Posts Tagged ‘Marija Matić’

GODIŠNJA IZLOŽBA ČLANOVA HDLU 2020.
DOM HDLU
16.7. – 14.8. 2020.

 

 

U četvrtak, 16. srpnja, 2020. u 20.00 u Domu hrvatskih likovnih umjetnika otvorit će se grupna izložba pod nazivom Godišnja izložba članova HDLU.

Otvorenje će se održati na otvorenome ispred glavnog ulaza u Dom HDLU.

Godišnja izložba članova je revijalna izložba koja prema svojoj dugoj tradiciji podastire javnosti na uvid tekuću produkciju (ne stariju od godine dana), ostvarenu u svim disciplinama; od klasičnih do novomedijskih.

Presjekom izloženih odabranih radova potvrđuje se kako je riječ o poticajnoj izložbi u njezinim daljnjim promišljanjima i realizacijama time osnažujući njezin značaj. Koncept odabira autora temelji se na odabiru jednog autorskog rada prijavljenog na natječaj te na odabiru pozvanih autora.

Pozvani autori su: Darija Jelinčić, Domagoj Rogina, Đuro Seder, Grgur Akrap, Ivan Barun, Jelena Lovrec, Lea Popinjač, Lina Kovačević, Marija Matić, Marko Zeman, Matej Knežević, Mia Matijević, Mirjana Vodopija, Tara Beata Ratz, Valentina Supanz Marinić, Vlasta Delimar, Zoltan Novak

Izlažu:  Alma Dujmović, Alma Orlić, Ana Horvat, Ana Jagić, Ana Kolega, Ana Kovač, Andro Grdinić, Antonia Maričević, Biljana Knebl, Branko Bobić, Celestina Vićević , Damir Facan-Grdiša, Darija Dolanski Majdak, Darija Jelinčić, Darko Sever, Daslav Petrović, Davor Šunk, Dejan Gotić, Dijana Nazor Čorda, Donat Orlić, Dorica Matjan, Dražen Josip Pavić –  Ivan Lovreković, Dubravko Sertić, Dušanka Jablanović, Đuro Butina, Franjo Matešin, Franjo Molnar, Gligorija Sazdovski, Goran Milinković, Gorana Težak, Gordana Graovac, Gordana Špoljar Andrašić, Hrvoje Đukez, Iva Haramina Milinković, Iva Matija Bitanga, Iva Sabolić, Iva Valentić, Ivana Filip, Ivana Kutuzović, Ivana Ognjanovac i Mare Šuljak, Ivo Mladošić, Ivo Pilat, Jadranka Fatur, Jadranka Mlinar, Jasminka Konjević, Josip Šimić, Karina Sladović, Kata Jelovčić, Katica Mandarić Erceg, Katrin K. Radovani, Koraljka Beker, Krešimir Ivić, Ksenija Kordić, Laura Martinović, Lea Vidaković, Leo Vukelić, Leonardo Budimlić Majnarić, Libuša Kirac, Lidija Mauri, Lili Gluić, Lucija Skoblar, Luka Gusić, Ljerka Žinglerin Kokot, Ljiljana Barković, Maja Pejčinović, Maja Sučević Miklin, Marija Lopac, Marija Raduljković – Jooste, Marijan Jakubin, Marijan Vlahović, Mario Miličić, Mario Tomas, Marko Zubak, Martina Gracin, Martina Kamenečki, Mate Franin Pećarica, Mato Gereci, Mia Vučić, Milan Božić, Milan Sokolić, Mirjana Vajdić, Mirko Rafaj, Miroslav Huzjak, Mirta Boban, Morana Varović Čekolj, Nada Martinjak, Natalia Borčić, Natalija Stipetić Ćus, Nedeljko Tintor, Nenad Jalšovec, Nika Petrović, Nikolina Starčević Vorgić, Nikolina Šimunović, Nives Missoni, Olena Sokolovska , Olivera, Cavrić, Paula Bule, Petra Lidija Ševeljević, Predrag Lešić, Renata Chalupa Prvan, Slavko Androić, Tina Erjavec Šeper, Tomislav Šilipetar, Toni Mijač, Valentina Šuljić, Vanda Čižmek, Vanda Jurković, Vanina Topić, Vedran Klemen, Vedran Markulin, Vedran Ružić,  Vesna Šantak, Višnja Markovinović, Vladimir Bašić, Vlasta Beketić Dugonjić, Vlasta Pastuović Aleksić, Zdenko Krulić, Zdenko Mrčela, Zlatko Kapusta, Zoran Džapo, Zorica Turkalj, Željka Grobotek, Željko Begović

 

Organizator:

 

Uz potporu:

           

 

 

INFORMACIJE O ULAZNICAMA

Radno vrijeme:
srijeda – petak 11 do 19h, subota i nedjelja 10 do 18h, ponedjeljkom, utorkom i blagdanom zatvoreno.

