DODJELA GODIŠNJE NAGRADE HDLU-a 2019.

18. prosinca 2019. u 13:0 sati u Staroj gradskoj vijećnici dodijeljene su godišnje nagrade i priznanja za postignuća u likovnoj umjetnosti u organizaciji Hrvatskog društva likovnih umjetnika pod pokroviteljstvom Gradske skupštine Grada Zagreba.

Laureati u 2019. godini su akademkinja Marija Ujević – Galetović, akademska kiparica za životno djelo, nagradu za najbolju izložbu dobila je Mirjana Vodopija, akademska grafičarka za izložbu Lutajući krajolik u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagreb, dok je nagrada za najbolju mladu umjetnicu dodijeljena Jeleni Lovrec, akademskoj grafičarki. Odbor za dodjelu likovnih nagrada HDLU-a, koji je djelovao u sastavu Robert Šimrak, Zlatan Vrkljan, Ivana Jurić Danko Friščić i Fedor Vučemilović, posebno priznanje za doprinos likovnoj umjetnosti dodijelio je Tomislavu Vuiću.

Odbor za dodjelu likovnih nagrada HDLU-a, koji je djelovao u sastavu Robert Šimrak, Zlatan Vrkljan, Ivana Jurić Danko Friščić i Fedor Vučemilović, posebno priznanje za doprinos likovnoj umjetnosti dodijelio je Tomislavu Vuiću.

Nagrade su svečano uručili predsjednik HDLU-a Tomislav Buntak, potpredsjednica gradske skupštine Ana Strizić Rukavina i Rašeljke Bilić, voditeljica Službe za muzejsku djelatnost pri Ministarstvu kulture.

Tomislav Buntak, akademkinja Marija Ujević – Galetović, Danko Friščić

Obrazložnje nagrade za životno djelo akademkinji Marija Ujević – Galetović; 

Od samih početka njezinog umjetničkog djelovanja plastička misao Marije Ujević – Galetović odlikuje se posve osebujnim stremljenjima. Dubinsko poznavanje povijesti kiparskog medija i njegovih društvenih reperkusija kao i jezika modernizma, popraćeno neumornim istraživanjem, ne samo mogućnosti tradicionalnih i suvremenih kiparskih materijala, već i temeljnih egzistencijalnih premisa poput tijela, prostora i pokreta, te nadalje kategorija slike, vremena i povijesnog pamćenja, rezultiralo je invencijom specifičnog umjetničkog jezika zbog kojega je njezin opus, bez imalo dvojbe, moguće okarakterizirati jednim od vrhunaca hrvatske moderne, odnosno suvremene umjetnosti. Kiparičin iznimni talent, odnosno sposobnost zrele i inovativne artikulacije i impostacije skulpture u javnom prostoru zarana je prepoznat. Njezinom natječajnom radu za spomenik telekomunikacijama u Ženevi dodijeljena je 1965. godine prva nagrada, a pritom je važno spomenuti da su članovi ocjenjivačkog suda bili slavni Alexander Calder i Osip Zadkin. Oblikovanje javnog prostora, odnosno djelatnost skulpture u artikulaciji i semantizaciji toga prostora, ostat će trajna preokupacija Marije Ujević-Galetović. Tijekom proteklih pola stoljeća izvela je niz radova koji se ubrajaju među antologijska djela suvremene europske spomeničke plastike. Navedimo samo zagrebačke spomenike Augustu Šenoi, Miroslavu Krleži, Jurju Križaniću, spomenike Frani Petriću u Cresu, Jovanu Steriji Popoviću u Novom Sadu, te Jakovu Gotovcu u Osoru. Dodajmo k tome projekt i izvedbu grobnice Brune Bušića na zagrebačkom Mirogoju, kapele koja poništava granicu između arhitekture i skulpture. Početkom trećeg tisućljeća Marija Ujević – Galetović kreće u novu stvaralačku avanturu istražujući mogućnosti medija slikarstva. Od 2004. do danas stvara impresivne serije slika velikog formata, koje tehnološki i ikonografski nemaju pandana u hrvatskom slikarstvu, a snaga artikulacije posve drugačije ideje prostora u kojemu se ono materijalno i vidljivo, pretapa  u prezentnost najdubljih slojeva imaginarnoga koji postoje ispod razine percepcije i mogućnosti imenovanja, čini ih nezaobilaznim mjestom suvremenog svjetskog slikarstva.

