MEĐUNARODNA ZNANSTVENO-STRUČNA I UMJETNIČKA KONFERENCIJA IZLOŽBENE KARTOGRAFIJE

Kritički instrumentarij, izložbeni i kustoski narativi

online na platformi Google Meet, na engleskom i hrvatskom jeziku 10. – 12. ožujka 2022.

 

SUORGANIZACIJA

Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu i Hrvatska sekcija Međunarodnog udruženja likovnih kritičara (HS AICA)

POZVANI PREDAVAČI

Ana Dević (WHW/What, How & for Whom), prof. dr. sc. James Elkins (Art Institute of Chicago), Želimir Koščević, prof. dr. sc. Lev Manovich (The Graduate Center, City University of New York / Cultural Analytics Lab) i u 2023., u povodu predstavljanja zbornika, dr. Ivana Bago, dr. sc. Miriam De Rosa, izv. prof. (Università Ca’ Foscari, Venecija) i dr. sc. Beti Žerovc, izv. prof. (Filozofski fakultet Sveučilišta u Ljubljani)

ORGANIZACIJSKI ODBOR

prof. dr. sc. Marina Gržinić s Instituta za filozofiju, ZRC SAZU, u Ljubljani; Asja Mandić, izv. prof. s Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu; Neli Ružić, doc. s UMAS-a Sveučilišta u Splitu, uz dr. sc. Silvu Kalčić, doc. s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu i predsjednicu HS AICA-e

ASISTENTI ORGANIZACIJSKOG ODBORA

Miona Muštra i dr. sc. Anđelko Mihanović, nekadašnji polaznici radionice likovne kritike „Pisati o suvremenoj umjetnosti“ u Zagrebu i Splitu

VIZUALNI IDENTITET

Niko Mihaljević, prema fotografiji Vladimira Jakolića s „Izložbe žena i muškaraca“ 26. lipnja 1969., Galerija Studentskog centra, Zagreb. Fotografija Arhiva za likovne umjetnosti HAZU, Zagreb, inv. no.: SC-46/F1

Konferenciju je programski podržalo Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.

 

Cilj konferencije je prvi put u hrvatskoj povijesti umjetnosti sveobuhvatnije predstaviti i obraditi te kontekstualizirati kustosku praksu u suvremenoj umjetnosti. Važno je istaknuti da je povijest kustoskih praksi relativno slabo istraživano područje u hrvatskom povijesnoumjetničkom kontekstu, dok na međunarodnom planu postaje sve prisutnije. Upravo ovom konferencijom otvaramo tu bitnu temu na razmeđu likovne kritike, teorije i prakse. Zanimanje za povijest izložbi i kontekstualizaciju kustoskih praksi postaje sve izraženije u povijesnoumjetničkim istraživanjima. Dok povijest izložbi u modernom smislu sveopćeg prava na javnost možemo pratiti još od revolucionarnih previranja s kraja 18. stoljeća, povijest izlagačkih praksi novu dimenziju dobiva upravo avangardnim umjetničkim iskoracima s kraja 19. i početka 20. stoljeća, što otvara put metodama inovativnosti, participativnosti i propitivanju postojećih institucionalnih politika, sadržajnih okvira i prezentacijskih modela. Pojava neoavangarde i institucionalne kritike pedesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća poljuljala je ustaljena značenja i institucionalne pozicije umjetnika, umjetničkog djela, kustosa i publike te dovela do aktivnije uloge kustosa u posredovanju novih umjetničkih izraza, ali i do radikalnog propitivanja vlastite pozicije. Kustosi sve aktivnije sudjeluju u stvaranju značenja te svojim gestama ili tekstovima sve češće preuzimaju ulogu metaumjetnika, osobito u domeni konceptualne umjetnosti. Redefinicija pozicije kustosa- autora sve je aktualnija od pojave konceptualnih /neoavangardnih smjerova u umjetnosti.