 

Na ulazu u Dom HDLU nalazi se bočica s dezinfekcijskim sredstvom za posjetitelje, koji su obavezni dezinficirati ruke pri ulasku u Galerije.
Čuvarica na ulazu u Galerije imat će zaštitnu masku i rukavice te kontrolirati broj posjetitelja.
Posjetitelji su dužni održavati razmak od 2 metra.
Kvake, te sve ostale površine za koje se uoči da ih posjetitelji često dodiruju, redovito će se dezinficirati.

 

U Domu hrvatskih likovnih umjetnika, u popularnom Meštrovićevom paviljonu, 2. listopada 2019. u 19 sati otvara se peto izdanje značajne kulturne manifestacije, Bijenale slikarstva, koje će trajati sve do 8. prosinca.

Kroz radove 40 odabranih umjetnika/ca i 5 pozvanih umjetnika/ca predstavit će se presjek istaknutog stvaralaštva hrvatske slikarske scene u posljednje dvije godine. Tradicionalno, u okviru Bijenala slikarstva ugošćuje se i izložba inozemnih autora kojom se, prema konceptu gostujućeg kustosa, predstavlja presjek slikarske scene jednog europskog grada (2011., I am Berliner, Berlin; 2013., Vienna Calling, Beč, 2015., Exporting Gdańsk, Gdansk, 2017. Extended Painting, Prag). Ove godine ugošćuje se izložba THE LEIPZIG CONNECTION pod kustoskim konceptom Marka Gisbourna, koja otkriva bogatu raznolikost djela zaslužnih za međunarodni status četiri generacije važnih umjetnika iz Leipziga.

Prepoznavši sve veći broj umjetnika koji se izražavaju u mediju murala, prisutnih na brojnim javnim lokacijama, te značaj i kvalitetu ostvarenih djela kao novitet u program ovogodišnjeg Bijenala uveli smo predstavljene i ovog formata slikarskog izražavanja.

Također u suradnji s Akademijom likovnih umjetnosti u Zagrebu u Galeriji Šira bit će predstavljeni najistaknutiji studentski radovi kao dio popratnog programa.

 

Pavle Pavlović, Red Baron, 2019.

 

Bijenale slikarstva pokrenulo je Hrvatsko društvo likovnih umjetnika 2011. godine s idejom predstavljanja trenutačnog stanja hrvatske slikarske scene izložbom koja predstavlja širok presjek likovnog stvaralaštva generacija koje je aktivno oblikuju. Bijenale prati razvoj i trenutačne dosege hrvatskog slikarstva, predstavljajući prepoznatljive nastupe i autore u zadnje dvije godine. Ovo je prilika da javnost na jednom mjestu upozna različite generacije, nasljeđa i poetike pojedinačnih autora.

Ocjenjivački sud 5. bijenala slikarstva u sastavu: Tomislav Buntak, Danko Friščić i Zlatan Vrkljan odabrao je temeljem natječaja 40 umjetnika/ca:

Aleksandar Bezinović, Anabel Zanze, Andrej Tomić, Damir Sobota, Domagoj Rogina, Đuro Seder, Emanuela Lekić, Fedor Fischer, Gordana Meštrović, Grgur Akrap, Ivan Marković, Ivan Prerad, Jasmina Krajačić, Josip Tirić, Jurica Pušenjak, Katrin Radovani, Lea Popinjač, Luka Kušević, Maja Bachler, Marija Matić, Marko Zeman, Martina Fabijanović, Matej Pašalić, Matko Vekić, Milić Zdravko, Monika Meglić, Nataša Vuković, Nikica Jurković, Pavle Pavlović, Predrag Todorović, Radovan Kunić, Sebastijan Dračić, Sibel Latin, Stipan Tadić, Stjepan Šandrk, Tara Beata Racz, Valentina Supanz Marinić, Viktor Daldon, Zlatan Vehabović, Željka Cupek

pozvao 5 umjetnika:

Bojan Šumonja, Martina Grlić, Vatroslav Kuliš, Zoltan Novak, Željko Kipke.

