Za završni tjedan održavanja 33. salona mladih, koji se može razgledati do 11. prosinca, priređeno je niz događanja koji započinju 6.12. svečanim proglašenjem i dodjelom nagrada.

Program 6. prosinca započinje stručnim vodstvom kustosica 33. salona mladih, Martine Miholić i Mije Orsag, koje će vas provesti kroz postav izložbe. Polazak je planiran u 17.00 h ispred Galerije Bačva i trajat će 45 minuta. Zainteresirane za stručno vodstvo kroz izložbu molimo da se predbilježe na mia.hdlu@gmail.com.

U 18.00 h održat će se proglašenje i dodjela HPB nagrada 33. salona mladih. Ljubaznošću generalnog pokrovitelja, Hrvatske poštanske banke, dodijelit će se tri službene HPB nagrade 33. salona mladih u vrijednosti 10.000,00 kn, 7.000,00 kn i 5.000,00. Odbor za dodjelu HPB nagrada djelovao je u sastavu: Ksenija Baronica, Ida Blažičko, Duje Jurić, Lana Stojićević, Dino Zrnec i Tomislav Vuić. Stručno vijeće Muzeja za suvremenu umjetnost Zagreb dodijelit će MSU nagradu autoru kojem će prirediti samostalnu izložbu u MSU galeriji u 2018. godini, za vrijeme trajanja sljedećeg Salona mladih, dok će se, na inicijativu privatnog donatora, dodijeliti i Nagrada Iva Vraneković – umjetnik umjetniku.

Neposredno nakon dodjele nagrada održat će se i promocija kataloga 33. salona mladih koja će obuhvaćati i izložbu nagrađenih autora 32. salona mladih: FRAN MAKEK I MAK MELCHER
Katalog izložbe dizajnirao je Duje Medić, dok su urednice kataloga Martina Miholić i Mia Orsag.

Zabavni dio programa započinje u 18.45 h glazbenim programom kreiranim prema listi želja umjetnika 33. salona mladih.

Za vrijeme trajanja završnog programa u četvrtak, 6.12., radno vrijeme izložbi bit će produljeno do 21h, ulazak na sva događanja i razgled izložbi je BESPLATAN za sve posjetitelje.

Salon mladih može se razgledati do 11. prosinca 2016., a od ostalih završnih događanja najavljujemo izlaganje Nike Radić i Tonke Maleković: mobilnost mladih hrvatskih umjetnika u međunarodnom kontekstu koje će se održati 7.12. u 18.00h.

Ovogodišnji Salon mladih bavi preispitivanjem modela financiranja umjetničkog rada kao i egzistencije mladih umjetnika. Kustosice salona krenule su od premise kako je kultura trenutno najbolji primjer struke u kojoj pojedinac ne radi da bi zarađivao, već dijametralno suprotno, zarađuje da bi mogao raditi. Salon mladih nastojao je odgovoriti na pitanja koliko je opstanak moguć i kojim se sve sredstvima borimo za boljitak kulture i umjetnika kao individue.

Detaljnije o 33. salonu mladih dostupno je ovdje.