Kako bolnički prostori mogu postati ugodniji, topliji i poticajniji za djecu? Europski projekt Healing Nature – Animation for Health and Well-being in Children Hospital Environments istražio je kako umjetnost, motivi iz prirode i tehnologija proširene stvarnosti mogu pridonijeti kvalitetnijem iskustvu djece tijekom boravka u bolnici.

Projekt Healing Nature – Animation for Health and Well-being in Children Hospital Environments provodilo je Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (HDLU) od 1. studenoga 2024. do 1. studenoga 2026., u suradnji s partnerskim organizacijama iz Portugala i Bugarske, uz potporu programa Europske unije Kreativna Europa. Povezujući suvremenu umjetničku praksu, animaciju, tehnologiju proširene stvarnosti, edukaciju i istraživanje, projekt je nastojao obogatiti pedijatrijske bolničke prostore umjetnošću inspiriranom prirodom te istražiti njezin potencijal u stvaranju poticajnijeg i emocionalno podržavajućeg okruženja za djecu i njihove obitelji.

Od dječjih crteža do animiranih murala

Središnji dio projekta činila je realizacija triju murala inspiriranih prirodom, koji su postavljeni u sve tri partnerske bolnice u Hrvatskoj, Bugarskoj i Portugalu: Klinici za dječje bolesti Zagreb, Sveučilišnoj bolnici ISUL „Kraljica Ioanna” u Sofiji i bolnici Dona Estefânia u Lisabonu. U Hrvatskoj je mural Šuma malih čuda postavljen i u dnevnoj bolnici „Mladen Ćepulić” Klinike za tumore KBC-a Sestre milosrdnice.

Hrvatski mural Šuma malih čuda autorice Melinde Šefčić donosi razigrani svijet životinja, biljaka i skrivenih detalja, nastao i uz doprinos dječjih crteža. Bugarski mural The Lilies and the White Pond autorice Lidije Cvetkove donosi bajkovit prizor inspiriran prirodom, a u izradi modela likova sudjelovala je Evgenija Stoitseva. Portugalski mural Proljetni povjetarac autorice Natalie Woolf inspiriran je proljetnom livadom, biljkama i krajolikom.

Posebna dimenzija projekta razvoj je animacija i iskustava proširene stvarnosti (AR), kojima su murali dobili dodatnu interaktivnu dimenziju. Na hrvatskom muralu Šuma malih čuda Lea Vidaković izradila je lutke za stop-animaciju, a u animacijskom procesu sudjelovali su i animatori Katrin Novaković i João Miguel Real. Matea Kovač bila je zadužena za implementaciju animiranih elemenata u AR iskustvo, omogućujući posjetiteljima da putem digitalne tehnologije otkriju dodatni sloj umjetničkog rada.

U Bugarskoj je animaciju murala The Lilies and the White Pond razvijao tim Novog bugarskog sveučilišta pod mentorstvom Sevine Ivanove, a na animaciji su radile Evgenija Stoitseva, Darija Ruseva, Boryana Angelova, Nelina Petkova i Lyudmil Vasilev. Animacija je izrađena tehnikom digitalne ručno crtane animacije kadar po kadar, s naglaskom na razvoj likova i pripovijedanje.

Animaciju portugalskog murala Proljetni povjetarac razvijao je tim Sveučilišta Lusófona pod vodstvom Pedra Serrazine i Natalie Woolf, uz produkcijsku koordinaciju Caterine Gil. Animaciju su realizirale Ana Isabel Viana Cortes, Daniela Tietzen i Paulo Diogo Simão, koristeći crtež i akvarel kao polazište za stvaranje fluidnih pokreta i atmosferičnih prizora.

Animirani sadržaji sva tri murala integrirani su u iskustva proširene stvarnosti putem platforme Artivive. Skeniranjem odabranih dijelova murala mobilnim uređajem posjetitelji mogu otkriti animirane prizore koji nadopunjuju fizički rad i povezuju umjetnost, prirodu i digitalnu tehnologiju u interaktivno iskustvo. U hrvatskom timu implementaciju animiranih elemenata u AR sustav vodila je Matea Kovač.

Djeca kao aktivni sudionici kreativnog procesa

Važan dio projekta činile su participativne radionice u kojima su djeca kroz crtanje i kreativno izražavanje promišljala o prirodi, vlastitim doživljajima i motivima koje bi željela vidjeti u svom okruženju. Njihovi radovi i ideje pridonijeli su razvoju sadržaja projekta, a radionice su omogućile povezivanje umjetničkog stvaranja s učenjem, igrom i zajedničkim iskustvom.