Konferencija polazi od kustoske figure Želimira Koščevića, dobitnika Godišnje nagrade HS AICA-e za 2018. i za životno djelo. Ozračen kasnim modernizmom, ali i kontrakulturom na prostorima tadašnje države, još kao relativno mladi povjesničar umjetnosti Želimir Koščević odlazi na stipendiju u stockholmsku muzejsku instituciju Moderna Museet gdje u vrijeme radikalnih društvenih iskoraka, 1969. godine, pomaže tadašnjem direktoru institucije Pontusu Hulténu u pripremi legendarne izložbe „Poeziju stvaraju svi! Transformirajmo svijet!“, koja umjesto materijalnih umjetničkih djela izlaže geste i stavove, otvarajući izložbeni prostor ne samo za tada ranu konceptualnu praksu, nego i za radikalno političke stavove, i to poticanjem okupljanja pristaša Crnih pantera unutar izložbe. Odjek avangardnog premrežavanja života i umjetnosti te stav o umjetnosti kao transformacijskom motoru društvene i političke percepcije, prisutan u praksi Pontusa Hulténa, potaknut će Koščevića na eksperimentalniji i smjeliji pristup kuriranju izložbi, ali i na propitivanje samog izložbenog formata, što će nastaviti njegovati na svojim ranim kustoskim počecima, nakon povratka u Zagreb. Ta će prefiguracija Koščevićeva djelovanja (i ‘studentska praksa’) prethoditi njegovu povratku u Zagreb, koji koincidira s programskom otvorenošću i generacijskim umjetničkim eksperimentom u prostorima Studentskog centra u Zagrebu, kojem se Koščević od 1966. do 1979. priključuje kao voditelj Galerije SC. U tom razdoblju unosi niz inovacija u njezin program. Neke od inovacija u ranom Koščevićevu kustoskom pristupu čine izložbe Imaginarni muzej, Izložba muškaraca i žena, Hit parada, Poštanska pošiljka, akcija Total koje se održavaju izvan prostora i unutar Galerije SC. Njeguju eksperimentalnost i daju prostor mladim umjetnicima, otvaraju se prema međunarodnoj razmjeni ideja, interdisciplinarnosti, izlaženju iz Galerije i demokratizaciji umjetnosti. Izdaju se Galerijske novine s ciljem samokontekstualizacije.

Konferencija je završni dio radionice „Pisati o suvremenoj umjetnosti“, u kojoj se fokus stavlja na analizu uloge kustosa (i institucionalnog i izvaninstitucionalnog). Uloga kustosa suvremene umjetnosti posljednjih je desetljeća radikalno ojačala u svijetu umjetnosti pa se može reći da je kustoska figura (bez obzira na to događa li se unutar institucija ili je obilježena   neovisnim   izvaninstitucionalnim   radom)   neodvojivi   segment   promatranja suvremenoga umjetnickog svjetonazora. Inicirati promatranje uloge kustosa i kustoskih kolektiva u tvorbi relevantnih spoznaja o suvremenom kulturoloskom kompleksu, odnosno

problematizirati ulogu muzeja i galerije u suvremenom drusť vu, glavne su koordinate ove radionice. Obradom izložbene manifestacije ili prikaza postava određene zbirke, u njoj se sagledava politika odabira (otkupne politike, izložbene selekcije). Uz to, sagledava se i kako kustosi svojim tekstovima kritike i teorije, ali i praksom, oblikuju i povijest suvremene umjetnosti i anticipiraju/stvaraju buduće tendencije, no i to kako umjetnici zauzimaju kustosku poziciju u muzeju i pritom umjesto linearnih muzeoloških narativa primjenjuju umjetničke metode, kao što je korištenje postava i postojećih artefakata kao materijala, poigravanje načinima gledanja i izložbom kao zaokruženim iskustvom.

U sklopu radionice, 21. siječnja 2022. u Zagrebu James Elkins održao je javno predavanje, u Velikoj dvorani AGG fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Radionica se osim u Splitu održala i u Rijeci, u suradnji s Muzejom moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) – Ksenijom Orelj, Brankom Benčić i Sabinom Salamon, te u Zagrebu, u suradnji s Institutom Tomislav Gotovac, Institutom za suvremenu umjetnost i Galerijom Nova. Radionicu su vodile Silva Kalčić, Ivana Meštrov i Ksenija Orelj, dijelove-dane radionice vodili su Janka Vukmir i Tomislav Pavelić, David Maljković i Ivana Meštrov, Ana Kovačić i Lea Vene.

 

PROGRAM Četvrtak, 10. ožujka

Panel 1            NOVA POVIJEST UMJETNOSTI I SUVREMENO KUSTOSTVO / NEW ART HISTORY AND CONTEMPORARY CURATORSHIP

Chair / Moderator Silva Kalčić, Faculty of Philosophy and Social Sciences, University of Split, Croatia / Croatian section of AICA

10:00 – 13:30 h

 

Lev Manovich

Annotating the Invisible: How to Create a Planetary Art History?

Izabela Kowalczyk

A Need for Radical Social Practices in Contemporary Curatorship

Cristian Nae

Curating as Art: Experiments in Collective Curating in Late Socialist Romania

Niko Mihaljević

The Skull Speaks

Sandro Đukić

Memory as the Construct of Present-Day Social Discourses

Ewa Wójtowicz

Curating a Cloud. Data-Driven Cartographies in Recent Curatorial and Artistic Practices

Discussion / Razgovor

 

PROGRAM Četvrtak, 10. ožujka

Panel 2            NARATIVI KUSTOSKE PRAKSE U SUVREMENOJ UMJETNOSTI / NARRATIVES FROM CURATORS’ PRACTICE IN CONTEMPORARY ART

Chair / Moderator Cristian Nae, George Enescu National University of Arts, Iasi, Romania

