IZLOŽBA „SVJETLSNE PISANICE“ U ETNOGRAFSKOM MUZEJU  

U Etnografskom muzeju u Zagrebu Dijana Nazor Čorda izložit će ciklus svjetlosnih i oslikanih pisanica od keramike   

U utorak, 5. ožujka 2024. u 18 sati u Etnografskome muzeju, Trg Mažuranića 14., otvarena je izložba „Svjetlosne pisanice“ Dijane Nazor Čorda. Izložba je dio velikoga izložbenog projekta “Intimni prostori svakodnevice”.Izložba je otvorena do 7. travnja 2024.

Ovom izložbom autorica predstavlja keramičke pisanice izrađene od šamotirane bijele gline i terakote. Izložba „Svjetlosne pisanice“ prikazuje dvadesetak radova pisanica  od kojih je pola osvjetljeno raznobojnim svjetlom, a dio je oslikan engobom. Posebnost osvjetljenih pisanica je u tome što svjetlo prodire iz središta i što se pojavljuju oko pisanica likovno zanimljivi efekti. Ovim ciklusom autorica  istražuje mogućnost primjene detalja cvjetnih elemenata sa starohrvatskih pletera i ornamenata te ih stilizira u kružnu formu raznim perforacijama. Drugi dio izložbe odnosi se na motive ptica koje slika inspirirana starohrvatskom baštinom. Radovi su nastali 2009. godine i po prvi put se cjelovito predstavljaju javnosti  sa svjetlosnim efektima. Popratno dio izložbe se sastoji od osam umjetničkih fotografija kojima je svaka unikatna perforirana pisanica osvijetljena bojama.

O njezinu je radu u predgovoru teksta izložbe Branka Hlevnjak, povjesničarka umjetnosti napisala:

„Dijana Nazor Čorda pisanicama priziva u sjećanje davne nam baštinjene starohrvatske ornamente i  stilizirane ptice, te vječne simbole slobode. U formatu velikih pisanica izrađenih od bijele šamotne terakote svojim se crtežima može pridružiti golemoj zbirci pisanica, koje su oslikala 240 umjetnika 1994. godine, a koje je prikupio, te izložio Mišo Azinović u MGC (Muzejsko galerijskom centru u Zagrebu)  danas Klovićevim dvorima, pokazujući kakvo bogatstvo mogu umjetnici stvoriti na pisanicama, mimo tradicionalnih načina oslikavanja pisanica, koje su, pak, umjetnost za sebe. Međutim, perforirane pisanice Dijane Nazor Čorda sasvim su drugačije i potpuno originalne. Štoviše, neočekivano zadivljujuće.

Na suvremeni način, uz pomoć obojenog svjetla, iz ornamentalno izbušenih rupica događa se svjetlosna igra neobično jakog duhovnog učinka. Ovaj je efektni svjetlosni spektakl, premda proizveden iz malene pisanice, usporediv s onim ugođajima u gotičkim katedralama kada iz golemih prozora ostakljenih šarenim svetačkim slikama vitraja, za sunčanih dana, zaigra u prostoru crkve virtualna čarolija. Dijana Nazor Čorda postigla je s perforiranim pisanicama osjećaj rađanja života kroz tajanstveni snop svjetlosne energije. Svjetlosna magija, prisjetimo se, prisutna je i na slikama Kristovog uskrsnuća, kada ga slikari slikaju u snopu svjetlosne energije. Jer, svjetlo je (sunce je) izvor života, kao i jaje u kojem se život zameće. Odlazak zime koja je prividno uspavala prirodu i dolazak proljeća trajni je ciklus života, smrti i uskrsnuća, i taj se ciklus rađanja i umiranja, te ponovnog rađanja, događa u vječnost. Upravo su pisanice, a sada, dodatno i svjetlost (kao simbol sunca), koju im je vrlo vješto i maštovito ukomponirala  Dijana Nazor Čorda, simboli našeg trajanja. Uz toliko pritajene ljepote i  začudne mistike (kada se pisanice osvijetle u tami, te bacaju oko sebe, čarobnu obojenu svjetlost, vođenu ornamentalnom igrom punog i praznog) rado ćemo prihvatiti zanos kojim nam je Dijana Nazor Čorda instalacijom svjetlosnih pisanica  ponudila ideju „petog elementa“, koji uz osnovna četiri (voda, zemlja, zrak i vatra) budi u nama ljubav. Ljubav za ljepotom i ljubav za životom. Pobratimo se i posestrimo s pisanicama po dobrom starom običaju!“

Dijana Nazor Čorda doktorirala je na poslijediplomskom doktorskom umjetničkom studiju Slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu 2017. na temu Slike u infracrvenom području: odlaganje vidljivoga pod mentorstvom red. prof. Igora Rončevića i izv. prof. dr. sc. Jane Žiljak Gršić. Diplomirala je 1995. godine na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja u Splitu, program studija Likovna kultura, danas Umjetnička akademija, te stekla zvanje profesora likovne kulture – restauratora. Iste godine dobiva nagradu fakulteta. Od 1995. izlagala je na 43 samostalne izložbe u Hrvatskoj, Belgiji i Australiji. Dobitnica je više nagrada, priznanja i pohvala za umjetnički i likovno-pedagoški rad. Članica je HDLU-a Zagreb, InSEA-e, HULULK-a i Grupe Infra.