U sklopu projekta održano je šest kreativnih radionica za djecu u Hrvatskoj, Bugarskoj i Portugalu, osmišljenih kako bi potaknule istraživanje prirode, kreativno izražavanje i sudjelovanje djece u stvaranju umjetničkih sadržaja za bolničke prostore.

U Hrvatskoj su održane dvije radionice za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi: 24. veljače 2025. u Kući sv. Franje Caritasa Zagrebačke nadbiskupije u Vugrovcu te 18. ožujka 2025. u SOS Dječjem selu Lekenik. Djeca su kroz crtež istraživala prirodu, životinje i važnost očuvanja okoliša, a njihovi su radovi poslužili kao inspiracija za umjetničke sadržaje projekta.

U Bugarskoj su održane dvije radionice, u galeriji „Hug me” u Sofiji 17. svibnja 2025. te u Centru za govornu terapiju „Winnie the Pooh” 30. kolovoza 2025. Sudionici su istraživali različita prirodna staništa i osmišljavali likove i prizore inspirirane prirodom, uključujući ideje za mural The Lilies and the White Pond.

U Portugalu je 5. lipnja 2026. u bolnici Dona Estefânia u Lisabonu održana radionica koja je okupila djecu, roditelje i skrbnike te zdravstvene djelatnike. Kroz crtanje, izradu papirnatih elemenata, istraživanje svjetla i sjene te kazalište sjena sudionici su istraživali mogućnosti kreativnog izražavanja, uz predstavljanje AR sadržaja projekta.

Uključivanjem djece u kreativni proces projekt je poticao njihovu aktivnu ulogu u promišljanju prostora koji ih okružuje, istodobno otvarajući mogućnosti za izražavanje ideja i osjećaja kroz umjetnost. Dječji crteži i kreativna rješenja postali su važan dio procesa stvaranja murala i animiranih sadržaja, povezujući dječju maštu s umjetničkim intervencijama u bolničkom okruženju.

Istraživanje: kako djeca doživljavaju umjetnost u bolnici?

Istraživački tim Sveučilišta Lusófona – Ana Beato, Ana Loureiro, Bernardo Cruz i Isabel Santos – istraživao je kako murali inspirirani prirodom i interaktivne AR animacije utječu na doživljaj djece i njihovih roditelja u bolničkim čekaonicama. Istraživanje je provedeno u pedijatrijskim bolnicama u Hrvatskoj, Bugarskoj i Portugalu, a obuhvatilo je približno 300 djece i adolescenata u dobi od 4 do 17 godina te njihovih roditelja i skrbnika. Doživljaj prostora procjenjivao se prije postavljanja murala i približno tri mjeseca nakon intervencije.

Rezultati su pokazali pozitivan pomak u doživljaju bolničkog prostora. Nakon umjetničkih intervencija djeca i roditelji češće su opisivali čekaonice kao toplije, svjetlije i šarenije, dok se smanjila percepcija prostora kao mračnog i praznog. Kod djece je zabilježen porast osjećaja zadovoljstva te smanjenje odgovora povezanih sa strahom, dosadom i tjeskobom. Roditelji su, s druge strane, izvještavali o manjoj dosadi tijekom čekanja.

Priroda je privukla dječju pažnju i ostavila snažan dojam. Životinje su bile među elementima kojih su se djeca najčešće prisjećala – navelo ih je 35 % sudionika – dok je 32,6 % sudionika među sadržajima koji su im se najviše svidjeli istaknulo vizualne elemente murala. Životinje, biljke i boje činile su polovicu dječjih asocijacija na prirodu, a čak 70 % odgovora pokazalo je da djeca nisu izdvojila ništa što im se nije svidjelo u umjetničkoj intervenciji. Dio djece poželio je i dodatne sadržaje, poput zvuka, igara i realističnijih animacija, što upućuje na njihov interes za još interaktivnije iskustvo.

Nalazi pružaju početne dokaze da umjetnost inspirirana prirodom, u kombinaciji s animacijom i proširenom stvarnošću, može pretvoriti vrijeme provedeno u bolničkoj čekaonici u pozitivnije i poticajnije iskustvo. Murali djeci nude vizualni predah od bolničke svakodnevice, potiču znatiželju i maštu te pridonose stvaranju toplijeg i emocionalno podržavajućeg okruženja za djecu i njihove obitelji. Iako rezultati ne dokazuju izravan uzročno-posljedični učinak na psihološko ili zdravstveno stanje djece, pokazuju potencijal umjetnosti da bolničke prostore učini humanijima i prilagođenijima njihovim potrebama.

