6. BIJENALE SLIKARSTVA U VUKOVARU
Izbor radova 6. bijenala slikarstva
Gradski muzej Vukovar / Dvorac Eltz
Srijeda, 15. 6. 2022. u 13 sati
U srijedu, 13. 6. 2022. u 13 sati u Gradskom muzeju Vukovar / Dvorac Eltz u Vukovaru otvorit će se gostujuća izložba 6. bijenala slikarstva, koja će predstaviti selekciju radova sa 6. bijenala slikarstva koje se održalo u domu HDLU 2021. godine.
Bijenale slikarstva, u organizaciji Hrvatskog društva likovnih umjetnika, nacionalna je likovna manifestacija posvećena bilježenju scene i pomaka u mediju slikarstva, pokrenuta s idejom predstavljanja trenutačnog stanja hrvatskog slikarstva i sučeljavanja s aktualnim europskim slikarskim praksama.
Hrvatska selekcija predstavlja širok presjek generacija koje aktivno oblikuju slikarsku scenu, od najstarijih, članova HAZU-a, do najmlađih, koji stvaraju nove impulse ulaska na tu scenu, s ciljem bilježenja aktualne dvogodišnje produkcije.
Izložba u Vukovaru predstavlja izbor od 30-ak umjetničkih djela autorica i autora koji su izlagali u sklopu glavne selekcije u Domu hrvatskih likovnih umjetnika u Zagrebu.
Odabrani umjetnici: Grgur Akrap, Gordana Bakić, Leonardo Budimilić Majnarić, Mohamad David Shreim, Jia Guo, Iris Jambrek, Zlatko Keser, Ivica Malčić, Mia Maraković, Ivan Marković, Mia Matijević Akrap, Zoltan Novak, Ivan Prerad, Pavle Pavlović, Nikola Pjevačević, Jurica Pušenjak, Josip Rončević, Damir Sobota, Fedor Fischer, Josip Tirić, Maja Rožman, Miran Šabić, Zorana Unković, Matko Vekić
Izložba ostaje otvorena do 20.7.2022.
Jurica Pušenjak
Heroji
Galerija Bačva, Dom HDLU (Meštrovićev paviljon)
6.-10.4.2022.
Otvorenje izložbe JURICE PUŠENJAKA, HEROJI bit će u srijedu 6.4.2022. u 19.00 sati, u galeriji Bačva, Doma HDLU (Meštrovićev paviljon).
„Baviti se Drugim svjetskim ratom danas i kod nas izuzetno je zahtjevno. Oslobođenje u ratu najprije je romantizirano i korišteno kao poluga socijalističkog državnog uređenja, pri čemu se (s pravom) isticala uloga Komunističke partije Jugoslavije. Zbog toga je Oslobođenje postalo vezano uz socijalističko državno uređenje i, potom, relativizirano njegovim padom. Samim time relativiziran je i antifašizam, a daljnje posljedice toga ne moram vam crtati.
U takvom društvenom kontekstu još mladi slikar Jurica Pušenjak, početkom drugog desetljeća 21. stoljeća, počinje stvarati svoj Spomenik herojima NOB-a, hibridni rad, to jest slikarski objekt. Na njemu je 1315 portreta nositelja Ordena narodnog heroja Jugoslavije, prema podacima iz Zbornika narodnih heroja Jugoslavije, i to njegova trećeg, cjelovitog izdanja iz 1982. Naličje Spomenika posve je crno. To je boja koja asocira na tragičan završetak brojnih narodnih heroja tijekom rata, na njihovu sudbinu u kasnijem društvu, kada su prepušteni zaboravu i kada su se uklanjale njihove biste iz javnih prostora i brisala njihova imena iz institucija. Boja koja, između ostaloga, asocira na fašizam.
Međutim, crna je i boja zemlje koju su partizani gazili i oslobađali (kako uvijek ističe sam umjetnik) i boja ponovnog rađanja. Boja plodne zemlje iz koje niču nove klice i boja scene s početka Odiseje u svemiru 2001., gdje označava postanak svemira. Pušenjakov Spomenik dignuo je narodne heroje iz zemlje i zaborava, a nadam se i da je on miljokaz na putu njihove revalorizacije, na putu antifašističke borbe koji su nam oni pokazali, borbe koja, očito, još uvijek traje.
