NAGRADE 8. BIJENALA SLIKARSTVA 
Grand Prix nagrada
Nagrada za najboljeg mladog umjetnika
Kontrapunkt nagrada, Vladimir Dodig Trokut
Iva Vraneković – umjetnici umjetniku
Više fotografija…

(Ivan Posavec, Ivana Andabaka Vujičić, Predrag Todorović, Petra Grozaj, Luisa Pascu, Ana Maria Pekšić, Miroslav Gašparović, Kristian Kožul)

Odbor za dodjelu nagrada 8. bijenala slikarstva u sastavu: Tomislav Buntak, Elizabeta Igrec, Miroslav Gašparović, Željko Marciuš i Martina Miholić dodijelio je Grand Prix nagradu (4,500.00 EUR bruto) Predragu Todoroviću.

(Miroslav Gašparović, Kristian Kožul, Predrag Todorović, Ivana Andabaka Vujičić)

Dobitnica Nagrade za najbolju mladu umjetnicu 8. bijenala slikarstva (3,000.00 EUR bruto) je Luisa Pascu.

(Luisa Pascu)

Odbor za dodjelu Kontrapunkt nagrade Vladimir Dodig Trokut, Iva Vraneković – umjetnici umjetniku u sastavu Ivan Posavec, Tomislav Buntak, Anonimni Filantrop, Camerlengo / glasnogovornik  Feđa Gavrilović dodijelio je dvije jednakovrijedne nagrade u iznosu od  2,222.22 EUR neto svaka Ana Mariji Pekšić i Petri Grozaj.

(Ivan Posavec, Ana Maria Pekšić)

(Petra Grozaj, Ivan Posavec)

OBRAZLOŽENJA NAGRADA: 

SLUŽBENA KONKURENCIJA

Grand Prix 8. bijenala slikarstva
Predrag Todorović – “T1” i “T2”, 2025.

Grand Prix 8. bijenala slikarstva dodjeljuje se Predrag Todorović za radove “T1″ i “T2″, izvedene u kombiniranoj tehnici.

Todorović u ovim radovima uspostavlja prostor između prisutnoga i iščezloga – između materijalnog traga i procesa njegovog postupnog nestajanja. Slika se pritom ne pojavljuje kao dovršeni prikaz, već kao polje vremenske transformacije u kojem se površina istodobno gradi i razgrađuje, upisujući slojeve sjećanja, prolaznosti i promjene.

Radovi funkcioniraju poput arheoloških fragmenata koji nose informacije o ponavljanju, intervenciji i sedimentaciji materije, otvarajući odnos između tijela, materijala i slike kao kontinuiranog procesa. Kroz napetost između građenja i brisanja, stabilnosti i entropije, Todorović razvija sliku kao događaj koji se odvija u vremenu, a ne kao statičan prikaz.

Žiri prepoznaje dosljednost i promišljenost ovog istraživanja slikarskog medija, koje ga proširuje prema procesu, prostoru i percepciji kao aktivnom iskustvu.

(Predrag Todorović)
(“T1”, 2025.)

Nagrade za najbolju mladu umjetnicu 8. bijenala slikarstva 
Luisa Pascu – “Fran” i “Luisa” iz serije “Kupaonica”, 2024.

Nagrada za najbolju mladu umjetnicu 8. bijenala slikarstva dodjeljuje se Luisi Pascu za radove Fran i Luisa, u kojima na iznimno promišljen način istražuje dodirne točke između slikarstva, materijalnosti i ljudskog tijela. Prikazujući tijelo na pronađenim podlogama poput keramičkih pločica, autorica stvara slojevitu naraciju smještenu između reprezentacije i stvarnosti, pri čemu karakteristike materijala određuju način na koji se tijelo promatra i interpretira. Keramičke pločice tijelo određuju kroz njegovu fragmentaciju, ono je razdvojeno i ponovno spojeno, raspršeno u zasebne dijelove te se širi i zauzima područje zida. Takvim postupkom autorica otvara pitanja tjelesnosti, percepcije i granica slikarskog medija. Slikarstvo pritom ne služi samo prikazivanju tijela, već ulazi u dijalog s materijalima i prostorom, propitujući odnos između iluzije i stvarnosti, slike i instalacije. Žiri je prepoznao konceptualnu jasnoću, autentičnost umjetničkog izraza i zrelu izvedbu, kao i uvjerljivo proširenje mogućnosti slikarskog medija, kojima Luisa Pascu potvrđuje izniman potencijal suvremenog mladog slikarstva.

