Strategija razvoja HDLU-a od 2013. do 2017.

1. Uvod

Od pisanja prve strategije razvoja HDLU-a prošlo je 5 godina. Većina se ciljeva i aktivnosti zacrtanih spomenutom strategijom u potpunosti ili djelomično ostvarila. Upravni je odbor s vremenom, uz pomoć članstava i djelatnika, uočio potrebu da se težište rada Društva prebaci s izložbenih aktivnosti na suvremene interdisciplinarne projekte, sajmove umjetnina te na zaštitu i promicanje socijalnih, autorskih i ostalih prava svojih članova.U posljednjih je pet godina Republika Hrvatska dovršila svoju tranziciju, utemeljenu na poštivanju različitosti, u pluralno suvremeno društvo. Nacionalni je politički okvir zamijenjen, onim Europske unije, u kojem će ključnu ulogu za daljnju emancipaciju hrvatskih građana igrati upravo znanost, kultura i umjetnost. Tijekom stoljeća, hrvatska je baština omogućila očuvanje hrvatskog nacionalnog i građanskog identiteta. Suvremenim formama kulture koje nastavljaju tradicijske koncepte baštine, nastavit će se očuvanje i unaprjeđenje tog identiteta kao osnove našeg daljnjeg rada. Područje kulture dio je općeg razvojnog plana naše zemlje. Kulturni okvir, nije samo simbolična društvena vrijednost, već predstavlja bazu kvalitete života pojedinca i zajednice u modernim i postmodernim društvima. Hrvatsko društvo likovnih umjetnika koje kontinuirano djeluje pod raznim nazivima, od svog osnutka 1868. godine, predstavlja jednu od najznačajnijih poluga kulture ove zemlje. Ciljevi i aktivnosti udruge su danas, kao i u vrijeme osnivanja, gotovo isti: Poticanje suvremene likovne umjetnosti i razvoj likovne kulture, unaprjeđenje i zaštita slobode umjetničkog stvaralaštva, organizacija izložbi, sudjelovanje u pripremama za donošenje zakona i propisa koji se odnose na umjetničko stvaralaštvo te zaštita socijalnih i autorskih prava umjetnika. Sve to doprinosi, ne samo očuvanju hrvatske kulture, već i njenoj prepoznatljivosti unutar Europske zajednice. Samim tim, nameće se potreba očuvanja i daljnjeg razvoja Društva, kako bi sve svoje snage usmjerili ka ostvarenju ciljeva zacrtanih u ovih sto četrdeset i pet godina postojanja. Strategija HDLU-a za razdoblje od 2013. od 2017. godine postavlja smjernice djelovanja i razvoja udruge, koje će u sadašnjosti i budućnosti osigurati njen europski i međunarodni značaj. Izradi ove strategije pristupili smo vodeći se vlastitim dugogodišnjim iskustvom u upravljanju Društvom, uzimajući u obzir dobrobit naših članova, likovne publike, hrvatske kulture i vodeći se za plemenitim idejama o umjetnosti kao pokretaču napretka svijeta i svjesnosti.