Brojna šarena lica ovog djela stvaraju popartistički dojam. I Narodnooslobodilačka borba imala je fazu prolaska kroz kičizirane, uglavnom propagandne, interpretacije, najčešće u filmu. Upravo takvi filmovi, poput Bitke na Neretvi, bili su inspiracija Pušenjaku za ovaj rad. Netko pametan primijetit će ponosno da je zato njegov koncept tek „simulacija simulacije“. Ipak, ja nisam ni približno tako pametan. Šareni spektakl daleke nam borbe i mrak u koji je borba kasnije zapala (i iz kojega se prvobitno rodila, i iz kojega će se ponovno roditi) dvije su jednakovrijedne strane ovog djela. One ukazuju na dualnost sjećanja i na podijeljenost čovjeka i društva koje čovjek stvara.
Postoji razlog zbog kojega društvo odlučuje idealizirati ili demonizirati određene povijesne ličnosti ili događaje. Kolektivna imaginacija ono je što neku zajednicu čini stabilnijom (daje joj zajedničke vrijednosti), ali i podložnijom manipulaciji. Zato je potrebno neprestano podrivati mit o potrebi neke stabilnosti. Postavljati dinamit u pukotine betonskog zdanja vladajuće ideologije. To je značilo, u jednom trenutku, odbaciti patetične i kičaste filmske spektakle poput Kozare, Neretve ili Sutjeske i pretpostaviti im snažnu ratnu prozu (recimo, meni omiljenog Vitomila Zupana). Ali, to znači i posegnuti ponovno za njihovim kičem u trenutku kada on može postati oružje otpora sistemu. Jer ništa, pa ni društvo, ne može živjeti u stagnaciji, nego samo u promjeni i nadilaženju vlastitih ograničenja kroz promjenu. Vizija transformacije društva koju nudi ovaj rad je ciklična, što ističe dvostruka simbolika crne kao boje smrti i rađanja.
Krleža je znao govoriti (o čemu imamo svjedočanstvo u Matvejevićevim Razgovorima) kako ni jedan spomenik ne treba biti postavljen ako barem dvaput neće biti srušen. Jer ideje koje zaista vrijede opasne su za status quo i za vladare nekog društva. No, nije potrebno biti jako pametan ni hrabar za rušenje spomenika – oni se s lakoćom ruše već tisućljećima. Za podići spomenik, a posebice za podići stari spomenik iznova, potrebno je barem malo herojske inspiracije. Možda su Juricu Pušenjaka vodili duhovi partizana dok je slikao ovaj rad, a svakako mu je ohrabrenje bio i stih Davida Bowiea: „We can be heroes, just for one day.“”
Feđa Gavrilović
BIOGRAFIJA UMJETNIKA:
Jurica Pušenjak rođen je 1996. godine u Zagrebu. Nakon završene Škole primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu, 2015. godine upisuje slikarski odsjek na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Godine 2020. diplomirao je na slikarskom odsjeku u klasi Zoltana Novaka s nagradom Akademskog vijeća ALU za najboljeg diplomanta u akad. god. 2019./2020. Tijekom studija dobio je nekoliko priznanja za svoj rad. Od 2018. djeluje kroz niz skupnih izložbi od kojih se ističu „Erste fragmenti 16“, u Laubi, 5. bijenale slikarstva te 6. bijenale slikarstva, u Domu HDLU, izlaganje i koautorstvo na izložbi „Tartagline police“ u Galeriji Forum te izložba „Oni odlaze“ u Gliptoteci HAZU. U sklopu “6. bijenalu slikarstva” osvaja Nagradu Vladimir Dodig Trokut, Iva Vraneković – umjetnici umjetniku. Član je HDLU.
Radno vrijeme izložbe:
srijeda – petak 11 do 19h
subota i nedjelja 10 do 18h,
ponedjeljkom, utorkom i praznikom zatvoreno.
Izložba ostaje otvorena do 10.4.2022.
6. BIJENALE SLIKARSTVA U POREČU
Izbor radova 6. bijenala slikarstva
Program Pučkog otvorenog učilišta Poreč
Istarska sabornica
Istarska sabornica, Matka Laginje 6
09.03. – 08.04. 2022.
Otvorenje izložbe u
srijedu, 09.03. 2022. u 19 sati
U srijedu, 09.03. 2022. u 19 sati u Istarskoj Sabornici / Pučko otvoreno učilište Poreč otvorit će se gostujuća izložba 6. bijenala slikarstva, koja će predstaviti selekciju radova sa 6. bijenala slikarstva koje se održalo u domu HDLU 2021. godine.
Bijenale slikarstva, u organizaciji Hrvatskog društva likovnih umjetnika, nacionalna je likovna manifestacija posvećena bilježenju scene i pomaka u mediju slikarstva, pokrenuta s idejom predstavljanja trenutačnog stanja hrvatskog slikarstva i sučeljavanja s aktualnim europskim slikarskim praksama.
