IZLOŽBA: ŽRTVA VUKOVARA 1991. U SUVREMENOJ UMJETNOSTI

ŽRTVA VUKOVARA 1991.
U SUVREMENOJ UMJETNOSTI
Izložba temeljem međunarodnog natječaja za vizualne umjetnosti iz 2020./2021.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Malo predvorje
17.-30.11.2021.

 

Dana 17. studenog, od podneva, u Malom predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu moguće je posjetiti izložbu Žrtva Vukovara 1991. u suvremenoj umjetnosti, koja predstavlja četiri odabrana rada na istoimenom međunarodnom natječaju, koji je u organizaciji Ministarstva hrvatskih branitelja i uz provedbu Hrvatskog društva likovnih umjetnika, bio raspisan 2020. godine.

Cilj međunarodnog natječaja vizualnih umjetnosti Žrtva Vukovara 1991. bio je da, polazeći od kulture sjećanja i simbolike ratnog stradanja Vukovara otvori dijalog sa suvremenom umjetničkom praksom i generira umjetnička djela koja će ostati upisana u kolektivno sjećanje.

VUKOVAR; ULICE U HRVATSKOJ I MOST NA RIJECI LIFFEY

Danas, trideset godina nakon što je Vukovar pao u ruke okupatora, sami sebi sve više postavljamo pitanje o tome koliko je sve ono što se dogodilo s Gradom oblikovalo ne samo suvremenu hrvatsku već dobrim djelom i europsku povijest. Istu onu Europu koja je dvije godine prije, padom Berlinskog zida i Željezne zavjese bila uvjerena u „kraj povijesti“ i početak doba prosperiteta i europskog ujedinjenja. Da bi je ratni zločin, počinjen na Ovčari, uvjerio kako kraj jednog bipolarnog svijeta ne znači i kraj svih ratova, tiranije, agresivnih politika, kolonijalnih strategija i manipulacija. Vukovar i Škabrnja su danas u Hrvatskoj ključna mjesta komemoracije i kao takva ne znače samo prisjećanje na žrtvu već i model oblikovanja zajednice. Kako navodi Paul Connerton, svi obredi su repetitivni i repetitivnost automatski implicira kontinuitet s prošlošću.  Godine 1999. akcijom I u mom Vukovaru svijetli Vini Rakić pokrenula je paljenje svijeća duž ulice koja nosi ime grada Vukovara u Splitu, što je kasnije preraslo u spontano okupljanje građana u gotovo svim gradovima u Republici Hrvatskoj. Ovim simboličkim činom noć uoči dana kad se obilježava slom obrane Vukovara (18. studenog – Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje), uspostavljena je veza hrvatskog društva s traumom iz prošlosti.  Polazeći od ovog simboličkog čina i komemorativnog hoda od vukovarske bolnice do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru, gdje se održava središnja komemorativna svečanost i sv. misa za sve žrtve Vukovara 1991., hrvatsko se društvo iz godine u godinu vraća u ključni trenutak oblikovanja svog političkog identiteta. Vukovar je utkan u hrvatski identitet, ne samo kao svijest o povijesnim događajima izgradnje slobodne hrvatske države, već i kao ključno mjesto u kojem se raspada ideološki mit o socijalizmu s ljudskim licem. U tom je kontekstu zanimljiv događaj kojem sam svjedočio u Dublinu. Naime, nova hrvatska manjina u Irskoj koristi drugačiji imaginarij i simbole Domovinskog rata za očuvanje identiteta. Šećući Dublinom 18. studenog 2018. godine u smjeru „Igle“, na dan pada grada Vukovara, uočio sam na Rosie Hackett mostu (na rijeci Liffey) veliki transparent posvećen Vukovaru. Razvučen na gornjem dijelu mosta, sadržavao je natpis Stoji grad – Vukovar te datume pada i obljetnice uz potpis Dublin 1950 koji se referira na godinu osnivanja Torcide. Upravo me taj događaj još jednom podsjetio na činjenicu koliko je žrtva Vukovara i Škabrnje univerzalna i razumljiva svima, bez obzira koliko isti poznaju hrvatsku povijest. S druge sam strane bio svjestan činjenice da smo svi mi u Hrvatskoj imali dodir s traumom Vukovara i Škabrnje direktno ili indirektno. Zbog svega sam toga u ime Upravnog odbora Hrvatskog društva likovnih umjetnika predložio Ministarstvu hrvatskih branitelja da zajednički pokrenemo natječaj koji će rezultirati reinterpretacijom Žrtve Vukovara kroz suvremenu umjetničku praksu. Umjetnici i umjetnice, čiji su radovi odabrani temeljem Natječaja, polazili su od činjenice da povijesna trauma s jedne strane homogenizira društveno sjećanje jedne zajednice, a s druge strane predstavlja primjer svima drugima; na univerzalnost ljudske patnje, „banalitet zla“ i opomenu da se takvi događaji više nikad ne ponove. U svom su se radu referirali na stradanje, traumu i komemoraciju, izbjegavajući narativni, šturo-faktografski i jednodimenzionalni pristup zadanoj temi. Umjetnički radovi na suvremen, inovativan i angažiran način komemoriraju i interpretiraju ratnu tragediju i žrtvu Vukovara. Ne samo za nas, koji u Republici Hrvatskoj živimo, i za koju živimo; već i za sve one koji znaju dijeliti našu povijesnu bol i prepoznati u Vukovaru svijetlo „lijepe nam, drage i slatke Slobode“.

