DODJELA GODIŠNJIH NAGRADA I PRIZNANJA ZA POSTIGNUĆA U LIKOVNOJ UMJETNOSTI ZA 2025. GODINU

Dodijeljene su godišnje nagrade i priznanja za postignuća u likovnoj umjetnosti u 2025. godini u organizaciji Hrvatskog društva likovnih umjetnika pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija.
Tomislav Mikulić, Robert Šimrak, Mihaela Rašica, Elvira Kranjčar

Laureati

za ŽIVOTNO DJELO: Tomislav Mikulić

za NAJBOLJU IZLOŽBU: Robert Šimrak: „Purgatorij”, LAUBA (29.5. – 8.6.2025.)

za NAJBOLJU MLADU UMJETNICU: Mihaela Rašica

za POSEBAN DOPRINOS LIKOVNOJ UMJETNOSTI: Elvira Kranjčar

Odbor za dodjelu likovnih nagrada HDLU-a djelovao je u sastavu Ivana Fischer, Grgur Akrap, Mia Maraković i Fedor Vučemilović.

Nagrade su svečano uručili državna tajnica u Ministarstvu kulture i medija Dražena Vrselja, predsjednik HDLU-a Tomislav Buntak i ravnateljica HDLU-a Ivana Andabaka Vujičić.

_______________________________________________________________________________________________
Obrazloženja

NAGRADA ZA ŽIVOTNO DJELO:
TOMISLAV MIKULIĆ


Tomislav Mikulić
Tomislav Mikulić ističe se kao jedinstvena i ključna figura u razvoju računalne grafike i animacije, ne samo u hrvatskoj umjetničkoj povijesti, nego i u međunarodnim okvirima digitalne umjetnosti. Njegov izuzetan doprinos umjetnosti temelji se na dugogodišnjem i pionirskom radu u integriranju tehnologije u vizualnu ekspresiju, što ga čini jednim od najvažnijih svjetskih autora u ranoj digitalnoj umjetnosti.
Rođen 1953. godine u Hrvatskoj, Mikulić se još kao tinejdžer zaljubio u mogućnosti računalne slike koje je otkrio u američkim publikacijama, što ga je usmjerilo prema jedinstvenoj interdisciplinarnoj karijeri, koja spaja umjetnost i tehnologiju.Njegov umjetnički put započinje u ranom periodu digitalne umjetnosti 1970-ih, kada je samouko savladao programske jezike poput FORTRAN-a, Assemblera i Basica kako bi stvarao rane računalne grafike. Već 1971. gradi prve crteže pomoću plottera, a njegove računalne grafike uvrštene su u uglednu izložbu „Tendencije 5” u Zagrebu 1973., stavljajući ga u sam vrh tadašnjih svjetskih inovatora u domeni nove vizualne produkcije.

Njegov pionirski rad uključuje i kreiranje prvog računalno animiranog filma u zemlji (prikazanog 1976. u Galeriji Nova u Zagrebu), što predstavlja prekretnicu u povijesti jugoslavenske i hrvatske medijske umjetnosti.
Tijekom 1980-ih Mikulić postaje vodeća figura TV dizajna na Televiziji Zagreb, gdje osniva Odjel elektroničke grafike i stvara prepoznatljive vizualne komponente za televizijske emisije te međunarodne događaje, uključujući animirani logo Eurovision Song Contesta 1979. – prvi takav u povijesti EBU-a, grafike za Zimske olimpijske igre u Sarajevu 1984. kao i druge velike sportske manifestacije.

Nakon preseljenja u Australiju 1992. godine nastavlja svoju inovativnu praksu kroz vlastiti studio i suradnju s televizijskim mrežama, poput Channel 7, gdje radi na virtualnim sportskim grafikama uključujući vizualne elemente za Olimpijske igre u Sydneyu 2000. Također je njegova animacija uvrštena u Autodesk showreel na SIGGRAPH-u, što je priznanje na jednom od najvažnijih svjetskih događanja u računalnoj grafici.

Mikulićeva djela neprestano se prezentiraju i izvan Hrvatske: njegova ranija grafička ostvarenja čuvaju se u kolekcijama i muzejima, a njegovo sudjelovanje na međunarodnim simpozijima kao počasnog gosta potvrđuje njegov utjecaj i danas.

Njegov rad obuhvaća više od pet desetljeća kontinuiranog istraživanja granica vizualnog izraza kroz tehnologiju, od prvih računalnih grafika do suvremenih digitalnih instalacija i projekata. Mikulić je ne samo umjetnik i inovator, nego i mentorska figura novim generacijama umjetnika, dizajnera i animatora širom svijeta.

Zbog neprocjenjivog doprinosa razvoju digitalne umjetnosti, njegovog pionirskog duha, međunarodnog utjecaja, te trajne inspiracije koja spaja tehnologiju i umjetnost, Tomislavu Mikuliću zasluženo dodjeljujemo Nagradu za životno djelo koje obilježava ne samo njegovu iznimnu karijeru, nego i trajnu ostavštinu u povijesti suvremene umjetnosti.