 

Zahvalnošću Hrvatske poštanske banke, generalnog pokrovitelja 5. bijenala slikarstva, i ove godine dodijelit će se dvije novčane nagrade za istaknute umjetnike: HPB Grand Prix u iznosu 20.000,00 kn HPB nagrada za mladog umjetnika u iznosu 10.000,00 kn, dok će na inicijativu anonimnog filantropa, potaknutog opusom umjetnika Ive Vraneković i Vladimira Dodiga Trokuta, kao poticaj radu i produkciji mladim umjetnicima, biti dodijeljena novčana nagrada “Iva Vraneković – Vladimir Dodig Trokut: umjetnici umjetniku”.  Proglašenje i dodjela nagrada, uz promociju kataloga, upriličit će se u završnom tjednu 5. bijenala slikarstva.

 

POPRATNI PROGRAM 5. bijenala slikarstva:

Murali
U Galeriji Prsten, paralelno s likovnim postavom 5. bijenala slikarstva, po prvi put bit će predstavljena i selekcija najznačajnijih ostvarenja street arta, odnosno presjek najistaknutijih recentnih murala s područja Hrvatske.
Bit će predstavljeni:  Damir Sobota, Goran Rakić, Jelena Bando, Lav Paripović, Melinda Šefčić, Miron Milić, Sanja Stojković (Tifani Rubi), Slaven Lunar Kosanović, Stipan Tadić, Tomislav Lončarić (Lonac), Tomislav Buntak, Vladimir Tomić (Mosk)

Izložba studenata Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu
Galeriji Šira
09.10. – 29.10.2019.
Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu u Galeriji Šira će predstaviti izložbu radova studenata diplomskog studija Slikarskog odsjeka te radove studenata diplomskog studija Likovna kultura pri Nastavničkom odsjeku realiziranih u sklopu glavnog umjetničkog predmeta Slikarstvo.

Stručna vodstva kroz izložbu:
Tijekom trajanja Bijenala, svaki četvrtak u 17.30, organizirat će se stručno vodstvo kroz izložbu. Okupljanje za vodstvo je ispred Galerije Bačva Doma hrvatskih likovnih umjetnika, Trg žrtava fašizma 16, Zagreb. Vodstva su besplatna uz predočenje ulaznice.
Za grupe veće od 10 posjetitelja ili izvan navedenog termina, molimo poslati prethodni upit na tajnistvo@hdlu.hr

 

                                               

GOSTUJUĆA IZLOŽBA

THE LEIPZIG CONNECTION

                                               

Matthias Weischer, Bau 2, 2019.

UZ LJUBAZNOST PRIVATNE KOLEKCIJE

 

Izložba slika umjetnika školovanih u Lepzigu tijekom proteklih dvadeset pet godina na neki način predstavlja estetski fenomen. Izložba pod nazivom The Leipzig Connection otkriva bogatu raznolikost djela zaslužnih za međunarodni status četiri generacije važnih umjetnika. U ovoj je izložbi slikarski fokus usmjeren na postkomunističke slikarske generacije. To znači, počevši od onih koji su studirali na Lajpciškoj akademiji 1980-ih pa do kraja DDR-a (Ponovno ujedinjenje Njemačke uslijedilo je 1990.). Međutim, izložba također pruža i vizualni uvidi u pretke Škole kao i materijal koji je doprinio njenom razvoju. Od 1960-ih pa nadalje, ono što je počelo prije svega kao Akademija za knjigu i grafiku, postalo je glavna slikarska tradicija u istočnoj Njemačkoj. (…)

Stoga je cilj izložbe Leipzig Connection javnosti u Zagrebu predstaviti bogatu raznolikost figurativnih umjetnika praktičara školovanih u Leipzigu i to u kontekstu hrvatskog bijenala slikarstva. Činjenica da HDLU ima stalni rezidencijalni program u Leipzigu svjedoči o kontinuiranoj vezi i time otvara ova dva grada različitim slikarskim tradicijama i daljnjim fazama plodne interakcije i hibridizacije. Razmjerno veličini i opsegu, Zagreb i Leipzig u drugim aspektima dijele komunističku povijest koja se očituje u suptilno različitim vidovima potrebe. Kao izložba The Leipzig Connection se treba promatrati kao pregled pola stoljeća kreativnog izražavanja, a istodobno je treba čitati kao primjer oslobađanja, kao institucionalnu regeneraciju od lažnih hipoteza ideološkog slikarstva.

