IZLOŽBA : ROBERTA ŠIMRAKA “JAIPUR”

Jaipur

Robert Šimraka

Galeriji Canvas, Tomašićeva 8, Zagreb

18. prosinca – 28. prosinca 2020.


Zadovoljstvo je pozvati Vas na klizno otvaranje izložbe Roberta Šimraka „Jaipur”, u petak, 18. prosinca od 17 do 20 sati, u Galeriji Canvas, Tomašićeva 8, Zagreb.Izložbu možete pogledati do 28. prosinca 2020. Radno vrijeme Galerije Canvas je pon-pet od 10 do 18 sati; subotom od 9 do 13 sati.

Boje, svjetlost Jaipura

Dosadašnjom izvedbenom knjigom snimki od koje je sazdan, Robert Šimrak neuhvatljivom lakoćom stvaranja vizualizira višeslojnost rezonancija i osjetilnih podražaja unutar složenosti vlastita bića. Opredmećuje ih na rubovima neprohodne opne hipnotičkog konzumerizma i futurističkih vizija izrazom u kojem je dobrano ispremiješano prošlo, sadašnje i budućnosno doba.

Svjestan usporednosti i složenosti, a u ljudskim mjerilima i povijesnosti prostor-vremena u kojem jedno obitava u drugome, osvještava ujedno i sliku riječi i riječ slike zaleđenim isječcima. Njih dohvaća i preobražava iz riznice društava, složenih hiper-sustava i vizualne kulture – umjetnosti, stripa i filma – koje ujedno čitamo, gledamo i slušamo u interakciji između viđenja i razumijevanja, spoznavanja, identifikacije te dubinske imaginacije doživljenog. Na takvo univerzalno proizvođenje identičnog ludo lijepog svijeta,[1] umjetnik reagira analitičkom interpretacijom. Šimrakova vizualizacija uobličuje uvjetovanu, čak determiniranu reakciju promatrača. Slikovnom, pak, mimikrijom ikone kapitala i ideologije postavlja na iluzionistički i zvjezdani pijedestal besprijekorne izglednosti i prikaza. Šimrak je svojski svjestan ikonolatrije suvremenog svijeta; idolopoklonstva svetoj slici ideologije i kapitala koju raščlambeno propituje, razoružava i poništava istim onim verbalno-vizualnim, simbolskim te optičko-iluzionističkim sredstvima od kojih je i sâma satkana. Sve to ostvaruje na labilnoj i ne posve jasnoj granici između visoke i niske umjetnosti, nečista prostora među čekićem i nakovnjem elitne i popularne kulture.

***

U mapi digitalnih grafika Jaipur Šimrak ostvaruje i produbljuje osobne inačice jedinstva raznolikosti i raznolikosti jedinstva,[2] suprotstavljajući subjektivni putopisni itinerar osobnih i nepretencioznih skitnji tijekom putovanja Indijom univerzalnoj jednoobraznosti, umnoženoj matrici istosti globalnoga postindustrijskog svijeta.[3] Uniformiranoj istovjetnosti svega, umjetnik polarizira različitost bivanja, kulture, okusa hrane i mirisa začina, odjeće, izgleda, kretnji, zvukova, običaja, pogleda, egzotičnosti, drugosti,[4] uzdisaja i izdisaja, žareće topline i providne apsorpcije dalekoistočnih boja i svjetlosti –  isječaka valova i čestica uokvirena prostor-vremena unutar oboda grada Jaipura. U tome vidu Šimrakova grafika fantastično šumi, sanja i prenosi prosječnom promatraču nevidljivi grad,[5] osviješten i predočen tek pozornim uviđajem, viđenjem i (ne)svjesnošću vještine vizualizacije umjetnika koji ujedno oklijeva, djeluje i zna predočiti šarenilo mnogobrojnih utisaka u grafički otisak. Pogled je to u zrcalnu sliku. Općenito se preobražava u partikularno koje, kazujući nešto o pojedinačnome, ukazuje na opće načelo i obrnuto. Poput obojenog kamenčića u mozaiku, točnije, metodom obojenih pretapanja, u kaleidoskopu grada.