NAGRADA ZA NAJBOLJU IZLOŽBU:
ROBERT ŠIMRAK

Robert Šimrak

Izložba „Purgatorij“, autora Roberta Šimraka, predstavlja jedan od najznačajnijih umjetničkih događaja vizualne scene u 2025. godini, ne samo u Hrvatskoj, nego i u širem regionalnom kontekstu. Realizirana kao dobro promišljen, konceptualno snažan i emocionalno izbrušen projekt u Laubi – Kući za ljude i umjetnost u Zagrebu, ova izložba izdvaja se kao umjetničko iskustvo koje kroz sliku i prostor aktivno angažira gledatelja u refleksiji o ključnim pitanjima našeg doba. „Purgatorij“ je bio otvoren od 29. svibnja do 8. lipnja 2025. godine, okupljajući oko sebe široku publiku i kritičku pozornost.

Tematski projekt „Purgatorij“ strukturiran je oko složenih distopijskih vizija u kojima monumentalne, gotovo arhitektonske slike i objekti (betonski pejzaži, industrijski simboli i fraktalni vizualni elementi) propituju stanje suvremenog društva, odnos tehnologije, kapitala i čovjeka, te strukture moći koje oblikuju kolektivnu svakodnevicu. Šimrak svojim radovima ostvaruje konstruktivnu napetost između realnog i vizualnog mita, pozivajući gledatelja da preispita vlastite uvide u stvarnost i fikciju, napredak i destrukciju.

Prostor Laube, kao mjesto izložbi koje potiče dijalog između različitih umjetničkih praksi i publike, omogućio je da „Purgatorij“ zaživi kao cjelovito vizualno i prostorno iskustvo. Monumentalnost formata, kombinacija slikarskih tehnika i 3D elemenata te dramaturška postavka radova stvorili su specifičnu atmosferu „uranjanja“ u sugestivne pejzaže, ali i refleksije o sociopolitičkim izazovima suvremenosti.

Uz zagrebačku prezentaciju, „Purgatorij“ je svoju umjetničku putanju započeo ranije, u Galeriji Bažato u Ljubljani (Slovenija), gdje je bio izložen od 6. veljače do 19. ožujka 2025. u sklopu festivala LUV Fest. U slovenskoj prijestolnici izložba je naišla na pozitivnu recepciju publike i stručne javnosti te je prepoznata kao uzbudljiv doprinos regionalnoj izložbenoj sceni, dodatno potvrđujući relevantnost Šimrakova opusa izvan granica domovine.

Ovaj međunarodni kontekst izlaganja „Purgatorija“ naglašava ne samo aktualnost tematskih problema koje Šimrak propituje, nego i sposobnost njegove umjetničke vokacije da rezonira s publikom različitih kulturnih sredina. Kod kritike i publike izložba je potaknula razgovor o granicama vizualne kulture, ulozi slike u suvremenom društvu i poziciji umjetnika kao svjedoka i interpretatora vremena u kojem živimo.
Iako je izložba „Purgatorij“ prethodno bila predstavljena i u Ljubljani, zagrebačka realizacija u Laubi – Kući za ljude i umjetnost, predstavlja njezinu najcjelovitiju i najsnažniju izvedbu. Upravo u tom prostoru izložba je ostvarila punu prostornu, narativnu i vizualnu artikulaciju, potvrdivši Šimrakovu sposobnost da složen slikarski ciklus precizno prilagodi arhitekturi i dinamici izložbenog prostora.
Zbog iznimne umjetničke kvalitete, jasno definirane autorske vizije te uspješne i zaokružene realizacije izložbe „Purgatorij“ u Laubi – Kući za ljude i umjetnost u Zagrebu, Robertu Šimraku dodjeljuje se Nagrada za najbolju izložbu u 2025. godini.