Hrvatska selekcija predstavlja širok presjek generacija koje aktivno oblikuju slikarsku scenu, od najstarijih, članova HAZU-a, do najmlađih, koji stvaraju nove impulse ulaska na tu scenu, s ciljem bilježenja aktualne dvogodišnje produkcije.
Izložba u Poreču predstavlja izbor od 20-ak umjetničkih djela najistaknutijih autorica i autora koji su izlagali u sklopu glavne selekcije u Domu hrvatskih likovnih umjetnika u Zagrebu.
Odabrani umjetnici: Grgur Akrap, Matko Vekić, Maša Barišić, Martina Grlić, Jiao Guo, Iris Jambrek, Mia Maraković, Mia Matijević, Nikola Pjevačević, Lea Popinjač, Jurica Pušenjak, Domagoj Rogina, Josip Rončević, Patricija Purgar, Aleksandar Bezinović, Ivan Prerad, Đuro Seder, Ivan Prerad
Izložba je realizirana u suradnji Pučkog otovrenog učilišta Poreč s Hrvatskim društvom likovnih umjetnika.
radno vrijeme galerije: svakim danom od 10- 12 i 16 – 19
nedjeljom i državnim blagdanima zatvoreno
Slavko Kopač Grand Prix nagrada 6. bijenala slikarstva
Nagrada za mladog umjetnika 6. bijenala slikarstva
MSU nagrada
NMMU nagrada
Cloverfield nagrada
Vladimir Dodig Trokut
Iva Vraneković – umjetnici umjetniku
Nagrada reGalerija
Tomislav Buntak, Ivana Andabaka, Željko Marciuš, Sonja Bakota, Matko Vekić, Ivan Posavec, Luka Kušević, Jurica Pušenjak, Zoltan Novak, Nikola Pjevačević, Nataša Ivančević, Iris Jambrek
Odbor za dodjelu nagrada 6. bijenala slikarstva u sastavu: Snježana Pintarić (MSU), Miroslav Gašparović (MUO), Tomislav Buntak (HDLU), Josip Zanki (HDLU), Zlatan Vrkljan (ALU) dodijelio je nagradu Slavko Kopač Grand Prix 6. bijenala slikarstva (25.000,00kn neto) Matku Vekiću.
Tomislav Buntak, Ivana Andabaka, Matko Vekić
Dobitnik Nagrade za mladog umjetnika Bijenala slikarstva (20.000,00kn) je Nikola Pjevačević.
Nikola Pjevačević
Stručno vijeće Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb dodijelilo je MSU nagradu, koja uključuje samostalnu izložbu u galeriji MSU u 2023. godini, za vrijeme trajanja sljedećeg Bijenala Slikarstva Ivici Malčiću.
Nataša Ivančević, Ivica Malčić, Ivana Andabaka
Stručno vijeće Nacionalnog muzeja suvremene umjetnosti dodijelilo je NMMG nagradu, koja uključuje samostalnu izložbu u galeriji Josip Račić u 2023. godini, za vrijeme trajanja sljedećeg Bijenala Slikarstva Nikoli Pjevačeviću.
Željko Marciuš, Nikola Pjevačević
Odbor za dodjelu nagrada 6. bijenala slikarstva dodijelilo je Cloverfield nagradu, koja uključuje samostalnu izložbu u Galeriji Cloverfield, Iris Jambrek.
Nagrada Vladimir Dodik Trokut, Iva Vraneković – umjetnici umjetniku dodjeljuje na poticaj i zahvaljujući donaciji anonimnog filantropa, temeljem odluke odbora u sastavu Nikola Albaneže, Tomislav Buntak, Ivan Posavec te anonimni filantrop. Dobitnici tri jednakovrijedne nagrade od po 11.111,00kn neto te samostalne izložbe u galeriji Karas u 2023. su: Luka Kušević, Jurica Pušenjak, Đuro Seder.
Jurica Pušenjak, Esther Dav
Luka Kušević
Đuro Seder (iz postava 6. bijenala slikarstva)
Nagradu reGALERIJA, koju dodjeljuje reGALERIJA tvrtka u vlasništvu Regeneracije d.o.o. dobiva Aleksandar Bezinović. Nagrađeni će dobiti tapiseriju izrađenu prema motivu djela izloženog na Bijenalu slikarstva
Ivana Andabaka, Aleksandar Bezinović, Goran Mikec, Tomislav Buntak
Tomislav Buntak, Ivana Andbaka, Željko Marciuš, Zoltan Novak
OBRAZLOŽENJA NAGRADA :
Slavko Kopač Grand Prix nagrada 6. bijenala slikarstva
Matko Vekić
Matko Vekić, akademski slikar, red.prof.art., ovogodišnji je dobitnik Grand Prix nagrade na 6. Bijenalu slikarstva.