Šimrakova digitalna grafika koja simulira akvarel fotografsko je putopisna grafika. Sve je to prvotno zabilježeno fotografijom koja se potom obrađuje i digitalnim alatima razrađuje do grafike, odnosno smislom povezane grafičke mape. Ako bismo dvadesetak Šimrakovih kadrova zamišljanjem povezali u knjigu animacije i kao nekada – ne tako davno – brzo razlistali, dobili bismo iluziju kretanja. Poput  logična slijeda Muybridgeovih fotografija.[6] To ukazuje na filmičnost kadrova cijelog Šimrakova ciklusa fotografika imaginacijom uklopljenih u jednu povezanu filmsku ili stripovsku sekvenciju što nas, pak, privodi dvojnosti i višedimenzionalnosti prirodne čarolije. Šimrakova grafika je i prizor i fotografija, akvarel, strip i film, odnosno obojeni hibrid i supstrat, čak sublimat svih tih lančano povezanih medija u čijem je središtu uvijek slika: odraz, sličnost i mimezis Jaipura u koji su zgusnute ideje, predodžbe, metafore, fantazme, opisi te neopisivo osjećanje grada u kojem se poput dvorane obrnutih zrcala bivanjem u njemu i zabilješkom tog bivanja odražava i Šimrak, odnosno izokrenuti dijelovi njegova bića ujedno ukotvljeni i pokrenuti u zabilježbom definiranom prostor-vremenu. U tome vidu, istančano detaljizirana ulica poezija je ulice, a sličicama povezani grad i njegovi stanovnici prospojeni u zasićeni derivat poezija grada koja je iskazana, ispisana od detalja do cjeline kadra i obrnuto, a množinom listova imaginarna. Je li lik mljekara u svjetlomodroj providnoj halji na biciklu s metalnim kantama za mlijeko na fotografici stvaran ili fiktivan? Je li tako i s istaknutim zelenim prstenom na malom prstu žene u hodu, iskazanim u komplementarnosti spram narančasto-modre odjeće? Je li njezina pokrivenost lica i tijela isključivo tradicijsko-kulturološka odrednica? Je li njezina indigo-modra sjena stvarna ili fiktivna?[7] U određenom odsječenom trenutku prostor-vremena bila je tu. Taj procijep bît je prirodne čarolije od upotrebe camere obscure do fotografije i filma i dalje sve do totalne virtualne stvarnosti. Projicirana slika iluzionističkom perspektivom izgleda kao stvarna. Umjetnici su dobar dio povijesti umjetnosti oponašali stvarnost, kao potom i fotografi, filmski snimatelji i režiseri. Na Šimrakovu dvodimenzionalnome grafičkom listu žene i mljekara vidimo dubinu, obojenu svjetlo-sjenu, tjelesnost, prostor, taktilnost pȕti, odjeće i prašine, ulice, ljudi, prometala i arhitekture… Izgleda, što je fikcija uvjerljivija, to je relacija sa stvarnošću izglednija, točnija i vjerodostojnija. Mi vidimo trodimenzionalni prikaz scena iz Jaipura na dvodimenzionalnoj podlozi. Ali prostor je fiktivan. Kazuje li hrapavi trodimenzionalni prikaz lika žene i mljekara na papiru nešto specifično i partikularno o pojedinačnom mljekaru i ženi iz Jaipura, ili o svim mljekarima i ženama u šetnji uopćeno? I jedno i drugo. Pri promatranju koristimo sjećanje na sve do sada viđeno i doživljeno i to brzinski uspoređujemo sa onim što trenutno vidimo i znamo. Izgleda da se naše zrcalne neuronske mreže uključuju i na stvarnost i na uvjerljivi prikaz stvarnosti. Navedeni Šimrakovi fiktivni isječci stvarnosti zasićeni su sublimat stvarnosti po sebi i u vizualnoj umjetnosti stvarniji i upečatljiviji od onoga na što se referiraju. Obojena su kupka sceničnih prizora grada žarkih i intenzivnih boja. Iako znamo da sve to nije posve istinito, jer u grafiku, primjerice, ne možemo fizički ući, Šimrakovoj prirodnoj čaroliji Jaipura vjerujemo. U suprotnome ona nestaje u pukoj predmetnosti, profanosti i potrošenosti svega. Vidimo očima umjetnika. Njegova profesija je reporter, a njegov formativni rukopis duguje nešto i reminiscencijama na Hermanna Huppena. Fantazijskoj, unutar stvarne zbilje Indije.[8]

                                                                                                                                                             Željko Marciuš

 

Program “Akademija u Canvasu” obuhvaća predstavljanje umjetničko-istraživačkih projekata, izložbi etabliranih umjetnika/ca, ali i umjetnika/ca mlađe generacije, posebice iz područja crteža i grafike. Programom se želi uspostaviti platforma za druženje i komunikaciju putem umjetnosti te postaviti pozitivan primjer suradnje između institucija, kako kulturnih tako i obrazovnih, umjetnika  i publike, te na taj način pridonijeti shvaćanju, a time i progresivnom razvoju suvremene umjetnosti u Hrvatskoj.

__________

NAPOMENA
Izložba se može razgledati u skladu sa aktualnim COVID-19 preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Na ulazu u Galeriju Canvas nalazi se bočica s dezinfekcijskim sredstvom za posjetitelje, koji su obavezni dezinficirati ruke pri ulasku u prostor. Posjetitelji su dužni nositi masku i održavati razmak od 2 metra. Sve površine koje se dodiruju i svi prostori koji se koriste redovito se dezinficiraju.

__________

[1] Y. Michaud osvješćujući uvodom paradoks suvremenoga trijumfa estetike viđene lupom lijepih naočala navodi: „Ludo kako je svijet lijep. Lijepi su pakirani proizvodi, skupocjena odjeća sa svojim stiliziranim logotipima, nabildana tijela što ih je preoblikovala ili pomladila plastična kirurgija, našminkana lica (…)“, v. Yves Michaud, Umjetnost u plinovitu stanju, Zagreb: Naklada Ljevak, 2004., str. 1.