2. O HDLU

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika jedna je od najstarijih umjetničkih strukovnih udruga u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi. Društvo je osnovano inicijativom političara i graditelja Ise Kršnjavija 1868. godine u Zagrebu te bez prekida, iako pod različitim imenima, djeluje do danas. Već na drugom sastanku od svog osnutka, pod vodstvom Ise Kršnjavija, donesena su pravila u formi statuta koja i dan danas vrijede, a nekima još uvijek težimo. Društvo okuplja više od 1400 likovnih umjetnika različitih generacija, poetika i oblika izražavanja. Sjedište Društva nalazi se u Domu hrvatskih likovnih umjetnika, Meštrovićevom paviljonu na Trgu žrtava fašizma. Dom Hrvatskih likovnih umjetnika projektiran je po zamisli i inicijativi kipara Ivana Meštrovića. Slobodno možemo reći da je zgrada doma jedna od najspecifičnijih građevina u Zagrebu i čitavoj Hrvatskoj te predstavlja neprocjenjiv spomenik europske i svjetske arhitekture. HDLU je registriran kao nevladina, neprofitna i nestranačka strukovna udruga čiji su članovi vizualni umjetnici različitih umjetničkih izraza i svih generacija. Tijela upravljanja su: Upravni odbor; Nadzorni odbor; Časni sud; Odbor za statut; Odbor za dodjelu likovnih nagrada HDLU-a. Po statutu HDLU-a jedna od temeljnih zadaća društva je da razvija, potiče i promiče hrvatsku likovnu umjetnost te da unapređuje i štiti slobodu likovnog stvaralaštva i djelovanja te socijalna i autorska prava svojih članova. Hrvatsko društvo likovnih umjetnika godišnje organizira ili sudjeluje u organizaciji stotinjak izložbi ili projekata u četiri vlastita profilirana galerijska prostora (Galerija PM, Galerija Prsten, Galerija Bačva i Galerija Karas) te u drugim hrvatskim i međunarodnim prostorima. Već pola stoljeća HDLU je organizator Zagrebačkog salona i Salona mladih, dvije najznačajnije izložbe recentne likovne umjetničke produkcije. Uz te dvije manifestacije HDLU je 2011. utemeljio i Bijenale slikarstva, nastojeći time promovirati domaću slikarsku scenu u svjetskom umjetničkom kontekstu. Izložbeni program popraćen je predavanjima, radionicama, umjetničkim sajmom, likovnom kolonijom, organizacijom javnih natječaja te organizacijom interdisciplinarnih projekata. HDLU se financira članarinama i kotizacijama, izradom i organizacijom javnih natječaja, proračunskim sredstvima Grada Zagreba, državnim proračunom putem Ministarstva kulture Republike Hrvatske kao i sredstvima raznih donatora i sponzora.

3. Razlozi i polazište za promjene

Antun Radić, otac hrvatske etnologije, definirao je kulturu kao nešto što naš život čini ljepšim. Prema suvremenim se definicijama kultura definira kao pojedinačno i kolektivno dobro koje stvara identitet pojedinca, zajednice ili društva putem vjerskih, klasnih, nacionalnih ili građanskih određenja. HDLU već godinama doprinosi kreiranju i razvoju baštine prostora u kojem djeluje. Umjetnost se kao generator razvoja kulturnih matrica stalno mijenja i razvija, bilo u cikličnom vremenskom okviru ili, pak, u nepovratnom vremenu baziranom na ideji progresa. Upravo je to najvažniji razlog za poticanje promjena i unaprjeđenje samog HDLU-a. Polazišta za pisanje naše strategije bila su: Strategija razvoja HDLU-a 2008. – 2012., iskustva u realizaciji te strategije, nacionalni strateški i zakonski dokumenti, međunarodni dokumenti, međunarodna iskustva kao i analiza dosadašnjeg djelovanja. Uz sve to, uzeli smo u obzir iskustva rasprava, konzultacija i razgovora s članovima HDLU-a kao i sa zainteresiranim članovima partnerskih organizacija. Strategija razvoja HDLU-a pisana je za četverogodišnje razdoblje (srednjoročna strategija), kako bi se promjene koje predlažemo mogle uvoditi postepeno, ovisno o političkim, financijskim, materijalnim, kadrovskim uvjetima, uz stalnu provjeru i vrednovanje. Na temelju ove strategije donosit će se akcijski planovi aktivnosti, najkasnije u mjesecu svibnju, za svaku iduću godinu. Imajući u vidu kompleksnost položaja kulture na ovim prostorima, djelovat ćemo prema zacrtanoj strategiji te ju, ukoliko dođe do promjene političkih i financijskih okolnosti unutar društvenog i političkog okvira u kojemu djelujemo, po potrebi mijenjati. Osnovne pretpostavke naše strategije razvoja mogu se iskazati kao:
• Uspostavljanje modernog, učinkovitog, racionalnog i kreativnog sustava upravljanja u HDLU.
• Promicanje i poštivanje autorskih prava likovnih umjetnika.
• Unaprjeđenje statusa likovnih umjetnika i utvrđivanja uvjeta njihovog djelovanja.
• Javnost rada te edukativno, društveno korisno djelovanje.
• Sloboda kulturnog i umjetničkog stvaralaštva.
• Očuvanje društvene i kulturne raznolikosti.
• Odgovornost za nastajanje, razvoj i promidžbu likovnih umjetnosti.
• Poticanje razvoja umjetničkih kvaliteta i inovacija.
• Usklađenost kulturnog sustava sa standardima Europske unije.