Već niz godina od samog početka karijere slikar Matko Vekić snažno utječe na slikarsku scenu dajući joj osobni identitet izvrsnim slikarskim izložbama. Nakon Umjetničkog paviljona, Muzeja za umjetnost i obrt, Gliptoteke HAZU, Doma HDLU-a njegova slikarska izložba ” Arhipelag” održana u MSU u Zagrebu 2021. obilježila je i čitavu izlagačku sezonu u RH.
Na 6. bijenalu slikarstva predstavljen je upravo s pet slika iz ciklusa “Arhipelag”.
Sama ideja Bijenala slikarstva je predstaviti i nagraditi slikare i slikarice koji su na poseban način obilježili dvogodišnje razdoblje što je upravo nagrađeni umjetnik, slikar Matko Vekić kroz izložbenu aktivnost kao i djelima izloženim na 6. bijenalu slikarstva na najbolji slikarski način predstavio stručnoj i širokoj javnosti.
Tomislav Buntak
Zoltan Novak, Matko Vekić
Nagrada za mladog umjetnika 6. bijenala slikarstva
Nikola Pjevačević
Nikola Pjevačević, akademski slikar, ovogodišnji je dobitnik Nagrade za mladog autora na 6. Bijenalu slikarstva.
Mladi slikar Nikola Pjevačević predstavio se na više samostalnih i skupnih izložbi u prošlom dvogodišnjem razdoblju. Posebno je zapažena njegova izložba održana u Galeriji SC gdje je na reprezentativan način izašao u javnost zaokruženim monokromatskim ciklusom slika. Slike, slikarska cjelina izložena na 6. Bijenalu slikarstva prezentira njegova trenutna umjetnička istraživanja , monokromatski pejzaž pun atmosfere reprezentativnih dimenzija.
Tomislav Buntak
Zoltan Novak, Nikola Pjevačević
MSU nagrada 6. bijenala slikarstva
Ivica Malčić
Stručno vijeće Muzeja suvremene umjetnosti odlučilo je dodijeliti nagradu Ivici Malčiću na 6. Bijenalu slikarstva za radove nastale tehnikom akrila na iverici naslovljene „My heros“ i „Kad smo bili tri moja brata i ja“, iz 2020. Vijeće je prepoznalo Malčićev kontinuirani rad na razvoju posve autorskog i samosvojnog vokabulara proširenog slikarstva. Također, Vijeće podcrtava umjetnikov duhovit, ironičan odnosno samoironičan pogled na svijet i britko komentiranje uvjeta umjetničke proizvodnje koje potom umješno transformira u radove bogate heterogenim kulturološkim registrima. Naposljetku, članice Stručnog vijeća nagrađuju Malčićevu ustrajnost u razradi njemu svojstvenog pristupa figuraciji kao i vješto kombiniranje aforističnih tekstualnih formi iz prvog lica jednine kojim dosljedno propituje institucionalne kanone.
NMMU nagrada 6. bijenala slikarstva
Nikola Pjevačević
Zadovoljstvo nam je obavijestiti Vas o dodjeli Nagrade Nacionalnoga muzeja moderne umjetnosti Nikoli Pjevačeviću u vidu samostalne izložbe u Galeriji „Josip Račić“ 2023. godine. Stručni žiri NMMU-a u sastavu: Branko Franceschi, Lada Bošnjak Velagić, Dajana Vlaisavljević i Željko Marciuš jednoglasno je 10. 11. 2021. nakon pomnoga razgledavanja Bijenala donio odluku o Nagradi. Slikar Nikola Pjevačeveić (1993.) izdvaja se iz heterogene produkcije ovogodišnjeg Bijenala moćnim i dimenzijama respektabilnim monokromnim poliptihom – velom zagrobnog života iz ciklusa Smiraj. Neospornim procesima stvaranja te odbacivanjem stroge formacije materije i forme autor stvara sliku u kategoriji njezine fizičke činjeničnosti, ali i duhovnosti u tradiciji monokromnoga slikarstva visoke moderne koju vrsno interpretira i značenjem preformulira. Stoga je žiri NMMU-a bezrezervno izdvojio ovog, što je posebno važno, mladoga umjetnika za samostalnu izložbu u Galeriji „Josip Račić“ 2023. godine.
