje povijesnih mijena, značaja javnog prostora i umjetničkih intervencija, postaviti u žarište sadašnjeg društveno-političkog trenutka.

Ciklus projekcija obuhvaća kultne dokumentarne filmove Krste Papića, koji iako se ne bave povijesno-političkom ulogom Doma hrvatskih likovnih umjetnika, daju socijalno-političku sliku života u ruralnim sredinama bivše Jugoslavije krajem 60ih i 70ih godina, što nam omogućava da događanja u tadašnjoj republici postavimo u jasniji kontekst. Drugi projekcijski blok donosi pregled animiranih filmova koji se bave problematikom politike. Animirani film prvotno asocira na neopterećeno odnosno zabavno te je upravo zato izvrsna platforma za duhovite, pronicljive i izravne komentare na društvo i političke situacije unutar njega. Neki od filmova koje ćemo vidjeti su Kristlov Don Kihot, film u kojem se hrabri vitez bori sa policajcima i čitavom naoružanom vojskom, da bi ih sve natjerao u paničan bijeg potukavši se sa svojim starim neprijateljem - vjetrenjačom, te film Nedeljka Dragića Put k susjedu, u kojem autor cinično reagira na aktualnu svjetsku političku situaciju.

Ante Kuduz rođen je u Podsoju pokraj Vrlike 1935. godine. Godine 1951. upisuje Školu primijenjenih umjetnosti u Zagrebu. Grafički odjel Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu polazi od 1956. do 1961, kada je diplomirao u klasi profesora Marijana Detonija. Iste godine postaje član Udruženja likovnih umjetnika Hrvatske. Član je Galerije Forum od njezina osnivanja 1969. godine. Izlagao je na mnogim samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Za svoj rad dobio je brojne nagrade i priznanja. Na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu radi kao redoviti profesor.

Posljednji ispraćaj  Ante Kuduza biti na Krematoriju groblja Mirogoj u četvrtak 27. siječnja 2011. godine u 13.50 sati.

Grad Dubrovnik i Hrvatsko društvo likovnih umjetnika objavljuju rezultate javnog, međunarodng, otvorenog, pozivnog u jednom stupnju anonimnog Natječaja za izradu umjetničkog rješenja Križnog puta na lokaciji krajobraznog parka Srđ u Dubrovniku.

Na temelju Zaključka gradonačelnika Grada Dubrovnika, KLASA:350-01/08-01/62, URBROJ:2117/01- 01-10-60, 27. srpnja 2010. godine raspisan je Natječaj za izradu umjetničkog rješenja Križnog puta na lokaciji krajobraznog parka Srđ u Dubrovniku te imenovan ocjenjivački sud u sastavu :

1. Tomislav Buntak, ak. slikar - predsjednik Ocjenjivačkog suda
2. Andro Vlahušić, gradonačelnik Grada Dubrovnika - član
3. Petar Barišić, ak. kipar - član
4. Peruško Bogdanić, ak. kipar - član
5. Ivica Župan, lik. kritičar - član
6. Petar Palić, teolog - član
7. Don Bernardo Pleše, teolog - član
8. Jelena Lončarić, dipl. iur. - članica
9. Željka Čorak, dipl.pov. umj. - članica

Na natječaj je pristiglo ukupno 54 reljefa hrvatskih i inozemnih autora. Na temelju pristiglih rješenja, Ocjenjivački sud je donio jednoglasnu odluku te za izradu reljefa odabrao sljedeće autore:

1. Neven Bilić
2. Kuzma Kovačić
3. Marija Ujević Galetović
4. Nikola Vrljić
5. Miro Vuco

Ocjenjivački sud će sa odabranim autorima reljefa dogovoriti sastanak na kojem će se zajednički dogovoriti detalji realizacije.

Grad Dubrovnik i Hrvatsko društvo likovnih umjetnika čestitaju odabranim autorima te zahvaljuju svim natjecateljima na sudjelovanju i velikom odazivu na Natječaj.