3.2. Analiza djelovanja

Pri pisanju prethodno navedene strategije korištena je SWOT analiza za procjenu situacije, kako unutar samog HDLU-a, tako i društvenog okružja u kojem HDLU djeluje. Analiza je, po autorici strategije, korištena kako bi se pronašli pravi načini da jakim stranama HDLU-a utječemo na slabe te da reagiramo na prijetnje koristeći date mogućnosti s ciljem osiguranja željenog razvoja. Temelj pisanja ove strategije je kritička analiza i evaluacija djelovanja Upravnog odbora, ravnateljice, djelatnika i vanjskih suradnika, kao i samih članova Društva. Pritom, koristili smo se velikim brojem dokumenata koji obuhvaćaju zapisnike sa sjednica Upravnog odbora, izvještaje ravnateljice i djelatnika, zapisnike sa skupštine HDLU-a,  zapisnike sa sastanaka ostalih upravnih tijela, pisane osvrte članova, prijedloge i primjedbe članova poslane elektronskom poštom kao i sva direktna iskustva nastala prilikom raznih umjetničkih aktivnosti. Ostvarivanje vizije HDLU-a može se u budućnosti temeljiti na elementima nasljeđa i tradicije, postojećim materijalnim preduvjetima, brojnosti članstva, generacijskoj i umjetničkoj različitosti članstva, visokoj stručnosti većeg dijela zaposlenika, visokoj stručnosti vanjskih suradnika i stažista, rasponu poslovnih kontakata, spremnosti na suočavanje s izazovima i kvaliteti programskih odrednica. Nedostaci koji nas mogu spriječiti u ostvarivanje vizije su: malen broj članova koji su organizacijski sposobni i zainteresirani za kontinuiran rad, nedostatak financija i sponzorstva, nedostatne promidžbene aktivnosti, nedostatak ljudskih, financijskih i tehničkih resursa za održavanje izložbi. Situacije u bližem kulturnom okruženju također imaju snažan utjecaj na razvoj HDLU-a. Zbog svega toga  potrebno je iskoristiti državne i gradske poticaje, programe kulture EU, modele kreativnih industrija, suradnju s korporativnim sektorom, razvoj kulturne politike RH, poticanje kulture kao izvoznog proizvoda te razvoj civilnog društva kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri neutralizirale posljedice potrošačke kulture koja se temelji na zabavi. Na taj način utjecat će se na rješavanje loših i gotovo nepostojećih zakonskih regulativu za likovne umjetnike, čime bi se popravio njihov materijalni i društveni položaj, kao i pravo na slobodni kreativni čin.

4. Izjava o misiji, vrijednostima i viziji HDLU

MISIJA

HDLU potiče razvoj likovne kulture brigom o društvenom i ekonomskom statusu
svojih članova, poticanjem umjetničkog stvaralaštva te osmišljavanjem i provođenjem
dinamičnog izložbenog programa i međunarodne suradnje.

VRIJEDNOSTI

Kvaliteta, otvorenost, raznovrsnost.

VIZIJA

HDLU će se razviti u visokospecijaliziranu i primjernu stručnu udrugu koja će na optimalan i suvremen način razvijati prava i egzistencijalnu osnovu svojih članova te postaviti koncepcijske i organizacijske standarde predstavljanja likovne umjetnosti u Republici Hrvatskoj.

5. Područja razvoja (strateški prioriteti)

Od brojnih strateških pitanja identificirano je osam strateških prioritetnih područja razvoja HDLU-a u narednom četverogodišnjem razdoblju.

5.1. Razvoj upravnih, normativnih i materijalnih potencijala

Učinkoviti upravni, normativni i materijalni potencijali HDLU-a osnovni su preduvjeti za provedbu, kako umjetničkih, tako i ostalih djelatnosti Društva. Izvorišta prednosti, ali i problema, nisu uvijek i isključivo vezana uz nedostatak materijalnih ili ljudskih resursa, već ponekad uz ustrojstvena i strukturalna ograničenja te nedovoljno efikasno korištenje materijalnih resursa, osobito prostornih. U narednom ćemo se periodu posvetiti boljem korištenju Meštrovićevog paviljona, umjetničkih ateliera, Galerije Karas te izložbenih i radnih prostora unutar dvorca Jakovlje .