Iz predgovora: Mark Gisbourne

 

Kustos: Mark Gisbourne

Popis izlagača: Hans Aichinger, Tilo Baumgärtel, Christian Brandl, Falk Gernegroß , Sighard Gille,  Rayk Goetze, Bernhard Heisig, Julius Hofmann, Martin Kobe, Axel Krause, Markus Matthias Krüger, Corinne von Lebusa, Akos Novaky, Gudrun Petersdorff, Ulf Puder, Arno Rink, Johannes Rochhausen, Christoph Ruckhäberle, Rigo Schmidt, Annette Schröter, Volker Stelzmann, Miriam Vlaming, Matthias Weischer, Doris Ziegler.

 

BIOGRAFIJA KUSTOSA
THE LEIPZIG CONNECTION – PREDGOVOR

 

 

INFORMACIJE O ULAZNICAMA

 

Organizator:

 

Uz potporu:

MARIJA MATIĆ
GLAS LINIJE DOLAZI IZ DUŠE
Galerija Karas
05. – 17. 03. 2019. 

 

 

Opširnije ...

Otvorenje, 24.5.2018., u 19h

U četvrtak, 24. svibnja 2018. godine u 19:00 sati, u Domu hrvatskih likovnih umjetnika na Trgu žrtava fašizma 16, održat će se otvorenje 34. SALONA MLADIH – PANOPTIKON prema koncepciji Mirne Rul. Izložba ostaje otvorena do 26. lipnja 2018.

Salon mladih već se tradicionalno održava svake dvije godine, a ovo je njegovo 34. izdanje. Povodom 150. godišnjice djelovanja Hrvatskog društva likovnih umjetnika, ali i 50. godišnjice postojanja institucije Salona mladih, ovogodišnji će Salon, između ostalog, obilježiti i kontinuitet njihova postojanja.

Kružna građevina…Zatvorenici u svojim ćelijama, zauzimaju obodni prsten – službenici u centru. Zastorima i ostalim napravama, nadzornici su sakriveni od pogleda zatvorenika: otuda osjećaj određene sveprisutnosti – Cijeli krug vidljiv je s malom ili, ako je potrebno, bez ikakve promjene mjesta. Jedna pozicija u nadzornom prostoru osigurava savršenu vidljivost svake ćelije…

Proposal for a New and Less Expensive mode of Employing and Reforming Convicts

Jeremy Bentham

Još  davne 1979. godine umjetnici okupljeni oko Radne zajednice umjetnika Podroom, prezentirali su Ugovor o uvjetima javne prezentacije umjetničkog rada kojim su zahtijevali bolju poziciju umjetnika u odnosu na institucije, ukazali na potrebu financijskog vrednovanja umjetničkog rada, te upozorili na problem unaprijed definiranih estetsko-umjetničkih vrijednosti od strane institucija.[1]

Više nego ikada, zadnjih nekoliko desetljeća umjetnici ovise o institucionalnim izvorima financiranja (stipendije, honorari, državni/gradski poticaji…); radovi se, gotovo u pravilu, produciraju upravo za institucije, prilagođavaju im se, te oblikuju u skladu i ovisno o njima. Umjetnost je kontekstualizirana i politizirana praksa, dok je polje umjetnosti prostor vječitog pregovaranja i konflikata između različitih aktera (Bourdieu)[2]  – umjetnika, škola/akademija, galerija, muzeja, tržišta, profesionalaca, itd. a opstaje samo onaj tko posjeduje „habitus“, tj. „igra“ prema pravilima igre koja, opet, kreiraju institucije. Beti Žerovc [3] povlači paralelu između izložbe suvremene umjetnosti i religijskog rituala,  gdje kustos,  predstavljajući „vrhovnog svećenika”, stvara ideološki temelj za promociju interesa financijskih i kulturnih centara moći, koji mu, s druge strane, omogućuju povlaštenu poziciju unutar institucija. Umrežavanje i konekcije (kako kustosa, tako i umjetnika) s relevantnim akterima iz kulturnog i političkog miljea predstavljaju conditio sine qua non uspjeha, dobrog pozicioniranja, opstanka na kulturno-umjetničkoj sceni te stabilnog materijalnog statusa. No, spomenute pozicije moći značajno se razlikuju promatramo li svjetski ili hrvatski kontekst. U svjetskom kontekstu, postoje različite platforme – Artfacts.com, MutualArt.com, Artist Pension Trust i sl.; umjetnici su izloženi panoptičkom pogledu i analizi te vrednovanju temeljenom na algoritamskim izračunima i risk managementu u skladu s interesima neoliberalnih centara moći. Vrednovanje se i prognoza uspješnosti temelje na broju izložaba i relevantnosti izložbenih prostora u kojima izlažu, prodaji radova, popularnosti među članovima i medijskoj prisutnosti. Viša rangiranost osigurava i lakši pristup institucijama, financijama, kao i relevantnim svjetskim umjetničkim događanjima. No, kada je riječ o hrvatskim umjetnicima, tek oni malobrojni prisutni su na spomenutim platformama; najveći broj umjetnika stvara unutar svoje mikro zajednice, uz minimalna produkcijska sredstva i gotovo volonterski angažman. Sve nesigurnija pozicija čini ih ovisnima o različitim  nacionalnim centrima moći. Lokalne institucije njihov su panoptikon. Izloženi „nadzoru i kazni“[4], koja se često manifestira naprosto kao odsustvo interesa ili izostanak „nagrade”, svjedoče sustavnim tendencijama prekarizacije njihove pozicije u hrvatskom društvu.

