PREDAVANJE I PROMOCIJA KATALOGA Kako sagraditi muzej u 1930-ima? i promociju kataloga izložbe Meštrovićev znak u Zagrebu – arhitektura: 80 godina Meštrovićeva paviljona

Muzeji Ivana Meštrovića – Atelijer Meštrović

imaju čast pozvati Vas na

predavanje dr. sc. Vendule Hnídkove Kako sagraditi muzej u 1930-ima?

te na promociju kataloga izložbe Meštrovićev znak u Zagrebu – arhitektura: 80 godina Meštrovićeva paviljona

u utorak 29. siječnja 2019. u 18.30 h

Atelijer Meštrović, Mletačka 8, Zagreb

Na promociji sudjeluju:

Sandra Grčić Budimir, ravnateljica Muzeja Ivana Meštrovića

sc. Irena Kraševac, znanstvena savjetnica na Institutu za povijest umjetnosti, Zagreb

sc. Ana Šverko, recenzentica, viša znanstvena suradnica na Institutu za povijest umjetnosti, Centar Cvito Fisković, Split

Damir Gamulin, dizajner

sc. Vendula Hnídková, autorica teksta u katalogu, stipendistica istraživačkoga programa Marije Curie

Barbara Vujanović, autorica teksta u katalogu, viša kustosica Atelijera Meštrović

Izložba i katalog ostvareni su zahvaljujući novčanoj potpori Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba, Turističke zajednice Grada Zagreba i sredstvima Muzeja Ivana Meštrovića.

O izložbi:

Osamdesetu obljetnicu podizanja i otvorenja Doma hrvatskih likovnih umjetnika, odnosno Meštrovićeva paviljona, Muzeji Ivana Meštrovića obilježavaju izložbom Meštrovićev znak u Zagrebu – arhitektura: 80 godina Meštrovićeva paviljona, otvorenom 18. prosinca 2018. u Atelijeru Meštrović. Izložbu je osmislila viša kustosica Atelijera Meštrović Barbara Vujanović. Na izložbi se turbulentna povijest građevine tematizira i tumači na intrigantan i zanimljiv način kroz vizualne instalacije u izvedbi umjetnika Ivana Marušića Klifa. Instalacijama, koje se temelje na bogatoj fotografskoj i arhivskoj građi, sabranoj iz zagrebačkih muzeja, te privatnih arhiva, pridružena je i originalna maketa Meštrovićeva paviljona iz fundusa Atelijera Meštrović. Izložba se može razgledati do 3. ožujka 2019. Izložbu prati katalog na hrvatskom i engleskom jeziku.

 

Iz recenzije Ane Šverko „Konteksti klasičnog“:

Kontekst klasične građevine, točnije njegove mijene, tema je izložbe Meštrovićev znak u Zagrebu – arhitektura: 80 godina Meštrovićeva paviljona više kustosice Barbare Vujanović, koja je u lani objavljenoj knjizi obradila građevine i javne spomenike kojima je Meštrović obilježio Zagreb.  U knjizi je ukazala na jedinstvenost tako intenzivne prisutnosti stvaralačke individue u javnom prostoru nekog grada, pozivajući pritom na naročitu pažnju naspram kulturnog i društvenog konteksta u kojemu su Meštrovićevi radovi nastali. Pomnim mapiranjem Meštrovićevih djela u gradu Zagrebu stvorila je sustav koji nam omogućuje njihovu međusobnu komparaciju kao i usporedbu onodobnog i današnjeg konteksta grada, skrećući pozornost na povijest svake od urbanističkih lokacija kojima pripadaju. Jer povijest životnog ciklusa lokacije je ona koja bi trebala upućivati na svaki novi arhitektonski koncept. I to je jedan od osnovnih motiva ove izložbe posvećene Meštrovićevu paviljonu, zasigurno najistaknutijem “znaku” što ga je ostavio Zagrebu.

