Galerija Galženica poziva na otvorenje izložbe Josipa Zankija Mantra suosjećanja 

Vajrapani, akrilik na platnu, 2015.

“(…) Upravo taj iskaz nepokorene prirode, povijesni otpor planine naspram sjedilačkog načina življenja i transhumancija kao uvriježena strategija korištenja prostora, određuju još jedan motiv koji je stalan u Zankijevim djelima, a to je putovanje. Pokreti i djelovanje u prostoru imanentni su likovima na njegovim djelima: oni su ulovljeni u kretnji i činjenjem oživljavaju krajolik. Time istovremeno postaju okosnicom tog prostora, odvojeno od njega se ni ne mogu gledati. Nadalje, kretanje je i neraskidiva sastavnica Zankijeva umjetničkog procesa. Boravak u planini, iskorak iz radne rutine u prostore spoznaje, posezanje za elementarnim, zamjena dokolice naporom svojstvenim planini, odrješito lociranje pravog puta kroz velebitski kamenjar i traganje za novim vidicima s himalajskih obronaka, gdje je učio thangka slikarstvo, epizode su koje umjetnik apstrahira i čini dijelom svoga umjetničkog rukopisa. Zato se prostor ovog umjetnika može tretirati i kao svojevrsno mjesto sjećanja, koje nudi drukčije vizije našeg svijeta i svijeta kakav bi mogao biti. Zankijev se krajolik tako najprije stvara hodom kroz prostor, a zatim umjetnikovom interpretacijom na platnu. Time se kao cilj ostvaruje samo putovanje – ono kroz fizički prostor i ono kroz umjetničko mjesto stvoreno Zankijevim zahvatom – a ne dolazak na odredište ili povratak kući(…)” (cjeloviti tekst predgovora Nevene Škrbić Alempijević, profesorice na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu je na donjem linku)

 

Josip Zanki, slikar, grafičar, pisac i znanstveni istraživač, rođen je 14.3. 1969. u Zadru. Na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu diplomirao je 1994. u klasi profesora Miroslava Šuteja. Poslijediplomski studij etnologije i kulturne antropologije završio je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2016. godine, gdje je iste godine obranio doktorski rad pod nazivom  „Antropološka konceptualizacija prostora u thangka slikarstvu i suvremenim umjetničkim praksama“. Od 2009. do 2018. predavao je likovnu umjetnost na zadarskom sveučilištu, a od 2018. profesor je Teorije umjetnosti na Akademiji likovne umjetnosti u Zagrebu. Osnivač je i voditelj nekoliko međunarodnih umjetničkih radionica (Planine, Dolazak u baštinu, Dosegnute utopije itd.). Bio je predsjednik HDLU (Zagreb) od 2007. do 2018. Izlagao je na preko stotinu samostalnih i skupnih izložaba u zemlji i inozemstvu; za svoj rad  primio je šest hrvatskih umjetničkih nagrada. Živi i radi u Zagrebu.