Red.prof.dr.sc. Leonida Kovač

 Ivana Andabaka, Martina Munivrana, Mirjana Vodopija,Tomislav Buntak

Obrazloženje nagrade za najbolju izložbu u 2019. godini Mirjani Vodopiji,za izložbu Lutajući krajolik u Muzeju suvremene umjetnosti, u Zagreb;

Mirjana Vodopija prisutna je na hrvatskoj umjetničkoj sceni više od tri desetljeća, a njezina zadivljujuća samostalna izložba Lutajući krajolik održana 2019. u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu svojevrsni je koncentrat autoričinih intrigantnih umjetničkih istraživanja započetih luminoobjektima ranih 1990-ih godina. Lutajući krajolik je kompleksni intediskurzivni i intermedijski projekt u kojemu je umjetničin temeljni predmet interesa, a to je svjetlo, preveden u znak vizualiziran u pojavnosti začudnog lajtmotiva – raskošnog kristalnog lustera koji doslovce putujući iz prizora u prizor briše granicu između retinalne slike i mentalne predodžbe, a time i granicu između razina svjesnog i nesvjesnog. U tom se brisanju eksterijer, odnosno vizualno perciptibilni krajolik stapa s onim interijernim koje postoji ispod razine vidljivosti – krajolikom sjećanja i imaginacije. Uz tehničko majstorstvo koje je Mirjana Vodopija pokazala u svojoj suverenoj šetnji kroz različite medije u rasponu od fotografije, videa, grafike i prostorne instalacije, a koje je pritom hibridizirala, izložba Lutajući krajolik odlikuje se istančanim i slojevitim narativnim tkanjem koje smjera aktivaciji najskrivenijih i najfinijih emocija kod promatrača.

 Red.prof.dr.sc. Leonida Kovač

Ida Blažičko, Jelena Lovrec, Tomislav Buntak

Obrazloženje nagrade za najbolju mladu umjetnicu Jelenu Lovrec;

Jelena Lovrec diplomirala je Grafiku na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2014. godine u klasi profesora Roberta Šimraka s pohvalom Cum Laude. Iako je po zvanju magistra grafike njeni radovi svjedoče nam da je ovdje riječ o multimedijalnoj umjetnici koja vješto i hrabro koristi svaki medij s kojim se susretne. Njezini su radovi procesualnog, dokumentarističkog i interaktivnog karaktera, a često završe kao cjeloživotni projekti. Lovrec je još na Akademiji započela s angažiranim radovima koji su kritizirali negativne aspekte društva, ali su uvijek i ukazivali na moguća alternativna rješenja. U svom stvaralaštvu često izravno intervenira u društveni kontekst i započinje interakciju s publikom.

Tako primjerice, u radu Mein Kulturkampf na ironičan način ukazuje na nimalo zavidan položaj što ga kultura u našem društvu zauzima, ali ujedno i nudi nove mogućnosti poklanjajući, odnosno stvarajući nove platforme diljem Hrvatske za buduće kulturne manifestacije upravo s ciljem kulturne revitalizacije tih istih područja. Performans akcija kotlovina, kojim je otvorila prvi kvadrat kulture u Zagrebačkoj županiji, nagrađen je na prošlogodišnjem 34. salonu mladih Nagradom Galerije Kranjčar. Ove je godine tako ostvarila dvije samostalne izložbe: Izložba godine, u Galeriji Kranjčar i Deveti život, u Salonu Izidor Kršnjavi. Riječ je o procesualnim radovima kojima dokumentira svoju proteklu godinu. Lovrec uvijek hrabro progovara o temama koje ju okupiraju, imajući na umu krajnjeg konuzmenta-publiku. Njena najveća snaga leži u sposobnosti da slojevite i kompleksne ideje predstavi na razumljiv i pristupačan način, koji gledatelju nudi odgovornost i otvara neka nova pitanja pa i nove svjetonazore. Ove godine odlučila se za formu dnevnika, koristeći video i audio zapise, naglašavajući važnost svakodnevice, pozivajući na introspekciju. Osim što je savladala formu video rada, napravila je i svoju prvu umjetničku knjigu.

