Konferencija: Doubling Space

Konferencija: Doubling Space

subota, 8. ožujka 2014 , 10:00 – 19:30
Dom hrvatskih likovnih umjetnika, Trg žrtava fašizma 16, 10000 Zagreb
Klub HDLU

ENG

Christies

Mies van der Rohe, Seagram Plaza, copyright Carlos Coutinho, 2014
 

U sklopu izložbe BORROWORROB: In Search of Symmetry, HDLU ugošćuje konferenciju na temu odnosa umjetnosti, grada, ekonomije i prostora. Umjetnici, dizajneri, aktivisti, antropolozi, kulturni radnici i odvjetnici će govoriti o tim odnosima, kroz dvije isprepletene teme: Doubling Space i Space as Asset.
Doubling Space
Na mnogo načina suvremena umjetnička praksa udvostručuje i ‘savija’ prostor grada u njega samoga. U kasnom 19. stoljeću Manetova slika Bar u Folies-Bergere (1882.) na kojoj je očito da se problemi klase, roda i spektakla uzdižu na površinu nove vidljivosti, istodobno kroz transformaciju slikarstva kao društvenog, komercijalnog i formalnog djelovanja. Koji su neki od važnijih suvremenih radova u kojima je prostor udvostručen i ponovljen u urbanom kontekstu, putem umjetničkog ili političkog djelovanja i koji su njihovi efekti? Kako takve prakse tvore forme prostorne preraspodjele i nove forme vidljivosti? Koje su povijesne, ekonomske, društvene i političke sile, čiji su one produkt? Kakve povijesti one žele uspostaviti? Do koje mjere se one razlikuju ili doprinose globalnim utjecajima preoblikovanja urbanog okoliša?
Space as Asset
Na globalnoj razini, financijalizacija umjetnosti je stvorila robusna tržišta koja i dalje ‘nadigravaju’ mnoga druga tržišta, čak i za vrijeme financijske krize. Iz ove perspektive umjetnost djeluje globalno u obliku valute. No postoje druge sile koje organiziraju razna umjetnička djelovanja, te stvaraju nove prostore i nove ekonomske odnose, unutar kojih je ”praksa” prostorno preraspodijeljena. Kako umjetnost postaje sve više razvijena kao globalni oblik ulaganja i kako se broj svjetskih umjetničkih sajmova svakih nekoliko godina udvostručuje, u stalnoj potrazi za lokalnim umjetničkim djelovanjima i regionalnim trendovima, suvremene kritičke umjetničke prakse neprestano ispituju umjetnost kao robu, imovinu i objekt. Kako se ovaj svjetski trend odražava na Zagreb, regionalno na Balkan, i na koji način su sile koje su oblikovale regiju, daleko od ili protiv mnogih od tih globalnih sistema? Koje prostore umjetnost nastoji preraspodijeliti, kako i za koga?

Borroworrob su podržali FACE Croatia, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, EPSON, Pozor, AkzoNobel – Dulux, Hotel Sheraton i Urban Stay Zagreb Agency.

sponsors1a

 

Raspored događanja

Space as Asset
10:00- 13:00
Uvod: Peter Macapia
Uvodna prezentacija: Paolo Cirio
Tomislav Tomašević i Teodor Celakoski
Iva Marčetić
Zlatan Krajina

Doubling Space
13:00 – 17:00
Uvod: Peter Macapia
Uvodna prezentacija: Ana Hušman
Sonja Leboš
Bojan Mucko
14-14, Marko Salapura

Uvodne prezentacije
17:30-19:30
Franklin Boyd
Vito Acconci

 

Vito Acconci poznat je po svojim kontroverznim Body Art projektima iz šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća. Vito Acconci razvijao je svoju karijeru različitim putovima, od poezije do performansa, video umjetnosti sve do arhitekture. U Acconcijevim subverzivnim i tjelesno zahtjevnim performansima, umjetnik se znao gristi, paliti svoje tijelo i kosu, masturbirati ispod drvene rampe u galeriji, dok su iz zvučnika dopirali zvukovi njegovih maštarija o ljudima koji hodaju iznad njega. Acconcijev interes za ljudsko tijelo u javnom prostoru kasnije je evoluiralo u arhitektonski dizajn, dizajn okoliša i namještaja te je osnovao ACCONCI STUDIO, sa sjedištem u New Yorku.