CILJEVI

•Do kraja 2013. osigurati uvjete za razvoj i primjenu novih ustrojstvenih (statut) i normativnih akata te poboljšanje postojećih.
•Do kraja 2014. Osigurati uvjete za unaprjeđenje i razvoj prilagodljivog, sveobuhvatnog unutarnjeg sustava.
•Do kraja 2015. osigurati uvjete za transparentno, ekonomično i učinkovito
upravljanje i raspolaganje materijalnim resursima.
•Do kraja 2017. uspostaviti sustav osiguranja kvalitete u HDLU temeljen na ljudskim, materijalnim ali i umjetničkim resursima Društva.

5.2. Razvoj ljudskih potencijala

Različita istraživanja pokazuju da je znanje centralni element produktivnosti, ali i ključni element za promjene i napredovanje. Sposobnost kontinuiranog učenja te prilagodba uvjetima koji se brzo mijenjaju određuju, kako kompetencije pojedinaca, tako i nevladinih organizacija. Kako bi unaprijedili upravljačke funkcije te djelatnost društva u cjelini, uprava, djelatnici i članovi HDLU-a trebaju trajno stvarati nova i unaprjeđivati postojeća znanja. U budućem razdoblju usmjerit ćemo se ka izrađivanju projekata, informatičkim, komunikacijskim i normativno-administrativnim znanjima te pojačati specijalizacije u pojedinim područjima likovnih umjetnosti.

CILJEVI

•Do kraja 2015. izraditi plan razvoja ljudskih potencijala.
•Do kraja 2014. Osigurati uvjete za provedbu obrazovanja i usavršavanja djelatnika, stručnih suradnika i članova  HDLU-a.
•Do kraja 2015. organizirati radionice, seminare i konferencije kojima bi se unaprijedilo obrazovanje i usavršavanje djelatnika, suradnika i članova  HDLU-a.
•Od kraja 2016. kontinuirano provoditi obrazovanje i usavršavanje kako bi svi zaposlenici i najmanje 5% članova stekli i/ili unaprijedili znanja.

5.3. Razvoj kvalitete programskih sadržaja i stvorenih djela

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika polazi od svoje bogate i duge tradicije i temelji se na stilskoj i medijskoj različitosti svojih članova. Zahvaljujući djelovanju Društva generirala su se, ne samo djela suvremene likovne umjetnosti, već i brojni kvalitativni aspekti suvremene hrvatske kulture, po kojima smo postali prepoznatljivi na međunarodnoj sceni. Stoga, važno je razmišljati o razvoju kvalitete programskih sadržaja, stvorenih umjetničkih djela i novih kulturnih vrijednosti. Programskim širenjem, obogaćivanjem i intenzivnijim uključivanjem članstva u inovativne, interdisciplinarne i multimedijalne programe, kao i stvaranjem te promoviranjem umjetničkih djela HDLU će u budućnosti ostvariti svoju misiju i viziju.

CILJEVI

•Do polovice 2014. otvaranje fotografske galerije.
•Do kraja 2014. potpuno profiliranje izložbenih prostora, aktivnosti i projekata HDLU-a.
•Do kraja 2014. podizanje kvalitete izložbenih programa, aktivnosti i projekata.
•Do kraja 2015. osmišljavanje i provedba novih programa koji će kao nositelje ili
sudionike uključiti minimalno 20% članova.
•Do kraja 2017. potpuno profiliranje Bijenala slikarstva kao vodeće izložbe suvremenog slikarstva u Hrvatskoj i široj regiji.
•Do kraja 2017. dogovoriti suradnju s minimalno sedam europskih udruženja umjetnika te s njima potpisati ugovore i započeti suradnju.

5.4. Promicanje hrvatske likovne umjetnosti i tržišta umjetničkih djela

Kvalitetom programskih sadržaja ostvarit će se daljnje promicanje hrvatske likovne umjetnosti na nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini. Pospješit će se njena promocija na europskom i međunarodnom tržištu umjetnina, što će doprinijeti razvoju nacionalnog tržišta umjetnina. Osmišljavanje i provođenje takvih programa povlači za sobom potrebu povezivanja sa zemljama regije, članicama Europske unije te drugim kontinenatima i kulturama. Kvalitetnim programima moguće je uspostaviti i ojačati socijalna partnerstva na području likovne umjetnosti te ih iskoristiti za razvoj međunarodno relevantnih izložbenih aktivnosti, rezidencijalnih programa i tržišta umjetnina.

