Ciklus Mladi umjetnici u Galeriji “Kristofor Stanković” Gradske skupštine Grada Zagreba

Otvorenje izložbe “Magični Kvadrat”, Marija Koruga

ponedjeljak, 15. prosinca 2014. u 19 sati

Stara gradska vijećnica
Ulica sv. Ćrila i Metoda 5

 

 

 

 

 

 

Slikarske kompozicije Marije Koruge sazdane su na finom i kompleksnom osjećaju za ravnotežu. Ta se ravnoteža ostvaruje i kreće između reda i slučajnosti, između pažnje za detalj i koncentracije na bogatu strukturu, između hladnoga i toploga pola širokoga spektra boja za kojim Marija poseže, između odnosa linije i plohe. Stalna dinamika između (na prvi pogled) oprečnih postavki očituje se u dvije okosnice oko kojih je autorica sazdala recentan slikarski i crtački ciklus, predstavljen na ovoj izložbi.

Prva je konstantno Marijino polazište, kojem se uvijek vraća – priroda. Iz nje crpi motivsku inspiraciju, no motiv je, na razini prikaza, tek početni impuls. On se postupno razgrađuje i resetira u posve novu vizualnu situaciju na platnu ili papiru. Ono što slikarica, ipak, zadržava jesu vitalnost i vibrantnost. Te odlike pretaču se u složene strukture i planove koji se postupno otvaraju oku promatrača. Kompozicije se ne iscrpljuju u jednom pogledu, te Marija vješto pretače zakon (prirodne) promjene u varijabilnost svoga likovnog rukopisa. Dok je u prijašnjim ciklusima varirala između figurativnosti i apstrakcije, u posljednjim se ostvarenjima priklanja apstraktnom načinu razmišljanja.

Sklonost ka eksperimentu, urođena znatiželja, potiču je na izbjegavanje predvidljivosti. To se razaznaje posebice u interesu za različite medije i materijale: slikarstvo, crtež tušem, akvarel, oblikovanje u staklu, kolaž i dr. Autorica se ponekad prepušta rahlom skladanju ritma oblika i boja, a gdjekad stvara iznimno zgusnute konfiguracije. Njezin kreativni interes kreće se od geometrije do organike, od nabujalosti formi koje se međusobno prepleću do iznimne mirnoće i pročišćenosti rasplesanih kaligrafskih poteza.

Druga postavka ciklusa jest Marijina fascinacija četvorinom kao strukturom unutar koje gradi svoje kompozicije. Zakoni geometrije izazivaju već tisućljećima pažnju filozofa, matematičara, umjetnika… Jedno od simboličkih čitanja četvorine je ovo: „Četvorina je simbol zemlje u opreci s nebom, ali je na drugoj razini i simbol stvorenog univerzuma, zemlje i neba, naspram nestvorenog i stvoritelja; četvorina je antiteza transcendentnog.“ Također, ona simbolizira i zaustavljanje ili odabrani trenutak.

U takvom promišljanju format slike ili crteža postaje kontrapunkt energičnosti poteza i cjeline. Ideja reda i logičnosti, koje četvorina konotira, naspram impulzivnosti i intuitivnosti kompozicije koja se ostvaruje unutar pravokutnika ili kvadrata, omogućuje tu već spomenutu ravnotežu, ali i stalnu mijenu, rast te nadograđivanje osebujnog imaginarija i stila Marije Koruge.

Barbara Vujanović