[2] Parafraza riječi Vilima od Baskervillea: „(…) ljepota svemira ne sastoji se samo od jedinstva raznolikosti, nego i od raznolikosti jedinstva.“, v. Umberto Eco, Ime ruže, Zagreb: Globus media (Biblioteka Jutarnjeg lista), 2004., str. 18.

[3] „Kad se vlast zove kapital, a ne partija, ‘transavangardističko’ ili ‘postmoderno’ rješenje u Jencksovu smislu pokazuje se bolje adaptirano od antimodernističkoga rješenja. Eklekticizam je nulta točka općenite suvremene kulture: sluša se reggae, gledaju se westerni, u podne se jede McDonald, a navečer domaća kuhinja, pariški mirisi nose se u Tokyu, u Hong Kongu se oblači retro, znanje je građa za televizijske igre. Lako je naći publiku za eklektička djela. Postajući kič, umjetnost laska neredu što caruje u ‘ukusu’ ljubitelja. Umjetnik, galerist, kritičar i publika zajedno uživaju u čistoj proizvoljnosti, i eto odmora. Ali ovaj realizam proizvoljnosti realizam je novca: u nedostatku estetičkih kriterija, ostaje moguće i korisno vrijednost djela mjeriti profitom što ga ona donose. Taj se realizam prilagođava svim tendencijama, kao što se kapital prilagođava svim ‘potrebama’, pod uvjetom da tendencije i potrebe posjeduju kupovnu moć.“, v. Jean-François Lyotard, Postmoderna protumačena djeci, Zagreb: August Cesarec; Naprijed, 1990., str. 18–19. Šimrakov pogled na Indiju onkraj je ovih tvrdnji.

[4] „Drugi mi mora biti sličan da bih u njemu prepoznao Drugoga. Drugosti je potreban ekran sličnosti.“, v. Bernard Noel, Dnevnik pogleda, Zagreb: Matica hrvatska, 2005., str. 13.

[5] Hipotetska stvarnost u odnosu promatrač – promatrano, pripovjedač – pripovijedano. O značenju sadašnjega i povezanosti mjesta i sadržaja u prostoru i sjećanju grada, kao i njegovoj subjektivnoj povijesnosti u znakovnim, pjesničkim i drevnim – imaginarnim gradovima, slikovitom poezijom o putovanjima Marca Pola i mogućem bivanju u njima piše Italo Calvino: „U svakom novom gradu u koji stigne, putnik otkriva neku svoju prošlost za koju više i ne zna da je posjeduje: ono što više nisi, što više ne posjeduješ i što ti je strano, vreba te na stranim i nezaposjednutim mjestima. Marco ulazi u neki grad. Na trgu vidi nekoga tko živi život ili trenutak koji su mogli biti njegovi; na mjestu tog čovjeka sad bi se mogao nalaziti on, samo da se prije mnogo vremena zaustavio u vremenu, ili da je prije mnogo vremena umjesto jednog puta na raskrižju odabrao suprotni, te nakon dugog putovanja stigao na mjesto ovog čovjeka na trgu.“, v. Italo Calvino, Nevidljivi gradovi, Zagreb: Ceres, 1998., str. 22.

[6] Edward Muybridge (1830. – 1904.), čuveni fotograf koji je najpoznatiji po fotosekvenciji konja u pokretu.

[7] Vidi neoavangardni dokumentarni film: Jean-Luc Godard, Histoire(s) du Cinéma / Povijest filma, 1989. – 1999., Canal +, Center National de la Cinematographie, Francuska.

[8] „Ali ništa se u Indiji ne može točno utvrditi, samim postavljanjem pitanja stvar se izgubi ili se stopi s nečim drugim.“, v. Edward Morgan Forster, Put do Indije, Zagreb: Globus media (Biblioteka Jutarnjeg lista), 2004., str. 92. Vidi i film: David Lean, A Passage to India / Put u Indiju, 1984., Thorn EMI, HBO, Velika Britanija; SAD.

Info

RADNO VRIJEME GALERIJA PRSTEN, BAČVA I PM (DOM HDLU)

Tijekom trajanja izložbe Hrvatska svijetu do 15.5.2021. radno vrijeme je od ponedjeljka do nedjelje od 11 do 21h

Redovno radno vrijeme nakon 15.5.2021.:
srijeda – petak 11 do 19h
subota i nedjelja 10 do 18h,
ponedjeljkom, utorkom i praznikom zatvoreno.

Trg žrtava fašizma 16, Zagreb

 

RADNO VRIJEME GALERIJE KARAS

utorak: 10 – 13 sati
srijeda – petak: 16 – 20 sati
subota 10 – 13 sati
nedjeljom, ponedjeljkom i praznikom zatvoreno

Zvonimirova 58, Zagreb

Više informacija…

Dan otvorenih vrata

Izdvojeno

PLATI UMJETNIKA!

Web Hosting

Avalon web hosting
HDLU