NAGRADA ZA NAJBOLJU MLADU UMJETNICU:  
MIHAELA RAŠICA

Mihaela Rašica

Mihaela Rašica, rođena 1997. u Dubrovniku, pripada naraštaju mladih hrvatskih slikarica koje u suvremenom slikarskom polju promišljeno i dosljedno razvijaju vlastiti autorski jezik. Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, najprije na Odsjeku likovne kulture, a potom i na Slikarskom odsjeku, gdje se njezin interes za klasično slikarstvo dodatno produbljuje u smjeru istraživanja svjetla i boje kao temeljnih nositelja značenja. Već tijekom studija istaknula se kontinuiranom izlagačkom aktivnošću, nizom samostalnih i skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu, kao i nagradom Kontrapunkt na 7. bijenalu slikarstva, čime je njezin rad prepoznat unutar šire stručne javnosti.
Slikarsku praksu Mihaele Rašice obilježava osjetljiv, ali siguran odnos prema tradiciji medija, u kojemu slika ostaje prostor kontemplacije, proučavanja i unutarnjeg iskustva. Njezini radovi često prikazuju  pejzaž, svjetlosne pojave i atmosferska stanja, no oni nisu opisni, već se pretvaraju u nositelje duhovnih i metafizičkih značenja. Svjetlost i boja kod Rašice nisu tek vizualne kategorije, već postaju sredstvo introspekcije i tihi medij emocije. Slikarsku površinu gradi slojevito, suptilnim prijelazima i ritmovima, pri čemu se osjećaj za mjeru javlja kao jedna od njezinih najizraženijih kvaliteta.
Posebnost njezina umjetničkog profila očituje se i u povezanosti vizualne i književne prakse. Kao autorica dviju zbirki poezije, Rašica u slikarstvo unosi senzibilitet jezika, ritma i značenja, što njezinim radovima daje dodatnu dubinu i slojevitost. Boravci i stručna praksa u inozemstvu, osobito u Portugalu, kao i sudjelovanje na međunarodnim izložbama i sajmovima, svjedoče o otvorenosti njezine prakse prema širem kulturnom kontekstu. Mihaela Rašica se kao mlada umjetnica profilirala kao autorica jasne poetike, dosljednog rada i izrazite zrelosti izraza te joj se stoga s punim povjerenjem dodjeljuje Nagrada za najbolju mladu umjetnicu, uz očekivanje daljnjeg razvoja i značajnog doprinosa suvremenom hrvatskom slikarstvu.POSEBNO PRIZNANJE ZA DOPRINOS LIKOVNOJ UMJETNOSTI:  

ELVIRA KRANJČAR

Elvira Kranjčar

Elvira Kranjčar jedna je od ključnih osoba nezavisne zagrebačke i hrvatske likovne scene, čiji se dugogodišnji rad ističe kontinuiranim, predanim i sustavnim doprinosom razvoju suvremene umjetnosti, posebice kroz produkciju, prezentaciju i poticanje mladih umjetnika. Kao osnivačica i voditeljica Galerije Kranjčar, tijekom više od dva desetljeća oblikovala je prepoznatljivo mjesto susreta umjetnika, kustosa i publike, koje je postalo nezaobilazna točka suvremene umjetničke prakse u Hrvatskoj.

Galerija Kranjčar pod njezinim vodstvom razvijala se kao prostor otvoren dijalogu, eksperimentu i rizičnijim umjetničkim pozicijama, često dajući prvu ozbiljnu institucionalnu priliku mladim autorima na početku njihove karijere. Kroz izložbeni program, ali i kroz produkcijsku, organizacijsku i financijsku odgovornost, Elvira Kranjčar dosljedno je gradila model galerijskog djelovanja koji ne počiva isključivo na tržišnoj logici, već na dugoročnom ulaganju u umjetnički razvoj i profesionalizaciju scene. Upravo taj aspekt, samostalno financiranje i održavanje galerijskog programa uz kontinuiranu visoku razinu kvalitete, čini njezin doprinos iznimno vrijednim i rijetkim u domaćem kontekstu.

Posebno značajna jest njezina suradnja s Hrvatskim društvom likovnih umjetnika, ostvarena kroz partnerske projekte, izložbe i nagrade, kojima se sustavno potiču mladi umjetnici i afirmiraju nova imena suvremene umjetnosti. Kroz te aktivnosti Galerija Kranjčar djeluje kao produženi prostor institucionalne brige za umjetnike, ali i kao fleksibilna platforma koja reagira brže i slobodnije od velikih sustava. Elvira Kranjčar pritom ne djeluje samo kao galeristica, već i kao producentica, mentorica i zagovornica umjetnika, aktivno sudjelujući u oblikovanju njihovih profesionalnih karijera.

Njezin doprinos likovnoj umjetnosti očituje se i u dugoročnoj izgradnji povjerenja između umjetnika, publike i institucija, kao i u stvaranju stabilnog prostora za suvremenu umjetnost u često nestabilnim produkcijskim uvjetima. Dosljednost, upornost i osobni angažman Elvire Kranjčar nadilaze ulogu pojedinca te predstavljaju primjer kako nezavisna inicijativa može imati trajan i dubok utjecaj na kulturni ekosustav.

Zbog iznimnog, dugogodišnjeg i nesebičnog doprinosa razvoju suvremene likovne umjetnosti, poticanju mladih umjetnika, uspješnoj suradnji s HDLU-om te kontinuiranom održavanju i financiranju Galerije Kranjčar kao važnog mjesta umjetničke produkcije i prezentacije, Elviri Kranjčar dodjeljuje se posebno priznanje za doprinos likovnoj umjetnosti.

 

GALERIJU FOTOGRAFIJA MOŽETE PREUZETI OVDJE.
Fotograf Juraj Vuglač

ORGANIZATOR:

POKROVITELJ:

Info

MEŠTROVIĆEV PAVILJON ZATVOREN ZBOG OBNOVE

INFORMACIJE ZA POSJETITELJE

 

 

 

Izložbe

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Izdvojeno

PLATI UMJETNIKA!

HDLU