Do sada je ostvarila 9 samostalnih i brojne skupne izložbe od kojih izdvajamo: 34. salon mladih, HDLU; 33. salon mladih, HDLU; T-HT nagrada, MSU; ESSL Art Award, MSU; ESSL Art Award, Essl Museum, Beč; Vienna Insurance Group-Junge Kunst aus CEE, Ringturm gallery, Beč; Erste fragmenti X, HDLU.   Dobitnica je brojnih nagrada, od kojih ćemo istaknuti već spomenutu Nagradu Galerije Kranjčar, 34. salon mladih, HDLU (2018.); Posebnu pohvalu, 33. salon mladih, HDLU (2016.); Erste Fragmenti X-otkup rada, HDLU (2014.); Glavnu nagradu Essl ART Award CEE, MSU (2013.); Vienna Insurance Group-Junge Kunst aus CEE-Special Invitation, MSU (2013.); te Nagradu Akademije likovnih umjetnosti za izniman uspjeh, ALU Zagreb (2009.).

Red.prof.dr.art. Robert Šimrak

Rašeljka Bilić, Tomislav Vuić, Ivana Anabaka

Obrazloženje za posebno priznanje za doprinos likovnoj umjetnosti Tomislavu Vuiću;

Tomislav Vuić početkom 2000-tih uveo je novost u kontekstu korporativnog potpomaganja mlade hrvatske umjetničke scene. Nastavio se na dugu tradiciju koja je bila jasna i vrlo vidljiva u razdoblju do Drugog svjetskog rata. Od osnutka Republike Hrvatske, to je bio prvi organizirani moment promocije s naglaskom na mlade hrvatske umjetnike i umjetnice te su se pod utjecajem te aktivnosti počeli razvijati različiti projekti koji su pokušavali predstaviti vezu između suvremene likovne umjetnosti, poslovnih subjekata i tržišta. Među najznačajnijim aktivnostima ističu se Erste Fragmenti koji se i danas kontinuirano odvijaju kao i značajna potpora brojnim umjetničkim projektima, među kojima manifestacijama u organizaciji HDLU-a (Bijenale slikarstva, Salon mladih, rezidencijalni program u Leipzigu te prodajna izložba Plati i nosi) podržana od strane Hrvatske poštanske banke gdje je Tomislav Vuić obnašao funkciju predsjednika uprave od 2014. do 2019.

Izv.prof.art. Tomislav Buntak

 

Info

RADNO VRIJEME GALERIJA PRSTEN, BAČVA I PM (DOM HDLU)

Tijekom trajanja izložbe Murtić 100 do 18.7.2021. radno vrijeme je od ponedjeljka do nedjelje od 11 do 21h

Redovno radno vrijeme nakon 18.7.2021.:
srijeda – petak 11 do 19h
subota i nedjelja 10 do 18h,
ponedjeljkom, utorkom i praznikom zatvoreno.

Trg žrtava fašizma 16, Zagreb

 

RADNO VRIJEME GALERIJE KARAS

utorak: 10 – 13 sati
srijeda – petak: 16 – 20 sati
subota 10 – 13 sati
nedjeljom, ponedjeljkom i praznikom zatvoreno

Zvonimirova 58, Zagreb

Više informacija…

Dan otvorenih vrata

Izdvojeno

PLATI UMJETNIKA!

Web Hosting

Avalon web hosting
HDLU