CILJEVI

• Do kraja 2014. razviti pet novih rezidencijalnih programa.
• Do kraja 2014. definirati sudjelovanje HDLU-a na svjetskim sajmovima umjetnina.
• Do kraja 2014. osmisliti manje sajmove u različitim izložbenim prostorima.
• Do kraja 2014. osmisliti 2 nova EU projekta.
• Do kraja 2015. proširenje i artikuliranje Likovne kolonije na Gornjem gradu.
• Do kraja 2015. profiliranje Artomata kao vodećeg sajma u jugoistočnoj Europi.
• Do kraja 2017. razviti osam novih rezidencijalnih programa i drugih oblika razmjene.
• Do kraja 2017. sudjelovanje na 2 internacionalna sajma u godini dana.
• Do sredine 2017. provedba svih predloženih EU projekata.

5.5. Promicanje stručnih interesa i razvoj udruženja

Do sada područje likovnih umjetnosti u Republici Hrvatskoj nije bilo posebno normativno uređeno. Još uvijek nisu zaštićeni svi interesi likovnih i ostalih vizualnih umjetnika. Posebno se treba usredotočiti na individualnu i kolektivnu zaštitu autorskih prava likovnih umjetnika te na buduću zakonsku regulaciju istih. Osjeća se snažna potreba za osnivanjem Ureda ili Komore likovnih umjetnika po uzoru na komore arhitekata, građevinara ili odvjetnika kako bi se zaštitili stručni, financijski i stvaralački interesi likovnih umjetnika te promicala vrijednost njihovih umjetničkih djela.

CILJEVI

•Do sredine 2014. ojačati djelovanje Udruge za zaštitu autorskih prava vizualnih umjetnika.
•Do kraja 2014. artikulirati jače promicanje i zaštitu stručnih interesa likovnih umjetnika.
•Do kraja 2015. izraditi prijedlog Zakona o likovnim i primijenjenim umjetnostima.
•Do kraja 2017. realizirati pet javnih kiparskih natječaja.
•Do kraja 2016. stvoriti preduvjete za osnivanje Komore likovnih i primijenjenih umjetnika.
•Do kraja 2017. osnivati Komoru likovnih i primijenjenih umjetnika.

5.6. Edukativno djelovanje, komunikacija i informiranje

U današnjem vremenu, zasićenom informacijama i zabavnim sadržajima, od izuzetne je važnosti klasičnu i digitalnu komunikaciju koristiti u svrhu promocije, informiranja i edukacije članstva, djelatnika, suradnika i publike Društva. Prepoznali smo nužnost korištenja sredstava javnog informiranja i novih tehnologija radi približavanja umjetničkog stvaralaštva članova, kako stručnoj, tako i općoj likovnoj publici. Putem društvenih mreža, web portala, interaktivnih edukativnih radionica, tiskanih materijala, predavanja i uključivanja u srodne međunarodne i domaće aktivnosti moguće je edukativno djelovati na ciljane skupine, informirati domaću i međunarodnu javnost te takvim praktičnim kanalima promovirati hrvatsku likovnu umjetnost na hrvatskoj, europskoj i međunarodnoj kulturno-umjetničkoj sceni.

CILJEVI

•Do kraja 2013. osmišljavanje suradnje sa studentima Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu i ostalim umjetničkim školama u državi.
•Do kraja 2014. organizirati radionice o korištenju socijalnih mreža i njihovoj primijeni u praksi za članove Društva.
•Do kraja 2014. organizirati tri edukativne radionice za djecu i dalje kontinuirana
provedba do kraja 2016.
• Do kraja 2015. osmišljavanje suradnje s osnovnim i srednjim školama, temeljene na nastavi likovne kulture i izvannastavnim aktivnostima
•Do kraja 2015. godine četiri posjeta i predavanja međunarodno relevantnih umjetnika ili kustosa.
•Do kraja 2017. godine osam posjeta i predavanja međunarodno relevantnih umjetnika ili kustosa.
•Do kraja 2016. završetak rada na online bazi članstva.
•Do kraja 2017. provedba 5 projekata suradnje sa umjetničkim akademijama i školama.