(dr.sc. Josip Zanki, dopredsjednik HDLU)

Na prvom natječaju (2020/2021.) u organizaciji Ministarstva hrvatskih branitelja i Hrvatskog društva likovnih umjetnika sudjelovala su četrdeset i tri (43) umjetnika od čega trideset (30) iz Hrvatske te trinaest (13) iz inozemstva: Francuska, Grčka, Austrija, Norveška, Argentina, Nizozemska, Češka, Njemačka.

Ocjenjivački sud u sastavu Branko Franceschi, povjesničar umjetnosti, Kristijan Milić, filmski redatelj, red.prof.art Božica Dea Matasić, izv.prof.art  Tomislav Buntak, dr.sc.pov Ana Holjevac Tuković, izv.prof.art Alen Novoselec, Ivanka Bušić, mag. soc (MHB) te savjetnica Ruža Marić, ravnateljica Gradskog muzeja Vukovar odabrali su četiri nova umjetnička djela koja dosad nisu predstavljena u javnosti:

  • Ida Blažičko i Alex Brajković, A-létheia
  • Vjeran Hrpka, Vukovar in situ
  • Vladimir Novak, Slušatelj
  • Stjepan Šandrk, Fragmenti

 

uz obrazloženje:

„Povjerenstvo zaduženo za evaluaciju i izbor umjetničkih radova na međunarodnom natječaju Žrtva Vukovara 1991., imalo je nesvakidašnji zadatak da uz izbor radova koji su u najvećoj mjeri ispunili kriterije, treba voditi računa i o njihovoj međusobnoj interakciji tijekom predviđene izložbe. Konačni rezultat izbora uz izvrsnost pojedinačnih radova cjelina je koja objedinjuje četiri discipline iz širokog dijapazona suvremene umjetničke prakse: slikarstvo, interaktivnu svjetlosno-zvučnu instalaciju, skulpturu i fotografiju.

Interaktivna zvučna i svjetlosna instalacija A-létheia Ide Blažičko i Alexa Brajkovića u sebi spaja više dijelova, od baze podataka poginulih tijekom opsade Vukovara, algoritma koji imena poginulih transformira u kontinuiranu muzičku frazu s mogućnošću proširivanja baze, kružne forme koja simbolizira vječnost pa sve do zvuka zvona kojeg kretanjem kroz instalaciju proizvode sami posjetitelji. Harmonično objedinjavanje svih elemenata u apstraktni govor zvuka i oblika kalvariju transformira u eterično duhovno iskustvo u kojem se posjetitelj s instalacijom sjedinjuje poput instrumenta u zajedništvo orkestra i orkestracije. Apstraktna monokromna slikarska kompozicija Fragmenti Stjepana Šandrka potencijom beskrajnog širenja u prostoru i prostora slike ukazuje na moć koja proističe iz objedinjavanja fragmenata individualnih uspomena u široki narativ kolektivne memorije koja oblikuje povijesne temelje budućnosti. Temom memorije fokusirane na motiv neprekidnog protjecanja Dunava kao konstantne mentalne predodžbe Vukovaraca i u gradu i u progonstvu, bavi se i fotografski poliptih Vukovar in situ Vjerana Hrpke izveden osebujnom tehnikom mokre kolodijske ploče na metalnoj podlozi. Simbolika trajanja u prolaznosti kao trajna tema vizualnih umjetnosti ovom je kompozicijom dobila precizno prostorno i emotivno određenje. Sraz metala i organske materije trske u kiparskoj instalaciji Slušatelj Vladimira Novaka poetska je parabola o dvojnosti opstanka, krhkosti individue s jedne i trajnosti opstanka društva i njegove kulture s druge strane, koja je svoju istinu vukovarskom pričom utkala u ljudsku povijest.