Franklin Boyd članica je nastavničkog osoblja Sotheby’s Institute of Art u New Yorku. Franklin Boyd predaje kolegije koji isprepliću umjetnosti i financije, umjetničko tržište i zakonodavstvo u umjetnosti. Osnovala je Boyd Lever, umjetnički nadzor za nove kolekcionare, prije 15 godina i radi u privatnom odvjetničkom uredu, usredotočenom na predmete koji se tiču umjetnosti i poduzetništva. Nedavno je navedena u službenom izvještaju o autorskim pravima u SAD-u, podnesenom Kongresu SAD-a, na temu prava umjetnika na preprodaju, kao osoba koja je razvila model najbolje prakse na području alternativnih prava preprodaje. Franklin Boyd članica je odbora ravnatelja Art in General (New York) i Zer01 (Silicon Valley).

Ana Hušman rođena je 1977. godine u Zagrebu. Studirala je na odjelu za multimediju i likovni odgoj te je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu diplomirala 2002. godine. Do sada je sudjelovala na brojnim festivalima i izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Trenutno radi na Akademiji likovnih umjetnosti, na Odjelu za animirani film i nove medije. Za svoje je posljednje radove primila brojne međunarodne nagrade. Njezini radovi prikazivani su na festivalima i izložbama, među kojima su: 9th Gwangju Biennale, 53rd Oktobar Salon, Beograd, Medienturm Gallery, Graz; On the Eastern Front, Ludwig Museum of Contemporary Arts, Budapest; “lucy” bodig & ART ON STAGE, URA, Istanbul, Stuttgarter Filmwinter; IFF Rotterdam, 25 fps, Zagreb; DOK, Leipzig, Deutschland.

Bojan Mucko magistrirao je filozofiju, etnologiju i kulturnu antropologiju na Fakultetu humanističkih i društvenih znanosti u Zagrebu i pohađa magistarski studij novih medija na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Bavi se problemima urbane antropologije, istražujući disciplinarne granice između suvremenih umjetničkih praksi i kulturne antropologije, kroz interdisciplinarne projekte u suradnji s NGO i organizacijama kao što su Udruga za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja, Bacači sjenki, BLOK, Zagrebačko društvo arhitekata i Etnografski muzej Zagreb. Bio je član uredništva o arhitekturi Čovjek i prostor i član je organizacije ETNOFILm festivala.

Sonja Leboš osnovala je Udrugu za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja (AIIR) u Zagrebu 2002. godine. Od tada djeluje na poljima među-posredništva, povezujući kulturnu teoriju i praksu u kontekstu različitih projekata, istražujući ulogu institucije u javnim i ne-vladinim sektorima, kao i sam glas naroda in situ. Stvorila je različite interdisciplinarne metode istraživanja i platforme za artikulaciju višeslojnih urbanih problema te je surađivala s različitim organizacijama. Neki od trenutno aktualnih projekata, koje je Sonja Leboš provela unutar platforme AIIR-a su: “Cybercine”, (http://www.cybercine.org/); “Mnemosyne-Theatre of Memories”, (http://www.theatreofmemories.eu/); ‘’res urbanae’’, (http://resurbanae.wordpress.com/) i  ‘‘aRs PUBLICae’’(http://1postozaumjetnost.wordpress.com/).

Paolo Cirio je inovativni konceptualni umjetnik, koji radi u različitim medijima i domenama. Bavi se idejom oblikovanja tokova društvenih, političkih i ekonomskih struktura, i paralelno s tim istražuje suvremene sustave kontrole, znanja i informacija. Cirijev rad bavi se različitim problemima sadašnjice, na poljima kao što su privatnost, financije, autorska prava, demokracija, militarizam i ekologija. Cirijevi radovi predstavljeni su i izloženi u istaknutim institucijama kao što su Muzej suvremene umjetnosti, Sydney, 2013; ZKM, Karlsruhe, 2013; CCCB, Barcelona, 2013; CCC Strozzina, Florence, 2013; Muzej suvremene umjetnosti u Denveru, 2013; MAK, Beč, 2013; Architectural Association, London, 2013; Muzej moderne umjetnosti, Rio de Janeiro, 2012 i mnogim drugim.

Dr. Zlatan Krajina, predavač je na Sveučilištu u Zagrebu. Zlatan Krajina autor je knjige “Negotiating the Mediated City” (London i New York, Routledge, 2014). Nagrađen je stipendijom za magistarski i doktorski studij na odjelu za medije i komunikacije Goldsmiths Sveučilišta u Londonu. Prethodno je radio kao producent i voditelj vijesti i dokumentaraca. Radio je kao predavač na Goldsmithsu a trenutačno radi na Sveučilištu u Zagrebu, u Hrvatskoj, gdje predaje na postdiplomskom studiju kolegije Mediji i grad i Medijska publika.