Europsko priznanje i međunarodna diseminacija

Važan rezultat projekta Healing Nature jest širenje znanja i iskustava stečenih tijekom provedbe, kao i njihovo predstavljanje međunarodnoj stručnoj javnosti. Projekt je predstavljen na nizu međunarodnih stručnih i kulturnih događanja, među kojima su Culture and Health Forum u Turkuu, New European Bauhaus Festival u Bruxellesu, Animafest Zagreb, UNGA Healing Arts Week u New Yorku te konferencija Bridging Visual Arts & Healthcare: Impact, Innovation, Research u Bostonu.

Sudjelovanje na ovim događanjima omogućilo je razmjenu iskustava s umjetnicima, istraživačima, zdravstvenim djelatnicima i drugim stručnjacima koji se bave povezivanjem kulture i zdravlja. Projekt je tako postao dio šire međunarodne rasprave o ulozi umjetnosti u stvaranju humanijih zdravstvenih prostora i unapređenju dobrobiti njihovih korisnika.

Posebno priznanje predstavlja uvrštavanje projekta Healing Nature u publikaciju Europske komisije Culture and Health – Time to Act kao primjera dobre prakse u povezivanju kulture, zdravlja i dobrobiti. Ovo prepoznavanje dodatno je istaknulo relevantnost projektnog pristupa u europskom kontekstu te potencijal suradnje kulturnog i zdravstvenog sektora.

Značajan korak prema daljnjoj primjeni projektnih rezultata predstavlja i planirano postavljanje hrvatskog murala u Lucile Packard Children’s Hospital Stanford u Sjedinjenim Američkim Državama. Mogućnost predstavljanja rada u novom zdravstvenom okruženju otvorena je zahvaljujući međunarodnom povezivanju i suradnji razvijenoj kroz konferenciju Bridging Visual Arts & Healthcare. Time se otvara prostor za daljnje širenje pristupa razvijenog u okviru projekta i primjenu umjetničkih intervencija izvan njihova izvornog konteksta.

Širenje rezultata i povezivanje različitih publika

Diseminacija projekta obuhvatila je niz aktivnosti usmjerenih na predstavljanje umjetničkih radova, animacija, istraživačkih rezultata i iskustava stečenih tijekom provedbe. Informacije o projektu i njegovim rezultatima dostupne su na zasebnoj projektnoj mrežnoj stranici healingnature.hdlu.hr, dok su projektni partneri u Hrvatskoj, Bugarskoj i Portugalu doprinosili njihovu širenju kroz vlastite komunikacijske mreže, stručne suradnje i događanja.

Za promociju i diseminaciju rezultata projekta izrađeni su promotivni materijali koji su uključivali 300 letaka na hrvatskom i engleskom jeziku, 100 promotivnih majica, 400 naljepnica i projektni pop-up banner, korišten na različitim događanjima. Izrađena je i edukativna igra memory inspirirana projektom, a tiskano je i 80 primjeraka kataloga koji objedinjuje projektne aktivnosti, umjetničke radove i rezultate istraživanja.

Diseminacija nije bila usmjerena samo na povećanje vidljivosti projekta, nego prvenstveno na dijeljenje iskustava i znanja o mogućnostima povezivanja umjetnosti, animacije i tehnologije proširene stvarnosti u zdravstvenom okruženju. Kroz međunarodna stručna predstavljanja, izložbe, radionice i komunikaciju s kulturnim i zdravstvenim institucijama projekt je pridonio širenju interesa za primjenu umjetničkih intervencija u prostorima namijenjenima djeci.

Rezultati koji nastavljaju živjeti

Završetkom projekta u studenome 2026. iza njega ostaju realizirani murali i animirani sadržaji, iskustva participativnih radionica, rezultati međunarodnog istraživanja te znanja i suradnje koje otvaraju mogućnosti za daljnji razvoj inicijativa na području umjetnosti i zdravlja.

Healing Nature pokazao je kako umjetničke intervencije mogu postati dio šireg promišljanja o humanizaciji zdravstvenih prostora te kako suradnja umjetnika, djece, istraživača i institucija može otvoriti nove pristupe oblikovanju okruženja prilagođenog dječjim potrebama.

Uvrštavanje projekta u publikaciju Europske komisije kao primjera dobre prakse i planirano postavljanje hrvatskog murala u Lucile Packard Children’s Hospital Stanford dva su posebno značajna pokazatelja međunarodnog dosega i potencijala daljnje primjene projektnih rezultata.

Healing Nature tako ne završava samo realizacijom umjetničkih radova, nego ostavlja temelje za daljnju suradnju kulturnog i zdravstvenog sektora te za razvoj prostora u kojima umjetnost može postati dio svakodnevnog iskustva djece i njihovih obitelji.

Više o projektu, umjetničkim radovima, animacijama, radionicama i rezultatima istraživanja dostupno je na healingnature.hdlu.hr.