Izložba: Zoran Filipović – ZAGREBAČKA DŽAMIJA

ZAGREBAČKA DŽAMIJA
Zoran Filipović
Galerija PM
20.4. – 8.5.2016.

Povodom obilježavanja 100. godišnjice zakonskog priznanja
islamske vjeroispovijesti u Republici Hrvatskoj

pozivnica_zoran_filipovic_HLDU_mail

Svečano otvorenje izložbe održat će se 20.4.2016. u 19.00h

Grad Zagreb, kao upravno i političko središte Republike Hrvatske, svojim zemljopisnim i geopolitičkim položajem predstavlja prometno čvorište putova između srednje i jugoistočne Europe te Jadranskog mora. Takav smještaj i povijesni razvitak učinili su grad i svojevrsnom poveznicom između katoličke srednje Europe i jugoistočnog dijela europskog kontinenta u kojem je autohtoni islam jedna od tradicionalnih vjerskih i kulturno-civilizacijskih baština. Zagrebačka džamija je jedna od prepoznatljivih gradskih veduta, biljeg muslimanskog vjerskog i kulturnog identiteta u Republici Hrvatskoj, te simbol trajne nazočnosti jedne od najstarijih muslimanskih zajednica u srednjoj Europi (…)

(…) Povijesni izvori bilježe prve dodire Hrvata s Arapima kao nositeljima islama već u 7. stoljeću kada se nakon arapskog osvajanja bizantske pokrajine Sirije u redovima arapske muslimanske vojske našlo i više tisuća bizantskih vojnika, zarobljenika i prebjega, među njima i oni iz hrvatskih krajeva. Posebno poglavlje u hrvatsko-arapskim dodirima nastupilo je arapskim prodorom u Sredozemlje u 9. stoljeću (Kreta, Sicilija, južna Italija), kada se muslimanski Arapi susreću i u vodama istočnog Jadrana u kojem se vode pomorske bitke. Među zarobljenicima i prebjezima na muslimansku stranu našao se i velik broj Hrvata iz jadranskog priobalja i zaleđa o kojima govore i kršćanski i muslimanski izvori. Dio Hrvata se preobratio na islam, a neki su kao kršćani ušli u vojničku ili upravnu službu arapsko-muslimanskih dinastija i vladara od južne Italije, preko sjeverne Afrike do Španjolske (…)

Osim sredozemnih dodira Hrvata s arapsko-islamskim svijetom u srednjem vijeku, javljaju se i prvi tragovi islama u sjevernim hrvatskim zemljama (Slavonija i Srijem) u kojima je od 11. do 14. stoljeća obitavala muslimanska zajednica koju kršćanski izvori nazivaju Ismailitima, što je bila općenite oznake za muslimane različitog etničkog podrijetla (…)

Ključni povijesni preokret koji je za posljedicu imao trajno religijsko i kulturno-civilizacijsko ukorjenjivanje islama u srednjoj i jugoistočnoj Europi začet je pojavom Osmanskog carstva koje je od male regionalne maloazijske sile do 15. stoljeća preraslo u svjetsku silu pod kojom su se našli dijelovi triju kontinenata, među njima i najveći dio hrvatskih zemalja. Glavna posljedica pojave Osmanskog carstva, koja je i nadživjela kraj višestoljetne osmanske vladavine, jest proces prihvaćanje islama od domaćeg starosjedilačkog autohtonog stanovništva (Albanci, Bošnjaci, Hrvati, Bugari, Makedonci i različite turkofone skupine) preko kojih je islam postao sastavni dio europskoga kulturno-vjerskog mozaika… Bez obzira na svoju brojnosti i ukorijenjenost pod dvostoljetnom osmanskom vlašću, islam i muslimani u hrvatskim krajevima nisu nadživjeli povlačenje i vojni poraz Osmanskog Carstva u ratovima s Habsburškom monarhijom i Venecijom krajem 17. i u 18. stoljeća, pa kao izbjeglice utočište pronalaze u Bosni u kojoj se osmanska vlast zadržala sve do kraja 19. stoljeća. Obnova muslimanske nazočnosti na području današnje Republike Hrvatske nastupila je nakon uspostave austro-ugarske vlasti u Bosni i Hercegovini 1878. kojom je okončana višestoljetna vladavina Osmanskog carstva. Ulazak Bosne i Hercegovine u sastav Austro-Ugarske Monarhije krajem 19. stoljeća predstavljao je prekid višestoljetnih državno-pravnih i kulturno-civilizacijskih i vojnih kršćansko-islamskih sučeljavanja u ovim krajevima, te je označio početak postupnog oblikovanja nove muslimanske zajednice u Hrvatskoj i njezinih ustanova.