15:00 – 18:30 h

 

Dora Derado

Artistic Displays in Display Windows: Where Art and Life Meet

Silva Kalčić

Several Topics from the History of Curatorial Practices in Croatian Contemporary Art

James Elkins

How Curation Can Imply Narratives

Jasmina Fučkan

Permanent Collection Exhibition and Contemporary Artists in the Museum of Arts and Crafts from 2009 to 2020

Igor Loinjak

On the Specifics of the Phenomenon of Curatorial Practices in the Context of the Osijek POPUP Project (2012 – 2017)

Jasna Jakšić

A Society Without Art: The Curatorial Work of Dimitrije Bašičević Mangelos

Discussion / Razgovor

 

PROGRAM Petak, 11. ožujka

Panel 3            UMJETNIK-KAO-KUSTOS I KUSTOS-KAO-UMJETNIK / ARTIST-AS-CURATOR AND CURATOR-AS-ARTIST

Chair / Moderator Jasna Jakšić, Muzej suvremene umjetnosti Zagreb

10:00 – 13:30 h

 

Želimir Koščević

Moja kustoska praksa 1966. – 2020.

Ana Dević

“Janje moje malo (Sve što vidimo moglo bi biti i drugačije)”

Darko Šimičić

Tomislav Gotovac: Sam svoj kustos

Tena Starčević i Maja Flajsig

Modeli samoorganizacije u suvremenoj izlagačkoj praksi u Zagrebu od šezdesetih godina do danas

Katarina Podobnik

Metodologija suvremene kustoske prakse: predstavljanje modela kustoske prakse na primjeru organizacije umjetničko-didaktičke izložbe “Sedam lica grada”

Amela Frankl

„Što nosim“, društvena igra – suradnja i solidarnost u aktu

 

Discussion / Razgovor

 

 

PROGRAM Petak, 11. ožujka

PANEL 4          DRUŠTVENI I POLITIČKI PROSTOR UMJETNOSTI / SOCIAL AND POLITICAL SPACE OF ART

Chair / Moderator Darko Šimičić, Institut Tomislav Gotovac

15:00 – 18:30 h

 

Marko Golub

Ovaj plakat nije dobar plakat – suvremena umjetnost i grafički dizajn

Branko Franceschi

‘Slučajna čuvaonica’ nakon potresa i problem zbirke Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu

Dragana Modrić

Umjetnička (re)prezentacija radničke i industrijske baštine u kontekstu postsocijalizma – primjer radova Igora Grubića

Antonio Grgić

Umjetnik kao kustos javnog prostora: kustoska dimenzija pozicije autora umjetničkih praksi u javnom prostoru

Marina Šafarić

Pogled na skulpturu The End Ratka Petrića iz dvije različite izložbene perspektive

Tekst je nastao u sklopu radionice likovne kritike HS AICA u 2022., na temu umjetničkog djela izlaganog na različitim izložbama – promjene konteksta i nastanka novih poruka.

Iva Brižan

Videoretrospektiva Sanje Iveković: Make Up – Make Down u MMSU Rijeka

Tekst-recenzija izložbe nastao je u sklopu radionice likovne kritike HS AICA u 2022., u suradnji s Muzejom moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci.

 

Discussion / Razgovor

 

PROGRAM Subota, 12. ožujka

 

PANEL 5          KUSTOSKI PRISTUP IZLOŽBAMA VELIKOG I MALOG FORMATA U NESTABILNIM UVJETIMA PROIZVODNJE / CURATING SMALL AND LARGE SCALE EXHIBITIONS IN PRECARIOUS CONDITIONS OF PRODUCTION

Chair / Moderator Dragana Modrić Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu; Galerija Sikirica, Sinj

10:00 – 13:00 h

 

Darko Fritz

Kustoska praksa a posteriori, kuriranje kao praxis – iskustva prostora za medijsku i suvremenu umjetnost siva) (zona

Ivana Meštrov

Dekonstrukcija salonske izložbe na primjeru 41. Splitskog salona

Suzana Marjanić

Kustoske prakse nezavisne i prekarne scene: primjer Almissa Open Art, AAA, Kvart i DADAnti

Damir Gamulin, Antun Sevšek

Učenje iz prakse – 5 principa izgrađivanja izložbi

Martina Petranović, Ivana Bakal

Kostim(ografija) kao izložak – iz hrvatske prakse

 

Discussion / Razgovor

 

Program je dostupan i na poveznici https://hsaica.hr/dogadanja/medunarodna-znanstveno-strucna-i-umjetnicka-konferencija-izlozbene-kartografije/
kao i na drive-u https://docs.google.com/document/d/126SlgjeW0Bz5bY9lOhl6mMeEI2at_eOo/edit?fbclid=IwAR0W6kaXb5IJspIIHHQrivcQILjNjZAfuPczEdtAlC1DIO6CTEtl6HBlAyc