(Ivana Andabaka Vujičić, Luisa Pascu, Kristian Kožul)
(“Fran” i “Luisa” iz serije “Kupaonica”, 2024.)

FILANTROPSKE NAGRADE

Kontrapunkt nagrada Vladimir Dodig Trokut, Iva Vraneković – umjetnici umjetniku
Ana Maria Pekšić – “Intimne scene, 2025.”

Nagrada Anonimnog filantropa dodjeljuje se Ana Mariji Pekšić za ciklus radova koji na iznimno suptilan i zreo način reinterpretira tradiciju intimističkog slikarstva, oblikujući suvremenu viziju privatnog života pojedinca. Kroz prizore svakodnevice autorica stvara atmosferu tihe melankolije i kontemplacije, u kojoj promatrač postaje nenametljivi svjedok intimnih trenutaka. Pažljivo oblikovana kompozicija, suverena kontrola svjetla i kolorita te iznimna osjetljivost u prikazu ljudske figure rezultiraju djelima snažne psihološke prisutnosti. Likovi, često prikazani s leđa ili izvan izravnog pogleda promatrača, zadržavaju dostojanstvo i tajnovitost, dok intimni prizori funkcioniraju poput fragmenata jedne osobne, nenapisane priče. Posebnu vrijednost rada predstavlja sposobnost da svakodnevne predmete i prizore transformira u univerzalne simbole prolaznosti, ljepote i ljudske ranjivosti. Žiri je prepoznao iznimnu slikarsku kvalitetu, emotivnu suzdržanost i dosljednost autorskog rukopisa, kojim Ana Marija Pekšić na uvjerljiv način suvremeno interpretira tradiciju intimističkog slikarstva.

(Ana Maria Pekšić)
(“Intimne scene, 2025.”)

Petra Grozaj – diptih “Donositelj oluje”, 2025.

Nagrada Anonimnog filantropa dodjeljuje se Petri Grozaj za diptih “Donositelj oluje”, u kojem autorica na iznimno uvjerljiv način istražuje odnos figuracije i apstrakcije, razvijajući prepoznatljiv i sugestivan slikarski jezik. Polazeći od motiva ljudskog lica i tijela, oblik postupno transformira u organsku mrežu boje, ploha i linija, pri čemu se prepoznatljivo i apstraktno neprestano izmjenjuju i nadopunjuju. Slojevita kompozicija, bogata materičnost slikarske površine te suverena uporaba kolorita stvaraju djela snažne prostorne i emotivne prisutnosti. Kroz reducirane motive i iznimno promišljenu slikarsku izvedbu autorica otvara prostor različitim interpretacijama, potvrđujući sposobnost da klasična slikarska pitanja prevede u suvremen i autentičan vizualni izraz. Žiri je prepoznao visoku slikarsku kvalitetu, zrelost autorskog rukopisa i dosljednost umjetničkog istraživanja, kojim Petra Grozaj ostvaruje uvjerljiv doprinos suvremenom hrvatskom slikarstvu.

(Petra Grozaj)
(Diptih “Donositelj oluje”, 2025.)

