IZLOŽBA I PERFORMANS: Branka Gulina “READY – MADE”
READY – MADE
BRANKO GULIN
Galerija Hermana
U subotu 14.9. 2024. u 20 sati u Galerija Hermana (Danteov trg), otvara se samostalna izložba Branka Gulina “READY – MADE” uz izvedbu performansa “POGREB JEDNE VIOLINE”.
OLYMPUS DIGITAL CAMERA
PRONAĐENI PREDMET TRANSFORMIRAN U
MISAONI ARTEFAKT
Radikalne stavove u umjetnosti 20. stoljeća shvaćam kao rezultat kraha cvilizacijskih vrijednosti u 1. i 2.svjetskom ratu. Poraz ljudske svijesti, samosvijesti i savjesti uzrokovao je kod umjetnika negaciju dotada važečih vrijednosti i potrebu za otvaranjem novih prostora u kreativnosti i potpunu promjenu paradigme i preispitivanje umjetnosti i njezinih temelja. Pokazalo se da je ljudska destruktivnost nadišla sve granice ljudskog razuma u razaranjima i milionskim žrtvama svjetskih ratova. To je bio i dokaz intelektualne i djelatne nemoći čovjeka i njegov krah u materijalnom duhovnom smislu.
Pojedini umjetnici su smatrali da umjetnost može obaviti zadatak iscjeljivanja zajednice i osvjestiti pojedinca i promjeniti zajednicu.
Postojali su neki pogledi s kojima sam bio u doticaju i s kojima sam se u jednoj mjeri slagao. Radikalno stajalište je bilo: da sve može biti umjetnički predmet, pa i gotovi (često industrijski proizvedeni predmeti), samo ukoliko im se neznatnim intervencijam izmjeni kontekst i oduzme upotrebna vrijednost. Bilo je dovoljno kreirati asocijativni naziv za odabrani gotov predmet koji nema puno veze sa njegovom upotrebnom vrijednošću, potpisati ga i postaviti u izložbeni prostor kao novi kontekst.
Ovakvi su stavovi dovodili u pitanje cjelokupnu tradiciju i postavili temelje novom i drugačijem shvaćanju umjetnosti uopće. Trebalo je hrabrosti za tako nešto. Sigurno da je rušenje mita o Akademiji i akademskim umjetnicima kao jedinim relevantnim stvaraocima bio ključni korak u oslobađanju novih prostora.
Individualizacija i demokratizacija nije zaobišla ni sferu umjetnosti. Odjednom su svi kreativni pojedinci u likovnoj umjetnosti mogli postali subjekti slobode stvaralaštva.
Na mene je ready – made izvršio jak utjecaj pa se zato u raznim fazama mog ranijeg rada pojavljuje kao samostalan dio ili pak kao dio nekog opširnijeg rada ili teme. Jednostavno, koristio sam tu ideju koju je utemeljio Marcel Duchamp, a proširio i postavio na univerzalno polje Joseph Beuys.
Vremenom je , sa moje točke gledišta, ready – made došao do svoga apsurda i izazvao je potpuno urušavanje kriterija o onome što bi relevantni likovni rad trebao biti u djelatnom smislu i kao stvaralački proces izrade artefakata koji nose ideju, sadrže visokokvalitetnu izvedbu i pogađaju kontekstu određenoga sadržja. I dalje kontekst ostaje bitna odrednica iako ne obstoji samo kao filozofska ideja revolucije i aktivizma. Definitivno, likovni rad treba biti mnogo više od uzimanja nekog gotovi predmet i proglašavanja toga predmeta vlastitom kreacijom. To se u likvnom procesu ponavljalo dugi nizu godina i na koncu je iscrpilo samo sebe i nadživjelo samo sebe. Ready – made će osati kao važan dio evoluiranja umjetnosti u kontekstu rasprave o biti umjetnosti kao i realizacije slobode unutar individualnog umjetničkog procesa. Danas se otvaraju novi prostori u kojima će idja , kontekst i izvrsnost kreacije opet postati temelj na kojemu će se graditi,barem jedan veliki dio vizualnih umjetnost.
Akademija će u budućnosti, uz uvažavanje prethodnih iskustva koja su proizašla iz sukoba sa novim idejama o tome što je umjetnost, zauzeti relevantno mjesto, ali nipošto ne u određivanju tko je, a tko nije umjetnik, jer kretivnost je urođena i ne može se naučiti. Pjesnik se rađa i ne može se fabricirati.
BIOGRAFIJA:
Branka Gulina rođen 1953. godine, državljanin Hrvatske i SAD-a. Studirao filozofiju i indologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao političke znanosti na Sveučilištu u Zagrebu. Položio državni stručni ispit za Kustosa u muzejskoj djelatnosti u Muzejskom dokumentacijskom centru u Zagrebu. Bio kustos Povijesnog i pomorskog muzeja u Puli, ravnatelj Muzeja grada Rovinja i kustos Grafičke zbirke u Naučnoj i sveučilišnoj knjižnici u Puli. 12 godina radio kao asistent u ljevaonici umjetnina u bronci u klasi akademskog kipara Nikolasa Legerosa (Minneapolis, SAD), te stekao širu klasičnu likovnu naobrazbu i potpuno savladao ljevački zanat.. Učevstvovao u preko 150 samostalnih i grupnih izložbi u bivšoj Jugoslaviji, Italiji, Švicarskoj, Francuskoj, Hrvatskoj i SAD-u. Živi i radi u Puli, Hrvatska. ( www.brankogulin.com )