5.7. Suradnja s gospodarstvom i razvijanje kulturne industrije

Unutar Europske unije sve se više razvija koncept kreativnih industrija koji bi trebao djelomično nadopunjavati ili potpuno zamijeniti kulturne aktivnosti financirane javnim, novcem, temeljenim na državnom proračunu. Zbog toga, potrebno je povezivati se s gospodarstvom i njegovim aktivnostima na domaćem i svjetskom tržištu kako bi se osmislili projekti i aktivnosti koji će Hrvatskom društvu likovnih umjetnika donijeti financijsku i materijalnu korist. Za velike je projekte potrebna snažna financijska i marketinška podloga pa ne treba zanemariti moguće izvore financiranja po modelu kulturnih industrija ili iz redova gospodarstva, velikih tvrtki te banaka na hrvatskom i svjetskom tržištu. Navedene subjekte potrebno je aktivno uključiti u projekte Društva  i omogućiti im nadzor i upravljanje sredstvima koja investiraju ili dotiraju na razini posrednog racionalnog upravljanja investiranim ili dotiranim sredstvima.

CILJEVI

•Do sredine 2014. godine definirati uloge svih ključnih dionika i mehanizme njihove
suradnje.
•Do kraja 2015. uključiti se u modele kreativnih industrija.
•Do kraja 2016. realizirati minimalno dva projekta unutar modela kreativnih industrija.
•Do kraja 2017. realizirati minimalno tri projekta unutar modela kreativnih industrija.
•Do kraja 2017. osnovati otkupni fond za članove ili fond za likovne radionice članova  s jednom od poslovno uspješnih banaka i/ili tvrtki.
•Do kraja 2017. osnovati Savjet za poslovne aktivnosti društva temeljen na modelima kreativnih industrija kao i popratnih aktivnosti.

5.8. Upravljanje zgradom Doma hrvatskog društva likovnih umjetnika ‘’Ivan Meštrović’’

Zgrada Doma hrvatskog društva likovnih umjetnika ‘’Ivan Meštrović’’ kroz povijest je, zbog pritiska dnevne politike na kulturu, imala različite namjene i u skladu s tim bila je adaptirana, nadograđivana i arhitektonski mijenjana. Obnova zgrade Paviljona djelomično je dovršena 2003. godine. Potrebno je nastaviti radove na obnovi zgrade kako bi se u potpunosti vratila u izvorni oblik. Strategija razvoja Društva uvažava dovršavanje obnove Paviljona i njegovog neposrednog okoliša, pripadajuće fontane i parka, kao dragocjenu materijalnu osnovu, ne samo djelovanja, već i javne prepoznatljivosti Društva. Obnovom sjedišta umjetnika će se, kao i primijenjenim suvremenim tehnološkim rješenjima, cjelovito dovršiti ideja razvitka i unaprjeđivanja Društva kroz njegov prepoznatljivi arhitektonski simbol – Meštrovićev paviljon.

CILJEVI

•Do kraja 2014. izraditi akcijski plan racionalnog upravljanja zgradom Doma likovnih
umjetnika “Ivan Meštrović“.
•Do kraja 2014. izraditi strategiju upravljanja nekretninama društva.
•Do kraja 2015. otvoriti knjižaru, poklon trgovinu i profilirati rad Kluba HDLU.
•Do kraja 2016. iseljavanje Povijesnog muzeja iz Doma hrvatskog društva likovnih umjetnika.
•Do kraja 2017. nastavak obnove Paviljona i njegova revitalizacija.

Info

RADNO VRIJEME GALERIJA PRSTEN, BAČVA I PM (DOM HDLU)

srijeda – petak 11 do 19h
subota i nedjelja 10 do 18h,
ponedjeljkom, utorkom i praznikom zatvoreno.

Trg žrtava fašizma 16, Zagreb

 

RADNO VRIJEME GALERIJE KARAS

utorak: 10 – 13 sati
srijeda – petak: 16 – 20 sati
subota 10 – 13 sati
nedjeljom, ponedjeljkom i praznikom zatvoreno

Zvonimirova 58, Zagreb

Više informacija…

Dan otvorenih vrata

Izdvojeno

PLATI UMJETNIKA!

Web Hosting

Avalon web hosting
HDLU