Sinergijom četiri izabrana rada natječaj je ispunio najveću ambiciju da memoriju na vukovarsku kalvariju kroz nadahnutu interpretaciju poveže s relevantnom suvremenom umjetničkom produkcijom.“ (Branko Franceschi)

 

OPISI RADOVA I BIOGRAFIJE AUTORA

 

Radno vrijeme izložbe:

ponedjeljak – petak 8.00 – 21.00
subota 9.00 – 14.00
nedjeljom i praznikom (18.11.) zatvoreno.

 

Izložba ostaje otvorena do 30.11.2021.

 

Tijekom izložbe Žrtva Vukovara 1991. u suvremenoj umjetnosti, u NSK je moguće razgledati i izložbu Sloboda se njegovim imenom zove.

Izložba daje uvid u fotografije, knjige, rukopise, novinske članke i ostalu građu koju Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i partnerske ustanove čuvaju u svojim zbirkama – građu koja svjedoči o stradanju Vukovara u Domovinskome ratu, ali i bogatoj kulturi grada u prošlosti i danas.

Više o izložbi pročitajte na POVEZNICI.

 

 

 

 

 

 

*NAPOMENA

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu javna je ustanova u koju je, prema najavama Stožera civilne zaštite, od 15. studenoga 2021. godine dopušten ulazak korisnicima, poslovnim suradnicima i zaposlenicima samo uz predočenje valjane i važeće EU Covid potvrde, što podrazumijeva i istodobno predočenje identifikacijskoga dokumenta.

Info

Cijene ulaznica za manifestaciju 6. bijenale slikarstva

30 kn Pojedinačna ulaznica
20 kn Pojedinačna dječja (iznad 6 god), učenička, studentska, umirovljenička ulaznica (1)
20 kn Pojedinačna grupna ulaznica (2)
15 kn Pojedinačna strukovna ulaznica (3)
60 kn Obiteljska ulaznica (4)
15 kn Pojedinačna grupna ulaznica za škole (5)

GRATIS za redovite članove udruženja HDLU, AICA, ICOM, DPUH, HND, IFJ, EFJ te studente ALU i studente FF smjera PUM, EKA ili MUZ, učenike ŠPUD (uz predočenje važećih isprava), osobe s invaliditetom, djecu mlađu od 6 godina

Ulaznice se kupuju na blagajni HDLU-a tijekom radnog vremena izložbe.

Za ostale upite vezane uz ulaznice, molimo javite se na hdlu@hdlu.hr

Ulaznice sadrže 25% PDV.

(1) uz predočenje važeće isprave
(2) za grupe s više od pet osoba
(3) za redovite članove ULUPUH, HDD, UHA, ORIS, HULU Split, HDLU Osijek, HDLU Rijeka, HDLU Dubrovnik, HDLU Istra, HDLU Varaždin, uz predočenje važeće članske iskaznice
(4) do najviše 4 člana obitelji s djecom starijom od 6 godina
(5) cijena po učeniku, 1 pratnja učenika gratis

 
RADNO VRIJEME DOMA HDLU (GALERIJE PRSTEN, BAČVA I PM)

utorak – nedjelja : 11 – 19
ponedjeljkom i praznikom ( 1. i 18.11.) zatvoreno.

 

RADNO VRIJEME GALERIJE KARAS

utorak: 10 – 13 sati
srijeda – petak: 16 – 20 sati
subota 10 – 13 sati
nedjeljom, ponedjeljkom i praznikom zatvoreno

Zvonimirova 58, Zagreb

Više informacija…

Dan otvorenih vrata

Izložbe

 

 

 

Izdvojeno

PLATI UMJETNIKA!

Web Hosting

Avalon web hosting
HDLU