Željko Marciuš
Nagrada Cloverfield
Iris Jambrek
Iris Jamberek vidimo kao umjetnicu koja se ističe te neopterećeno stupaju na scenu. Iris s lakoćom i ozbiljnošću izvedbe intrigira, a njenu svježu i novu energiju prepoznala je tvrtka Cloverfield. Zahvaljujući svojem jedinstvenom pristupom vlastitom stvaralaštvu i životnosti svojih djela, vidimo odličnu mogućnost za suradnju s novom mladom umjetnicom i realizaciju izložbe u galeriji Cloverfield. Bit će nam izuzetna čast pružiti naš prostor na raspolaganje umjetnici iz najmlađe slikarske generacije za predstavljanje njenih novih radova.
Dino Medvedec
Nagrada ReGalerija
Aleksandar Bezinović
reGALERIJA je tvrtka koja se već gotovo 55 godina bavi izradom ručno rađenih „custom made“ tepiha i tapiserija.
Osim tepiha za komercijalnu upotrebu, od samih početaka tvrtka gaji suradnju s mnogim likovnim umjetnicima, prenoseći njihova djela u za njih uvijek zanimljiv medij – tepihe i tapiserije, stvarajući na taj način i trajne kulturne vrijednosti.
Iz tog nam razloga nije bilo teško i nismo dvojili u odluci da podržimo i ovaj događaj, a ovom nagradom iznjedrimo još jednu dobru suradnju.
Iz mnoštva zanimljivih radova, odlučili smo izdvojiti rad autora Aleksandra Bezinovića kojeg smo prepoznali kao nešto što bi moglo odlično funkcionirati kao tepih ili tapiserija. Budući da sve naše tepihe izrađujemo od prirodnog materijala – kvalitetne runske vune, volimo istaknuti i udobnost kao jednu od njihovih karakteristika. Vjerujemo da ćemo u suradnji s Aleksandrom, njegov rad „Zona udobnosti“ zajednički pretvoriti u tepih koji će biti i atraktivan i udoban.
Goran Mikac
Nagrada Vladimir Dodig Trokut i Iva Vraneković – umjetnici umjetniku
Ivan Posavec, Jurica Pušenjak
Od Black Lives Matter, preko Artist Lives Matter, Beethovenove Ode radosti, Sex Pistolsa i fluidnosti lirske poezije, do remek-djela i nove svjetske senzacije suvremene hrvatske arhitekture bez presedana – novoga Nacionalnog stadiona i Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti (NMMU) u zajedničkom arhitektonskom ZDANJU.
Koliko god je čovjek, dok gleda zvjezdano nebo, zadivljen tim prizorom, jednako je tako, ili još više, zbunjen i smeten spoznajom što za postojanje svemira uopće nije potreban; ni on ni njegov život. Pa ipak, bez svoga postojanja čovjek ne bi mogao gledati u zvjezdano nebo i u svemiru tražiti razlog svoga postojanja…
Da parafraziramo; moje ime je Anonimni Filantrop i sve oko mene je crno-bijeli svijet,
a Bijenale slikarstva je budan san toga svijeta u boji. Prisutnost ideje nagrade, u funkcionalnoj stvarnosti ovoga svijeta i ove godine, materijalizira se kroz laureate te zahvaljujući njima Filantrop komunicira svoju prisutnost i namjeru; biti uz umjetnika i revalorizirati njegovu poziciju u društvu, svakako ne onakvom kakvo ono jest, već u društvu kakvo bi ono moglo biti po svojim neostvarenim potencijalima.
Dobitnici ovogodišnje nagrade su: Đuro Seder za beskompromisnu mladost i radost stvaranja u kojoj ta ista ljubav od neprestane radosti i mladosti pobjeđuje apsolutno sve nalik na Beethovenovu Odu radosti; Luka Kušević, koji svojim delikatnim lirskim načinom slikanja pokazuje da je pjesnik slikarstva i da ta materija lirske fluidnosti itekako može biti prisutna u rigidnoj tehnologiji i tehnologiji rigidnosti razmišljanja tzv. tehnološkog naprednog i rigidnog svijeta; te Jurica Pušenjak, za njegov angažiran narativ (pohvalnog provokativnog karaktera nalik na Sex Pistolse) koji – mada osobno ne dijelim njegov svjetonazor – shvaćam kao što u Francuskoj shvaćam i beskompromisno podržavam narativ tzv. Žutih prsluka, te u Sjedinjenim Američkim državama narativ koji se globalno itekako u prostoru suvremene umjetnosti i kulture interpretira, a poznat je kao Black Lives Matter. Ovih dana po prvi put u povijesti
čovječanstva prva žena crnkinja – biva panteonizirana, tj. ulazi u francuski Pantheon u Parizu. Ona je umjetnica, a ime joj je Josephin Baker (ujedno je i nositeljica medalje Francuskog pokreta otpora).
