IN MEMORIAM Tonko Maroević

U utorak, 11. kolovoza 2020., u 78. godina preminuo je akademik, književnik, povjesničar umjetnosti i publicist Tonko Maroević.

Akademik Tonko Maroević, hrvatski književnik, povjesničar umjetnosti i prevoditelj rođen je u Splitu 1941. Studij komparativne književnosti i povijesti umjetnosti završio 1963. na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, gdje je 1976. doktorirao temom ‘Likovna umjetnost u hrvatskoj književnosti od moderne do danas’ (objavljeno kao knjiga 2007. pod naslovom ‘Napisane slike’), a 1965–70. bio je asistent na Odsjeku za povijest umjetnosti.

Od 1970. do umirovljenja 2011. radio je u Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu. Bio je redoviti član HAZU od 2002. Bavio se zbirkama pjesama u prozi ‘Primjeri’ (1965) i ‘Slijepo oko’ (1969) u okviru generacijske ‘razlogovske’ poetike. U kasnijoj fazi njegovo pjesništvo obiluje intertekstualnim i metatekstualnim referencijama, a odlikuje ga i povratak vezanomu stihu i tradicionalnim oblicima (‘Motiv Genoveve’, 1986; ‘Trag roga, ne bez vraga’, 1987; ‘Četveroručno’, 1992; ‘Sonetna struka’, 1992; ‘Black & Light: versi od prigode’, 1995; ‘Redak mulja, redak pjene’, 2013).

Kao književni kritičar sustavno je pratio suvremeno hrvatsko pjesništvo, a bavio se i starijom hrvatskom književnošću te talijanističkom problematikom; eseje, kritike i prikaze skupio je u više knjiga (‘Dike ter hvaljenja’, 1986; ‘Zrcalo adrijansko: obilježja hrvatsko-talijanskog jezičnog dijaloga’, 1989; ‘Klik!: trenutačni snimci hrvatskog pjesništva’, 1998; ‘Pohvala pokudi’, 1998; ‘Družba da mi je: domaći književni portreti’, 2008; ‘Skladište mješte sklada’, 2010). Sastavio je antologije hrvatskog pjesništva 1971. – 95. ‘Uskličnici’ (1996) i 1996. – 2019. ‘Svjetlaci’ (2019) te antologije katalonskoga pjesništva ‘Bikova koža’ (1987) i ‘Riječi za jedan lapidarij’ (2018).

Istražuje suvremenu hrvatsku likovnu umjetnost; objavljuje likovne kritike i rasprave u stručnim časopisima i novinama, piše predgovore katalozima i grafičkim mapama (Z. Bourek, J. Bratanić, R. Goldoni, Z. Keser, A. Kuduz, V. Kuliš, Ž. Lapuh, I. Lovrenčić, E. Murtić, Š. Perić, H. Šercar, I. Šiško, M. Šutej i dr.) – od kojih je mnoge probrao u knjizi ‘Slikanje i slikama predgovaranje: pisani portreti’ (2006) – te monografije (Nives Kavurić-Kurtović, 1986; Zlatko Kauzlarić Atač, 1996; Vojin Bakić, 1998; Antun Zuppa, 2000; Antun Babić, 2002). Članke o naivnoj umjetnosti, pisane 1968. – 2012., skupio je u knjizi ‘O naivi i autsajderskoj umjetnosti’ (2013).

Prevodio je s nekoliko jezika (G. Cavalcanti, Dante, F. García Lorca, G. Mascioni, G. Papini, F. Petrarca, R. Queneau, L. Sciascia i dr.), a o iskustvu prevođenja Jorgea Luisa Borgesa napisao je traduktološko-esejističku knjigu ‘Borgesov čitatelj’ (2005). Izabrane pjesme objavio je 2009 (‘Drvlje i kamenje’). Dobitnik je Nagrade ‘Vladimir Nazor’ za životno djelo 2013. te nagrade Goranov vijenac za pjesnički opus 2018.

2016. godine Odbora za dodjelu likovnih nagrada Hrvatsko društvao likovnih umjetnika odlučio je da posebno priznanje za doprinos likovnoj umjetnosti dojeliti upravo akademiku Tonku Mareviću uz obrazloženje: Diplomiravši povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Tonko Maroević od sredine šezdesetih godina dvadesetoga stoljeća javno djeluje kao povjesničar umjetnosti, likovni i književni kritičar, recenzent izložaba, književnik, pjesnik, prevoditelj te urednik i komentator brojnih izdanja. Dugogodišnji je savjetnik zagrebačkog Instituta za povijest umjetnosti i redovni član Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Stručnost i širina njegova opusa svjedoče o radnome vijeku posvećenom s podjednakim žarom likovnom i književnom stvaralaštvu. Afirmirao se osobito kao autor niza monografija o hrvatskim umjetnicima, a njegov temeljni interes za praćenje žive umjetnosti, čijem nastajanju svjedoči, profilirao ga je kroz rasprave, studije i popratne tekstove za preko trideset izložaba u promicatelja afirmacije i rasta niza hrvatskih umjetnika, svojih suvremenika. Izuzetan i trajni doprinos Tonka Maroevića znanstvenom bavljenju temama iz povijesti umjetnosti te nadasve likovne kritike aktualnog trenutka čini njegov opus i značaj za hrvatsku likovnu scenu neusporedivima.

 

 

Info

RADNO VRIJEME GALERIJA PRSTEN, BAČVA I PM (DOM HDLU)

Tijekom trajanja izložbe Hrvatska svijetu do 15.5.2021. radno vrijeme je od ponedjeljka do nedjelje od 11 do 21h

Redovno radno vrijeme nakon 15.5.2021.:
srijeda – petak 11 do 19h
subota i nedjelja 10 do 18h,
ponedjeljkom, utorkom i praznikom zatvoreno.

Trg žrtava fašizma 16, Zagreb

 

RADNO VRIJEME GALERIJE KARAS

utorak: 10 – 13 sati
srijeda – petak: 16 – 20 sati
subota 10 – 13 sati
nedjeljom, ponedjeljkom i praznikom zatvoreno

Zvonimirova 58, Zagreb

Više informacija…

Dan otvorenih vrata

Izdvojeno

PLATI UMJETNIKA!

Web Hosting

Avalon web hosting
HDLU