Iva Marčetić magistrirala je arhitekturu na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Kao članica Pulske grupe predstavljala je Hrvatsku na 13. Venecijanskom bijenalu arhitekture. 2011./2012. stipendistica je Akademie Schloss Solitude, Stuttgart, Njemačka, a 2013 je boravila na rezidencijalnom programu Kuda.org u Novom Sadu, Srbija. Piše o stambenim pravima i komodifikaciji zemljišta i problemima koje uzrokuje gradu i arhitekturi u post-socijalističkoj Jugoslaviji i Europi. Članica je uredništva magazina “Nepokoreni grad”, koji objavljuje Udruga mladih antifašista Zagreb.

Tomislav Tomašević trenutno je koordinator ekoloških programa u hrvatskom uredu Heinrich Bӧll Fundacije. Diplomirao je na Političkim znanostima Sveučilišta u Zagrebu, s magistarskim radom koji se bavi kritikom neo-liberalnih gradova te je magistrirao filozofiju s temom održivog razvoja na Sveučilištu u Cambridgeu, a radnja je bila usredotočena na potencijal urbanih komuna. Bio je uključen u aktivizam mladih za okoliš i urbane sredine, kao izvršni predsjednik Hrvatske mreže mladih, izvršni predsjednik Prijatelja zemlje Hrvatska te je suosnivač Prava na grad u Zagrebu. Tomašević je sudjelovao na brojnim UN konferencijama na temu održivog razvoja i bio mlađi savjetnik za Europu pri UN-ovom Programu zaštite okoliša.

Teodor Celakoski je kulturni djelatnik i aktivist iz Zagreba. Njegov rad obuhvaća koordinaciju kulturnih programa, umrežavanje i propagiranje umjetnosti, institucionalne inovacije i politički aktivizam, a vodi ga vizija kulture kao forma transformativne agencije. Devedesetih je s grupom prijatelja i kolega osnovao Institut za multimediju. 2001. je suinicirao Clubture, mrežu za razmjenu i nezavisne kulturne programe unutar Hrvatske. Teodor je odigrao ključnu ulogu u osnivanju Kulture Nove – javne zaklade za razvoj neprofitne nezavisne suvremene kulture i POGON-a, hibridnog kulturnog centra. Aktivni je član Prava na grad i Gradskog saveza, Zagreb.

Peter Macapia je umjetnik, arhitekt i teoretičar, koji živi u New Yorku. Rodom je s Vashon otoka u Tihom oceanu, sjeverozapadno od SAD‐a. Ravnatelj je i osnivač labDORA‐e. Macapijina umjetnost i arhitektura je usredotočena na geopolitike javnih prostora, strukturalni inženjering, algoritamske proračune i odnos geometrije i topologije tvari/energije. Izlagao je i izvodio performanse u The Storefront for Art and Architecture, kao i na međunarodnim izložbama Art Miami/Basel, te na samostalnim izložbama u New Yorku, Hong Kongu, Londonu i Los Angelesu. Predavao je na Sveučilištu Columbia i Sci‐Arc, kao i na ESA Pariz, TUS Tokio, a doktorirao je na Sveučilištu Columbia, na kojem je primio i Predsjedničku Stipendiju. Trenutačno radi kao profesor na Pratt GAUD.

Info

ZA VRIJEME TRAJANJA IZLOŽBE “PROSTORIA 10” RADNO VRIJEME GALERIJA PRSTEN, BAČVA I PM (DOM HDLU) JE:

utorak – petak: 10 – 21
subota – nedjelja: 10 – 18

ponedjeljkom i praznikom zatvoreno.

RADNO VRIJEME GALERIJA PRSTEN, BAČVA I PM (DOM HDLU)

srijeda – petak 11 do 19h
subota i nedjelja 10 do 18h,
ponedjeljkom, utorkom i praznikom zatvoreno.

Trg žrtava fašizma 16, Zagreb

 

RADNO VRIJEME GALERIJE KARAS

utorak: 10 – 13 sati
srijeda – petak: 16 – 20 sati
subota 10 – 13 sati
nedjeljom, ponedjeljkom i praznikom zatvoreno

Zvonimirova 58, Zagreb

Više informacija…

Dan otvorenih vrata

Izložbe

 

 

 

 

 

 

 

Izdvojeno

PLATI UMJETNIKA!

Web Hosting

Avalon web hosting
HDLU