Vizualne instalacije Ivana Marušića Klifa koje interpretiraju preobrazbe Paviljona u svim fazama, od trenutka gradnje do recentnog preuređenja, tekstovima su popratile Barbara Vujanović i povjesničarka arhitekture Vendula Hnídková. Dok je Barbara Vujanović navela i znalački interpretirala historijat njegovih prostornih i programskih mijena, Hnídková se usredotočila na Paviljon hrvatskih umjetnika u kontekstu njegova nastanka, upozorivši i na značenje same izvorne funkcije. Živo nas vodi kroz povijest njegove izgradnje analizirajući pritom Meštrovićev stvaralački postupak i dovodeći Paviljon u vezu s ostalim Meštrovićevim arhitektonskim djelima.

Autorice su svojim tekstovima dale dodatni, iznimno vrijedan sloj izložbi, doprinijevši tako stručnom relevantnošću argumentiranoj interpretaciji umjetnikove teme. Ova izložba upućuje na svijest o polivalentnosti arhitekture i važnosti analize ideje i povijesti prostora te shvaćanje interakcije spomenika i konteksta, kako bismo znali s njim odgovorno postupati u ovoj privilegiranoj dimenziji sadašnjosti, jedinoj u kojoj možemo mijenjati stvari. Također, kazuje nam da se promjene događaju i kulturnim i umjetničkim djelovanjem, koliko god to nekada zvuči kao utopija. Ali kultura grada je, kako formiranjem institucija tako i različitim oblicima javnog djelovanja, pa stoga i angažiranim izložbama, uvijek činila temeljnu urbanu vrijednost i bila znak istinskog urbaniteta. Jer gradovi su mjesta konzumacije kulture, ali prije svega njezina kreiranja.

 

O predavanju:

Kako sagraditi muzej u 1930-ima?

Čini se da su 1930-e problematično razdoblje u pogledu izgradnje umjetničkih muzeja. I ne samo muzeja. Nacionalne vlade bile su zauzete rješavanjem problema masovne nezaposlenosti i s njom povezanih socijalnih nemira, dok je na globalnoj razini postojala opasnost od novoga razornog rata uzrokovanoga totalitarnim režimima. U takvoj situaciji čini se da umjetnički muzeji nisu bili tema dana. No, nekoliko znamenitih muzeja i galerija diljem svijeta uvjeravaju nas u suprotno. Tko su graditelji umjetničkih muzeja 1930-ih?

Predavanje će biti na engleskom jeziku.

O predavačici:

Dr. sc. Vendula Hnídková stekla je titulu doktorice znanosti iz područja teorije i povijesti dizajna i novih medija na Akademiji umjetnosti, arhitekture i dizajna u Pragu, nakon stečenoga magisterija iz povijesti umjetnosti na Sveučilištu Masaryk u Brnu. Također je studirala na Sveučilištu Aalto u Helsinkiju, te na Institutu za povijest umjetnosti u Beču. Prije priključenja Sveučilištu u Birminghamu radila je kao istraživačica i profesorica na Institutu za povijest umjetnosti pri Češkoj akademiji znanosti, te na Akademiji umjetnosti, arhitekture i dizajna u Pragu.

Istraživački interes dr. sc. Vendule Hnídkove usmjeren je na produkciju moderne i suvremene arhitekture u Srednjoj Europi u okviru pitanja nacionalnog identiteta, internacionalizma te međuodnosa arhitekture i politike, što ju je potaknulo na novo povijesnoumjetničko tumačenje s margine.

Info

RADNO VRIJEME IZLOŽBE “PROSTORIA 10” RADNO VRIJEME GALERIJA PRSTEN, BAČVA I PM (DOM HDLU) JE:

utorak – petak: 10 – 21
subota – nedjelja: 10 – 18

ponedjeljkom i praznikom zatvoreno.

Ulaz na izložbu je besplatan.

 

RADNO VRIJEME GALERIJE KARAS

utorak: 10 – 13 sati
srijeda – petak: 16 – 20 sati
subota 10 – 13 sati
nedjeljom, ponedjeljkom i praznikom zatvoreno

Zvonimirova 58, Zagreb

Više informacija…

Dan otvorenih vrata

Izložbe

 

 

 

 

 

 

 

Izdvojeno

PLATI UMJETNIKA!

Web Hosting

Avalon web hosting
HDLU