Stalni porast broja muslimana potaknuo je Hrvatski sabor da 27. travnja 1916. usvoji Zakon o priznanju islamske vjeroispovijesti kojim je islam u Hrvatskoj uvršten u red tradicionalnih religija koje uživaju državnu zaštitu. Na podlozi ovog zakona, koji predstavlja jedan od tri najstarija zakonska priznanja islama u Europi izvan područja koja su se stoljećima nalazila u sastavu Osmanskog Carstva, u Hrvatskoj je utemeljen islamski vjerski život i ustanove Islamske zajednice na čelu koje od 1919. stoji zagrebački muftija (…)

Obilježavanje stogodišnjice zakonskog priznanja islama u Hrvatskoj 2016. neka podsjeti na važnost i povijesnu ulogu male i tradicionalne muslimanske zajednice u Republici Hrvatskoj, najmlađoj članici Europske unije, zemlji u kojoj muslimani kao primjer drugima u suživotu i međusobnom poštovanju s kršćanima i židovima svjedoče o univerzalnom značaju islama kao poruke mira za sve ljude, narode, krajeve i civilizacije.

 Zlatko Hasanbegović

 

 

Životopis umjetnika:

Profesionalni fotograf i pisac rođen 1959. u Brčkom (Bosna i Hercegovina), Zoran Filipović živi u Zagrebu od 1978. gdje se posljednjih godina sve više bavi grafičkim i produkt dizajnom. Kao fotograf, surađivao je i objavljivao u više uglednih svjetskih revija i magazina, kao što su Paris Match, Life, Photo, Le Figaro Magazine, Die Zeit, Frankfurter Allgemeine Magazin, Vogue/GQ i drugi. Široj svjetskoj fotografskoj javnosti poznatiji je pod pseudonimom ZORO kojim se je potpisivao tijekom suradnje s glasovitom agencijom Magnum Photos. Njegove brojne fotografije za vrijeme rata u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini (1991-1995), obišle su svijet i postale prave ikone ratne reportažne dotografije. Za svoj fotografski, književni i dizajnerski rad više je puta nagrađivan, uglavnom u inozemstvu. Izlagao u najuglednijim svjetskim galerijama i muzejima najvećih svjetskih metropola,  kao što su New York, Frankfurt, Prag, Stockholm, Kopenhagen, Beč, Bratislava, Valencija, Abu Dhabi, Kairo, Teheran, Mexico City ali i Sarajevo i Zagreb. Kao autor dosad je u zemlji i inozemstvu objavio šesnaest knjiga, u kojima uspješno kombinira svoje fotografsko i književno umijeće. Koautor je također više skupnih knjiga. Osim u Hrvatskoj knjige su mu objavljivane i u Austriji, Njemačkoj, Francuskoj, Sloveniji i Bosni i Hercegovini. O njemu i njegovu radu snimljeno je u inozemstvu više dokumentarnih filmova.

Dom HDLU
Trg žrtava fašizma 16
10000 Zagreb

Radno vrijeme:
srijeda – petak 11 do 19h, subota i nedjelja 10 do 18h,
ponedjeljkom, utorkom i blagdanom zatvoreno.
* 29. i 30.4. zatvoreno, 25. i 26.4. otvoreno

Info

RADNO VRIJEME GALERIJA PRSTEN, BAČVA I PM (DOM HDLU)

Tijekom trajanja izložbe Hrvatska svijetu do 15.5.2021. radno vrijeme je od ponedjeljka do nedjelje od 11 do 21h

Redovno radno vrijeme nakon 15.5.2021.:
srijeda – petak 11 do 19h
subota i nedjelja 10 do 18h,
ponedjeljkom, utorkom i praznikom zatvoreno.

Trg žrtava fašizma 16, Zagreb

 

RADNO VRIJEME GALERIJE KARAS

utorak: 10 – 13 sati
srijeda – petak: 16 – 20 sati
subota 10 – 13 sati
nedjeljom, ponedjeljkom i praznikom zatvoreno

Zvonimirova 58, Zagreb

Više informacija…

Dan otvorenih vrata

Izdvojeno

PLATI UMJETNIKA!

Web Hosting

Avalon web hosting
HDLU