Završio je projekt Suhozidi: trag u krajoliku ili zaboravljena kulturna baština

Suhozidi: trag u krajoliku ili zaboravljena kulturna baština

U suradnji umjetnika i umjetničkih društva Hrvatske, Irske i Austrije u periodu od 23. do 29. lipnja proveden je projekt Suhozidi: trag u krajoliku ili zaboravljena kulturna baština, koji se oslanja na tradicijsko nasljeđe gradnje suhozida na mediteranskoj/hrvatskoj obali i otocima. U hrvatskom dijelu projekta gradile su se land art instalacije na više mjesta duž hrvatske obale Jadrana. Na projektu su  sudjelovali umjetnici Mark Cullen (Irska), Luise Kloos (Austrija), Ivan Fijolić (Hrvatska), Josip Zanki (Hrvatska) i Anđela Zanki (Hrvatska), etnolozi i kulturni antropolozi Sara Mikelić i Tomislav  Oroz, studenti Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, studenti Odjela za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru te učenici Škole primijenjene umjetnosti i dizajna iz Zadra. Rezultati umjetničkih intervencija predstavljeni su 29.6. u Kneževom dvoru u Pagu na otoku Pagu, a same lokacije s land art instalacijama postale su dio land art staze s ciljem podizanja vidljivosti suvremene umjetničke prakse i svijesti o potrebi očuvanja tradicionalne kulturne baštine Hrvatske.

Sara Mikelić, koordinatorica projekta, donosi report aktivnosti:

Prva dana dana projekta proveli smo na imanju u Kožinu kraj Zadra na radionici gradnje suhozida koju je vodila Maja Flajsig iz udruge Dragodid. Uz njeno vodstvo, polaznici su naučili graditi unjulicu (jedan red kamena) i duplicu (dva reda kamena s ispunom od sitnijeg kamena). Za „poligon“, kako ga je nazvala voditeljica radionice, polaznici su okolnim kamenjem sagradili suhozid (duplica) blago zaokrenut na jednom dijelu, kako bi služio kao zaštita od vjetra. Pokraj njega, polaznici su naslagali preostalo kamenje u obliku kruga u kojemu će se ložiti vatra.

Treći i četvrti dan projekta su građene umjetničke instalacije na Paškim vratima na otoku Pagu. Jedan tim sačinjen od studenata Odjela za Etnologiju i kulturnu antropologiju iz Zadra i Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu pridružio se umjetniku Marku Cullenu koji je na blagoj uzvisini odlučio izgraditi umanjeni oblik Clochána, strukture u obliku košnice izgrađene na obalama Irske, namijenjene za meditaciju i molitvu. Kamenje manjih plosnatih oblika korišteno za izradu instalacije obljepljeno je aluminijskom trakom, što čini rad vidljivim iz daljine, unatoč njegovoj skromnoj dimenziji (otprilike 50cm). Nedaleko od tog rada, napravljene su tri land art intervencije na kojima je radio ostatak sudionika projekta. Jedna od tih tri intervencije je rad Luise Kloos,  sagrađen tehnikom suhozida u obliku slova L, koja prkosi nepravilnom krajoliku svojom preciznošću. Sljedeći je rad Ivana Fijolića i Anđele Zanki koja oblikom spirale podsjeća na poznati rad Spiral Jetty Roberta Smithsona iz 1970. godine. Autor trećeg rada je Josip Zanki koji je napravio land art instalaciju koja oblikom podsjeća na Bunju, tradicionalnu građevinu u funkciji poljskog skloništa građenu diljem hrvatske obale, a koja se u ovom slučaju može upotrijebiti kao klupica za promatranje krajolika ili mjesto za odmor.

Peti i šesti dan projekta sudionici su radili instalaciju u obliku goleme zmije (otprilike 12m) na ulazu u Nacionalni park Paklenica. Oblik zmije inspiriran je prirodnim krajolikom: prirodnim valovitim oblikom kamena na koji se suhozidna instalacija nadograđuje, vijugavim oblikom obližnje rijeke te gmazom kojemu je NP Paklenica prirodno stanište. Uz lokaciju se nalazi rijeka koja je u ovo doba godine presušena, a iz koje se uzimalo malo oblo kamenje koje je kasnije posuto na samom vrhu land art instalacije. Na samom repu zmije umjetnik Mark Cullen postavio je jedan kamen obljepljen aluminijskom trakom, kao svojevrsnu intervenciju. Instalacija je ujedno sagrađena u spomen akademiku Radoslavu Katičiću, hrvatskom jezikoslovcu i slavistu koji je u blizini održao jedino predavanje na Velebitu.

Sedmi dan su sudionici izgradili instalaciju u Privlaci, uz lokalnu znamenitost koju čini bunar koji se spominje u prvom hrvatskom romanu Petra Zoranića Planine. Nedaleko od bunara izgrađena je land art instalacija od specifičnog kamena zvanog pamparot, prikupljenog na obali nedaleko od lokacije. Tim kamenom je građen okvir instalacije iznutra ispunjene manjim kamenjem, šljunkom i pijeskom. Na samom vrhu je postavljeno plosnato kamenje kako bi instalacija mogla biti korištena kao meditativna klupica. Istu večer je održana prezentacija u Kneževom dvoru na Pagu gdje je uvodno predavanje održao voditelj projekta Josip Zanki, zatim je o intervencijama pričala Sara Mikelić, nakon čega su umjetnici i većina ostalih sudionika pričali o osobnom iskustvu i dojmovima projekta.

Partnerske institucije i organizacije u projektu su: Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, umjetnička organizacija Next iz Graza i Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.

Projekt je sufinanciran sredstvima Općine Privlaka, TZ Grada Paga, TZ Općine Starigrad i Austrijskog kulturnog foruma.

Foto: Sara Mikelić, Josip Zanki, Ivan Fijolić

Organizator:

 

 

 

Partner:

Info

RADNO VRIJEME GALERIJA PRSTEN, BAČVA I PM (DOM HDLU)

srijeda – petak 11 do 19h
subota i nedjelja 10 do 18h,
ponedjeljkom, utorkom i praznikom zatvoreno.

Trg žrtava fašizma 16, Zagreb

 

RADNO VRIJEME GALERIJE KARAS

utorak: 10 – 13 sati
srijeda – petak: 16 – 20 sati
subota 10 – 13 sati
nedjeljom, ponedjeljkom i praznikom zatvoreno

Zvonimirova 58, Zagreb

Više informacija…

Dan otvorenih vrata

Izdvojeno

PLATI UMJETNIKA!

Web Hosting

Avalon web hosting
HDLU