LEONARDO BUDIMLIĆ MAJNARIĆ “VRIJEME INTERNETA”

LEONARDO BUDIMLIĆ MAJNARIĆ
VRIJEME INTERNETA

Otvorenje 27.10.2012. u 12 sati.
Galerija PM
27. i 28.10.2012.

Trg žrtava fašizma bb
10 000 Zagreb
Radno vrijeme:
subota i nedjelja 10-14 sati

Slijedimo li Jakobsonovu podjelu jezika prema metaforičkoj i metonimijskoj osi, valja pretpostaviti kako se stvaralaštvo vazda događa negdje između zamišljenih krajnosti koje predstavljaju metafora i metonimija. Doista, shvatimo li metaforu nešto slobodnije, odnosno u vidu asocijacije na nešto neprisutno, a metonimiju dopunom onoga što je već prisutno, povijest slikarstva, primjerice, dobiva zanimljive, te ponešto drugačije obrise od onih na koje smo navikli.  Tako će, recimo, slikani prikaz ljudskog tijela na praznoj podlozi biti najbliži metafori, dok će svaki dodatak sceni – ili bilo koja varijacija u načinu prikazivanja koja dodaje informacijsku vrijednost prvotnome stanju motiva – biti shvaćeni u vidu metonimijskoj proširenja prikaza. Primjera radi, naslikano nago žensko tijelo nije drugo do metafora, ali svaki ikonografijski dodatak biva metonimijskim proširenjem zadane metafore.
Na isti način možemo sagledati i tehničko-tehnološke komponente slikarstva: način slikanja valja razumjeti kao metonimijski aditiv onome što slikamo. Vrijedi i obrnuta situacija pa će – uzmemo li način slikanja kao metaforičku okosnicu djela – svako reprezentacijsko prepoznavanje prizora zauzeti status metonimijskog dodatka. Iz gore navedenih pretpostavki proizlazi da je praktički nemoguće sagraditi sliku kao metaforu bez metonimijskih prirepaka, ali je i jednako bezizgledno promišljati sliku u vidu puke, te ničim nagrđene metonimije. Ono, pak, što je u slici možda (ali samo možda) moguće, svodi se na pokušaj da se metaforička i metonimijska os djela razdvoje, a na toj pretpostavci – čini mi se – počiva i slikarsko stvaralaštvo Leonarda Budimlića Majnarića. On se u osnovi bavi izradom tradicionalne štafelajne slike, odnosno istražuje kulturno verificirane motive akta, mrtve prirode i vedute. Budimlić iste motive doživljava kao metafore, ali ih u isti mah podvrgava metonimijskom proširenju u idu svojevrsne naknadne pikselizacije slikane površine; umjetnik ne atomizira elemente od kojih je sastavljena fizička površina djela, već iste elemente doslovno iscrtava kao (samo naoko dekorativne) znakove u vidu križića, jedinica, nula ili kvadrata.
Na taj će način Budimlić ne samo metonimijski proširiti početni iskaz o motivu, nego će se i poigrati inverzijom: je li metafora sadržaja unesena u motiv, recimo, ljudskog tijela, ili pak u motiv apstraktnih elemenata pikselizacije? Jer, ako je metafora „tijelo““, onda su „apstraktni elementi“ tek metonimijsko dodavanje; ako je nekim slučajem obrnuto, onda je figura ništa drugo do li proširenje jedinstvenog, te posve tehnologiziranog sadržaja. Na kraju, ista dilema predstavlja zaglavni kamen slikarevih preokupacija, određenih ispitivanjem našeg vlastitog (i ne samo motivskog) identiteta u pikseliziranim okvirima suvremenih komunikacijskih mreža. Njegovo slikarstvo, stoga, na tehničkoj, ali prije svega idejnoj razini predstavlja tek više ili manje daleki odjek navedenog problema.
Vladimir Rismondo ml.

Info

RADNO VRIJEME GALERIJA PRSTEN, BAČVA I PM (DOM HDLU)

srijeda – petak 11 do 19h
subota i nedjelja 10 do 18h,
ponedjeljkom, utorkom i praznikom zatvoreno.

Trg žrtava fašizma 16, Zagreb

 

RADNO VRIJEME GALERIJE KARAS

utorak: 10 – 13 sati
srijeda – petak: 16 – 20 sati
subota 10 – 13 sati
nedjeljom, ponedjeljkom i praznikom zatvoreno

Zvonimirova 58, Zagreb

Više informacija…

Dan otvorenih vrata

Izdvojeno

PLATI UMJETNIKA!

Web Hosting

Avalon web hosting
HDLU