Put od ideja do realizacije ideja vrlo je sličan inspiraciji i realizaciji te inspiracije u umjetničko djelo. To vrijedi, kako za umjetnike, tako i za sve teoretičare i povjesničare umjetnosti te direktore srodnih institucija. I tu ima prostora za poboljšanje stvari bez potrebe javnog vrijeđana bilo koga, jer problemi u kulturi se ne rješavaju na takav način. Kultura pretpostavlja i integraciju osobne kulture te započinje od nas samih svoj dug put prema rezultatima, kako opće civilizacije, tako i naše osobne civiliziranosti.
Ako je svaki čovjek na ovom svijetu čudo ljubavi, onda je svaki umjetnik još jedinstvenije čudo poezije te ljubavi koja se ponekad realizira u formi dijaloga sa svojim talentom, talentom koji ga zove da se ostvari, ali kako to već biva, puno češće negoli ponekad, taj kreativni dijalog je zapravo izoliraniji i samotniji nego nam se čini. Već se šestu godinu preko HDLU dodjeljuje eksperimentalna Nagrada Vladimir Dodig Trokut i Iva Vraneković – umjetnici umjetniku, čiji je cilj iniciranje i razvijanje filantropije osviještenog pojedinca, ali još smo uvijek na skromnom početku. Zato je i moj doprinos realnoj problematici zapravo vrlo malen.
I zbog toga, neka u ogromnim pustinjama lijepih želja i riječi konačno nikne oaza ljubavi u Ministarstvu kulture RH i u srcu ministrice kulture, u srcu ministra financija te premijera, kako bi jednom zauvijek uklonili apsurdnu kaznu i opstrukciju razvoja filantropije u Hrvatskoj; razvoju onih osviještenih pojedinaca koji za to imaju i intelektualne i financijske mogućnosti, da uz korporativna ulaganja, sponzorstva i donacije u kulturu, omogućuju jedino održivu budućnost te razvoj vektora (kojih nažalost i nema mnogo) u sustavu kulture, te ono najvrjednije, život samih umjetnika u kulturi, bez kojih nema ni same kulture, a još manje smisla toga svega. Naime, iznos poreza za dodjelu Nagrade – koja i nije otkupnog karaktera – nije simboličan, nego je znatan iznos, koji se oduzima umjetniku i daljnjem razvoju same nagrade. Prestanimo samo hvaliti tu Nagradu i učinimo sve kako bismo zahvalili državi što ne uzima preko poreza novac namijenjen golom opstanku likovne umjetnosti i samih umjetnika.
Sva perspektivna ministarstva znaju na koji način se stimuliraju razne investicije; oslobađanjem poreza, nameta itd., a ne nametanjem poreza što, kratkoročno i dugoročno, odbija i destimulira i samu pomisao, a kamoli realizaciju te ideje o filantropiji. Na tu temu će se iduće godine održati izložba pod nazivom Ljubav na posljednji pogled u kojoj će sudjelovati svi laureati Nagrade te oboje umjetnika po kojima ta eksperimentalna nagrada – realno i univerzalno simbolično – nosi ime. Riječ je, zapravo, o velikoj kontradikciji i nekulturnoj inerciji koja treba nestati s horizonta ljudskih sloboda te slobode intelektualne misli i inicijative strukturirane konkretnim financijama jer je potpuno suprotna kapitalizmu i modernoj, razvijenoj demokraciji. Kad tražimo ispravljanje te nepravde, zapravo tražimo vašu ljubav jer, kako se kaže, bez ljubavi nema života pa jednako tako nema ni kulture, a još manje života u kulturi, jer kultura i umjetnost su najmonumentalnije i najuzvišenije metafore ljubavi života.
Sva sloboda ovoga svijeta u Hrvatskoj mi ništa ne vrijedi kad kao slobodni građanin svijeta želim pomoći umjetnicima, no prisiljen sam žrtvovati svoju slobodu i dostojanstvo te moram potpisati donatorski ugovor, iako donator nisam, niti to uopće želim biti. Ja sam nešto drugo, a s tim ugovorom se jamči impozantna svota legalne globe i oduzimanja moje slobode, onoga što jesam i što u slobodnom svijetu radim te se moram prilagoditi uvjetima i moralnim poniženjima koje mi država postavlja, a koja nisu na korist umjetnika ni meni, već u korist pohlepne države. To traje već šestu godinu. Već i taj podatak govori jako puno i odjekuje šengenskim prostorom Europske unije. Umjesto da cvjeta filantropija, u Hrvatskoj cvjeta anti-filantropija koja nosi imena: Slovenska, Rimac, Janaf, Žalac itd. unedogled, na sramotu poštenih građana od čijeg novca država živi.
