Izložba: Dalibor Parać “Mala retrospektiva Dalibora Paraća” u Galeriji grada Zaboka u sklopu manifestacije Dani Gjalskog

parac-pozivnica-1

Otvorenje izložbe  u ponedjeljak, 24. listopada, u 18 sati u zgradi Gradske uprave Zabok.

To je prva veća izložba ovog istaknutog hrvatskog slikara nakon njegove retrospektive u zgrebačkom Umjetničkom paviljonu 1999. godine, i uvod u njegovu veliku kritičku retrospektivu koju zagrebačka Moderna galerija priprema za proljeće 2017. godine.

Dalibor Parać (Solin, 1921.-Zagreb, 2009.), hrvatski slikar i medaljer.
Osnovnu školu pohađao je u Solinu, a srednju školu u Splitu, gdje su mu nastavnici crtanja bili A. Zuppa i Ž. Kljaković. Odrastajući uz brata slikara Vjekoslava rano se odlučio za umjetničku profesiju. Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu upisao je 1940. godine, gdje je pohađao slikarske klase Omera Mujadžića i Krste Hegedušića, a diplomirao u klasi Ljube Babića 1948. godine. 1950. godine završio je specijalku kod Ljube Babića te bio suradnik Majstorske radionice Krste Hegedušića (1950.-1952.).
U Školi primijenjenih umjetnosti u Zagrebu predavao je crtanje i pismo od 1952. do 1961. godine. Do odlaska na ALU 1961. godine u svojstvu docenta, bio je ravnateljem ŠPUD- a. U jesen 1961. godine izabran je za docenta na Pedagoškom odjelu ALU, gdje je predavao crtanje i slikanje na grafičkom te kasnije na slikarskom odjelu. Bio je i dekan ALU od 1971. do 1974. godine. Godine 1986. je umirovljen, ali ostaje na ALU u svojem atelijeru do 2009. godine u statusu profesora.
Odlazio je na studijska putovanja u Italiju, Francusku, Češku, Španjolsku, Austriju, Mađarsku i Afriku.
Bio je također jedan od članova zagrebačke Galerije Forum (1976.-1993.).
Najviše djela mu se nalazi u Modernoj galeriji u Zagrebu, s kojom je njegov sin, dr. sc. Zoran Parać 2015. godine sklopio ugovor o donaciji očeve umjetničke ostavštine, zatim u Galeriji umjetnina u Splitu, Modernoj galeriji u Rijeci, Umjetničkoj galeriji u Dubrovniku te u brojnim privatim zbirkama i kolekcijama u zemlji i inozemstvu (Zbirka Alfreda Brogyányija u Beču).
Dobio je Nagradu grada Zagreba 1977. godine i 1993. Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo. Godine 1999. objavljena mu je opsežna monografija u izdanju Art studia Azinović, autora Ive Šimata Banova.

Dalibor Parać jedan je od najvećih modernih hrvatskih slikara mediteranskog pejzaža, Juga, ali i teme ženskog akta u pejzažu. Nastavljač tradicije Ignjata Joba, Petra Lubarde, kao i Otona Glihe i Frane Šimunovića u kontekstu „pojmovne mitografije“ pejzaža, Parać je snažnim koloritom direktno otvorio mogućnosti slikarstvu, primjerice, Vatroslava Kuliša, Baneta Milenkovića i Duška Šibla, danas vodećih hrvatskih slikara mediteranskog pejzaža.
Poetski i morfološki zaseban u okviru domaćeg pejzažnog slikarstva, Dalibor Parać zadnju je veliku retrospektivu imao 1999. godine u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu, stoga u dogovoru s umjetnikovim sinom prof. dr. Zoranom Paraćem – koji je Modernoj galeriji krajem 2015. godine darovao veliku i opsežnu očevu donaciju slika i medalja – pripremamo u 2017. godini retrospektivu na temelju kritičkog izbora iz umjetnikove ostavštine, s presjekom svih stilskih faza, od druge polovice pedesetih godina 20. stoljeća do zadnjih slika iz 2007. godine. Izložba u Gradskog galeriji Zabok u sklopu manifestacije Dani Gjalskog prva je veća izložba nakon 2009. godine koja će prema odabranim djelima imati karakter manje kritičke retrospektive.
Naime, osim aktualne donacije, rukovođeni smo tezom kako ovom slikarskom opusu vrijeme nije ništa oduzelo, niti umanjilo u njegovoj aktualnosti, vrijednosti i stilskoj autentičnosti, čak je učvrstilo umjetnikovu ekskluzivističku poziciju „čistog“ slikarstva u motivima mitski prosanjanog zavičaja. Šezdesetih godina Dalibor Parać započinje sustavno slikati figuralne kompozicije s temama iz života ljudi Dalmacije. Postepeno će, vrlo specifičnim osobnim stilom, reducirati formu pejzaža, napuštati deskriptivnost motiva, da bi u sedamdesetim godinama prošlog stoljeća postigao formom i koloritom autentičnu sliku krševitog pejzaža. Njegovi „pejzaži memorije“ dočaravaju strukturu zemlje, kamenjara i prirodu zavičajnog podneblja. Žuta i plava boja bile su dominante njegove palete, kao i karakterističan, pomalo nemiran isprekidani duktus koji oblikuje motiv često na granici figuracije.
U maniri lirske apstrakcije, ali izvan bilo kakvog stilskog determinizma između apstrakcije i reducirane figuracije, impresionističkog i ekspresionističkog – ili gestualnog – Dalibor Parać postavio je nove parametre u slikanju pejzaža, stvarajući u zadnjih nekoliko desetljeća života djela u kojemu su akt i pejzaž jedna neodvojiva cjelina. Morski pejzaž Brača i Solina, ali i obronke Klisa slikao je napamet, po sjećanju, s posebnim osjećajem za kolorit i svjetlost na slici. Kritika je često isticala umjetnikovo himničko i senzualno osjećanje slike, čija se vibrantna paleta u već visokim umjetnikovim godinama preobrazila u sasvim neobično snažne, gotovo fluorescentne nijanse ružičaste, plave i žute boje, sasvim izvan prihvaćenih kanona tonske palete Paraćeve generacije hrvatskih slikara.

Kustosica izložbe: Iva Körbler

Info

RADNO VRIJEME GALERIJA PRSTEN, BAČVA I PM (DOM HDLU)

srijeda – petak 11 do 19h
subota i nedjelja 10 do 18h,
ponedjeljkom, utorkom i praznikom zatvoreno.

Trg žrtava fašizma 16, Zagreb

 

RADNO VRIJEME GALERIJE KARAS

utorak: 10 – 13 sati
srijeda – petak: 16 – 20 sati
subota 10 – 13 sati
nedjeljom, ponedjeljkom i praznikom zatvoreno

Zvonimirova 58, Zagreb

Više informacija…

Dan otvorenih vrata

Izdvojeno

PLATI UMJETNIKA!

Web Hosting

Avalon web hosting
HDLU