BUDIMO VEĆI OD PROBLEMA SVIJETA
Nitko se još nije živ izvukao iz života. Kao što još nitko nije uspio izvući ni slikarstvo izvan fenomena života i kulture, unatoč brojnim najavama i bezbrojnim pokušajima. Ta famozna pojava ljudskog postojanja na našem planetu upravo se kroz umjetnost najpotpunije nadograđuje i obogaćuje vrijeme u kojem nastaje, bilo na lirski, šokantan ili patetičan način. Naša Zemlja, prostor u kojem se odvijaju linearna povijest i povijest umjetnosti, sama je po sebi najljepša živa slika, istodobno u konkurenciji i izvan službene konkurencije, što god to značilo. U toj živoj PRASLICI žive, od samih početaka čovječanstva, svi slikari ovoga svijeta. Iz te PRASLIKE i u toj PRASLICI nastaju sve slike koje čovječanstvo stvara. Umjetnik je sam po sebi najljepša nagrada svijeta i života, slavljenje boje, forme, kreativnog duha, odvažnosti i ustrajnosti, osobito onda kada materijalne okolnosti nisu na razini umjetničkog talenta.
Ovoga puta laureatkinje Kontrapunkt nagrade Vladimir Dodig Trokut – Iva Vraneković: umjetnici umjetniku dvije su umjetnice koje se nalaze na kontrastnoj dijagonali. Jedna je već dugo afirmirana i prepoznata po svojem slikarskom radu i kreativnom identitetu – slikarica Petra Grozaj. Druga je na početku toga izazovnog i neizvjesnog puta – slikarica Ana Marija Pekšić. Analizu njihovih umjetničkih poetika prepuštamo drugima. Mi želimo iskoristiti ovu priliku kako bismo zahvalili njihovim talentima koji su nam i ovoga puta omogućili da na najljepši način promičemo potrebu i civilizacijsko pravo na donošenje Zakona o filantropiji u Republici Hrvatskoj te na usvajanje standarda filantropije kakve poznaju mnoge europske zemlje. Takvi zakoni ne pridonose samo ugledu Europske Unije nego omogućuju i veću vidljivost kreativnih svjetova umjetnika, kako u vlastitoj zemlji tako i u širem povijesnom tijeku umjetnosti.
Ovogodišnje izdanje nagrade obilježava jubilarnu brojku od 25 laureata. To je ujedno i dvadeset pet puta više razloga da se konačno nešto ozbiljno pomakne s mrtve točke te dvadeset pet razloga manje da se nastavi ne činiti ništa po tom pitanju. Riječ je o živim ljudima koji, zahvaljujući pojmu i praksi moderne i modernih progresivnih demokracija, imaju pravo na filantropiju, kao i na druga ljudska i civilizacijska prava. Upravo se odnos prema takvim pravima često uzima kao jedno od mjerila razvijenosti demokracije. Pritom nije riječ o slobodnoj volji, nego o obvezi političkog sustava. Plaćanje poreza, tj. globe, jednako je odbojno koliko je još više unaprijed destruktivno. Zato je Republici Hrvatskoj potreban suvremen zakonodavni okvir koji će omogućiti i poticati ulaganje stranoga kapitala u kulturu. Takav bi okvir pridonio stvaranju vitalnijeg i održivijeg kulturnog ekosustava te poboljšao životne i stvaralačke uvjete umjetnika. Istodobno bi smanjio sivu zonu izravne i neizravne marginalizacije umjetničkih talenata te stvorio pretpostavke za obostranu korist.
Pozitivan je podatak da Ministarstvo kulture i medija godišnje distribuira gotovo 850 tisuća eura vizualnim umjetnicima. No još bi pozitivnije bilo kada bi taj iskorak nadogradilo donošenjem Zakona o filantropiji, čime bi nadmašilo samo sebe. To bi omogućilo i formalno osnivanje Udruge filantropa u Republici Hrvatskoj. Ne kao „poštanskog sandučića” Majke Tereze, nego kao pravnu, etičku i administrativnu platformu koja bi toj udruzi napokon omogućila povezivanje s organizacijama diljem svijeta. Time bi se pojedini idejni koncepti izložbi s laureatima mogli razviti i prerasti u konkretne, iskustveno utemeljene zajedničke sedmogodišnje filantropske izložbene programe u Montrealu, Quebecu, New Yorku ili obližnjem Milanu. Ne želimo više budni sanjati nužni san u odsutnosti takve stvarnosti, ali ni prespavati ono što je moguće ostvariti.

– Anonimni filantrop