Anonimni filantrop
Izložbu je moguće razgledati do nedjelje 5. prosinca, 2021.
Katalog 6. bijenala slikarstva možete prolistati OVDJE.
U Domu hrvatskih likovnih umjetnika, u popularnom Meštrovićevom paviljonu, 2. listopada 2019. u 19 sati otvara se peto izdanje značajne kulturne manifestacije, Bijenale slikarstva, koje će trajati sve do 8. prosinca.
Kroz radove 40 odabranih umjetnika/ca i 5 pozvanih umjetnika/ca predstavit će se presjek istaknutog stvaralaštva hrvatske slikarske scene u posljednje dvije godine. Tradicionalno, u okviru Bijenala slikarstva ugošćuje se i izložba inozemnih autora kojom se, prema konceptu gostujućeg kustosa, predstavlja presjek slikarske scene jednog europskog grada (2011., I am Berliner, Berlin; 2013., Vienna Calling, Beč, 2015., Exporting Gdańsk, Gdansk, 2017. Extended Painting, Prag). Ove godine ugošćuje se izložba THE LEIPZIG CONNECTION pod kustoskim konceptom Marka Gisbourna, koja otkriva bogatu raznolikost djela zaslužnih za međunarodni status četiri generacije važnih umjetnika iz Leipziga.
Prepoznavši sve veći broj umjetnika koji se izražavaju u mediju murala, prisutnih na brojnim javnim lokacijama, te značaj i kvalitetu ostvarenih djela kao novitet u program ovogodišnjeg Bijenala uveli smo predstavljene i ovog formata slikarskog izražavanja.
Također u suradnji s Akademijom likovnih umjetnosti u Zagrebu u Galeriji Šira bit će predstavljeni najistaknutiji studentski radovi kao dio popratnog programa.
Pavle Pavlović, Red Baron, 2019.
Bijenale slikarstva pokrenulo je Hrvatsko društvo likovnih umjetnika 2011. godine s idejom predstavljanja trenutačnog stanja hrvatske slikarske scene izložbom koja predstavlja širok presjek likovnog stvaralaštva generacija koje je aktivno oblikuju. Bijenale prati razvoj i trenutačne dosege hrvatskog slikarstva, predstavljajući prepoznatljive nastupe i autore u zadnje dvije godine. Ovo je prilika da javnost na jednom mjestu upozna različite generacije, nasljeđa i poetike pojedinačnih autora.
Ocjenjivački sud 5. bijenala slikarstva u sastavu: Tomislav Buntak, Danko Friščić i Zlatan Vrkljan odabrao je temeljem natječaja 40 umjetnika/ca:
Aleksandar Bezinović, Anabel Zanze, Andrej Tomić, Damir Sobota, Domagoj Rogina, Đuro Seder, Emanuela Lekić, Fedor Fischer, Gordana Meštrović, Grgur Akrap, Ivan Marković, Ivan Prerad, Jasmina Krajačić, Josip Tirić, Jurica Pušenjak, Katrin Radovani, Lea Popinjač, Luka Kušević, Maja Bachler, Marija Matić, Marko Zeman, Martina Fabijanović, Matej Pašalić, Matko Vekić, Milić Zdravko, Monika Meglić, Nataša Vuković, Nikica Jurković, Pavle Pavlović, Predrag Todorović, Radovan Kunić, Sebastijan Dračić, Sibel Latin, Stipan Tadić, Stjepan Šandrk, Tara Beata Racz, Valentina Supanz Marinić, Viktor Daldon, Zlatan Vehabović, Željka Cupek
i pozvao 5 umjetnika:
Bojan Šumonja, Martina Grlić, Vatroslav Kuliš, Zoltan Novak, Željko Kipke.
Zahvalnošću Hrvatske poštanske banke, generalnog pokrovitelja 5. bijenala slikarstva, i ove godine dodijelit će se dvije novčane nagrade za istaknute umjetnike: HPB Grand Prix u iznosu 20.000,00 kn i HPB nagrada za mladog umjetnika u iznosu 10.000,00 kn, dok će na inicijativu anonimnog filantropa, potaknutog opusom umjetnika Ive Vraneković i Vladimira Dodiga Trokuta, kao poticaj radu i produkciji mladim umjetnicima, biti dodijeljena novčana nagrada “Iva Vraneković – Vladimir Dodig Trokut: umjetnici umjetniku”. Proglašenje i dodjela nagrada, uz promociju kataloga, upriličit će se u završnom tjednu 5. bijenala slikarstva.
