Ante Teskera
O KRUGU
05.06. – 22.06.2013.
Otvorenje izložbe 05.06.2013. u 19 sati.
Galerija ULRICH – Zagreb, Ilica 40/I

KRUGOVI U MOZAIKU

“Zaista, velika je šteta što se mozaik, vrhunska umjetnost po svojoj ljepoti i trajnosti, nije više koristio s obzirom na mogućnosti koje pruža i nije mu posvećeno dovoljno pažnje“ (G. Vasari).
Hermetizam u umjetničkom izričaju Ante Teskere dao bi se prispodobiti s čuvenom Arhimedovom izrekom „Noli turbare circulus meos” (Ne diraj moje krugove). Grafički stil, „opsjednutost“ kvadratičnom formom, a napose krugom glavne su komponente Teskerinih mozaika. Kao prvotno grafičar po struci- njegov rad se nadovezuje se na M. Šuteja – koji je i sam bio nadahnut antičkim mozaicima. Teskera odlazi dalje i želi se potpuno posvetiti mozaiku u umjetničkom i tehnološkom smislu ne skrivajući velike uzore: A. Gaudija i F. Hundertwassera. Krug kao simbol savršenosti, jedinstva materije i duha, protoka vremena i kozmičkog neba već je u antici prisutan na podnim mozaicima. Tijekom vremena prelazi s poda na zid tvoreći različite oblike, a u novije vrijeme – kod modernih mozaika poprima autohtoni izričaj – kakav nalazimo kod Teskere. On rafinirano i strpljivo slaže (gradi) svoje mozaičke kompozicije u tehnici opus incertum i opus palladianum. Keramika kao materijal uporabljena je decentno i pomalo škrto. Uočavaju se glavne odlike materijala: hrapavost i glatkoća, sjajnost i muklost, oštrina i napuklost bridova, definiranost i raznolikost (obojenost) sljubnica kao i jasnoća – pedantnost izvedbe koja je besprijekorna. Iako umjetnik upotrebljava tek nekoliko tonova obojane keramike on upravo s minimumom materijala postiže maksimum doživljaja. Sukladno glavnoj motivu – krugu – umjetnik usitnjava (reže) i dematerijalizira keramiku, da bi slaganjem komadića materijala stvorio novu duhovnu i umjetničku vrijednost. Ovi mozaički uradci otvaraju mladom umjetniku nova obzorja i vidike i uvod su u njegova daljnja istraživanja. Uostalom mozaik je medij 21. stoljeća, kako je rekao engleski povjesničar Piter Fischer. (Prof. Milun Garčević)