POPRATNI PROGRAM 5. bijenala slikarstva:
Murali
U Galeriji Prsten, paralelno s likovnim postavom 5. bijenala slikarstva, po prvi put bit će predstavljena i selekcija najznačajnijih ostvarenja street arta, odnosno presjek najistaknutijih recentnih murala s područja Hrvatske.
Bit će predstavljeni: Damir Sobota, Goran Rakić, Jelena Bando, Lav Paripović, Melinda Šefčić, Miron Milić, Sanja Stojković (Tifani Rubi), Slaven Lunar Kosanović, Stipan Tadić, Tomislav Lončarić (Lonac), Tomislav Buntak, Vladimir Tomić (Mosk)
Izložba studenata Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu
Galeriji Šira
09.10. – 29.10.2019.
Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu u Galeriji Šira će predstaviti izložbu radova studenata diplomskog studija Slikarskog odsjeka te radove studenata diplomskog studija Likovna kultura pri Nastavničkom odsjeku realiziranih u sklopu glavnog umjetničkog predmeta Slikarstvo.
Stručna vodstva kroz izložbu:
Tijekom trajanja Bijenala, svaki četvrtak u 17.30, organizirat će se stručno vodstvo kroz izložbu. Okupljanje za vodstvo je ispred Galerije Bačva Doma hrvatskih likovnih umjetnika, Trg žrtava fašizma 16, Zagreb. Vodstva su besplatna uz predočenje ulaznice.
Za grupe veće od 10 posjetitelja ili izvan navedenog termina, molimo poslati prethodni upit na tajnistvo@hdlu.hr
GOSTUJUĆA IZLOŽBA
THE LEIPZIG CONNECTION
Matthias Weischer, Bau 2, 2019.
UZ LJUBAZNOST PRIVATNE KOLEKCIJE
Izložba slika umjetnika školovanih u Lepzigu tijekom proteklih dvadeset pet godina na neki način predstavlja estetski fenomen. Izložba pod nazivom The Leipzig Connection otkriva bogatu raznolikost djela zaslužnih za međunarodni status četiri generacije važnih umjetnika. U ovoj je izložbi slikarski fokus usmjeren na postkomunističke slikarske generacije. To znači, počevši od onih koji su studirali na Lajpciškoj akademiji 1980-ih pa do kraja DDR-a (Ponovno ujedinjenje Njemačke uslijedilo je 1990.). Međutim, izložba također pruža i vizualni uvidi u pretke Škole kao i materijal koji je doprinio njenom razvoju. Od 1960-ih pa nadalje, ono što je počelo prije svega kao Akademija za knjigu i grafiku, postalo je glavna slikarska tradicija u istočnoj Njemačkoj. (…)
Stoga je cilj izložbe Leipzig Connection javnosti u Zagrebu predstaviti bogatu raznolikost figurativnih umjetnika praktičara školovanih u Leipzigu i to u kontekstu hrvatskog bijenala slikarstva. Činjenica da HDLU ima stalni rezidencijalni program u Leipzigu svjedoči o kontinuiranoj vezi i time otvara ova dva grada različitim slikarskim tradicijama i daljnjim fazama plodne interakcije i hibridizacije. Razmjerno veličini i opsegu, Zagreb i Leipzig u drugim aspektima dijele komunističku povijest koja se očituje u suptilno različitim vidovima potrebe. Kao izložba The Leipzig Connection se treba promatrati kao pregled pola stoljeća kreativnog izražavanja, a istodobno je treba čitati kao primjer oslobađanja, kao institucionalnu regeneraciju od lažnih hipoteza ideološkog slikarstva.
Iz predgovora: Mark Gisbourne
Kustos: Mark Gisbourne
Popis izlagača: Hans Aichinger, Tilo Baumgärtel, Christian Brandl, Falk Gernegroß , Sighard Gille, Rayk Goetze, Bernhard Heisig, Julius Hofmann, Martin Kobe, Axel Krause, Markus Matthias Krüger, Corinne von Lebusa, Akos Novaky, Gudrun Petersdorff, Ulf Puder, Arno Rink, Johannes Rochhausen, Christoph Ruckhäberle, Rigo Schmidt, Annette Schröter, Volker Stelzmann, Miriam Vlaming, Matthias Weischer, Doris Ziegler.
BIOGRAFIJA KUSTOSA
THE LEIPZIG CONNECTION – PREDGOVOR
Organizator:
Uz potporu:
MEŠTROVIĆEV PAVILJON ZATVOREN ZBOG OBNOVE
INFORMACIJE ZA POSJETITELJE