Radovi izloženi u sklopu ovogodišnjeg Salona mladih referiraju se na pojam panoptikona u njegovim različitim metaforičkim značenjima te ih, ovisno o tretiranju samog pojma, možemo ugrubo podijeliti u nekoliko skupina. U prvoj se skupini nalaze umjetnici koji panoptikon prepoznaju u društvu kontrole i u svojim se radovima kritički  odnose naspram vršitelja nadzora, ali i kazne (pa i one koja se očituje kao izostanak nagrade), bilo da je riječ o hrvatskim kulturnim i umjetničkim institucijama (Barišić, Tomasović, Popijač, Lovrec), medijima (Sladetić) ili nadzoru putem nadzornih kamera (Miloš). Bijeg od ovakvog društva kontrole omogućuje Drinkovićev Brisač identiteta, dok Hršak, s druge strane, pomalo strepi od odlaska iz sigurnog okrilja institucije – Akademije likovnih umjetnosti. Bachler, Ivković i Vernić propituju odnos institucije, umjetnika i recipijenta – Bachler izlaže rad koji nije a priori umjetničko djelo, očekujući da ga institucija proglasi takvime, Ivković dovodi u pitanje svaki pokušaj tumačenja umjetničkog djela od strane institucije, ali i promatrača,  dok se Vernić ironijski odnosi naspram „elitizacije umjetnosti“. Oštru kritiku političkih centara moći čije su malverzacije i nebriga doveli do propasti industrije, ali i čitavih regija, čitamo u radovima Vukovića i Matokovića, a nezakonitih radnji lokalnih moćnika, s ciljem pribavljanja financijske koristi, u radu Stojićević. Nemar gradskih vlasti prema napuštenim prostorima kritizira Pilj, ekstenzivnu izgradnju zagrebačkih fontana tematizira Vanda Kreutz, a odnos periferije i centra Giba i Rogić. Kovačić i Koruga, obje se u svojim radovima referiraju na Virginiju Woolf, apostrofirajući pitanje položaja umjetnica u Hrvatskoj u odnosu na muške kolege, u smislu još izraženije prekarizacije njihove pozicije. Potrebu za „akomodavanjem“ raznovrsnim pozicijama moći osvijestili su u svojim radovima Novak, koji pokušava „balansirati između višestrukih uloga“ koje umjetnik mora igrati kako bi opstao u umjetničkom svijetu, Leko koja je „prestala brinuti i zavoljela sistem“, Pongrac koja vidi mogućnost rasta i u skučenim, gotovo zatvorskim, uvjetima, i Stojanović koja uči kako se prilagoditi okolnostima promatrajući svijet oko sebe. Više ili manje suptilnu subverziju ovako uređene stvarnosti iščitavamo u radovima Meić, Jakuš i Marić, a tjeskoba zbog stvarnosti od koje ne možemo pobjeći, baš kao ni iz Benthamovog panoptikona, obuzima nas već s prvim pogledom na radove Matić i Ančić. Egzistencijalna tjeskoba i dehumanizacija prisutna je i u radu Ivane Tkalčić, čiji hiperrealni svijet predstavlja utopiju za digitalne informacije, ali zatvor za čovjeka.

Čitavoj su priči, gotovo ludički i pomalo ironično, pristupili Tudek i Mihaljević, koji panoptikonu pristupaju na razini forme, a ne sadržaja, referirajući se upravo na krug kao gradivni element njegove arhitekture.

I sam će Meštrovićev paviljon, svojom kružnom formom, tijekom trajanja Salona, prizivati Benthamov panoptikon, pri čemu će, mladi umjetnici i njihovi radovi biti izloženi panoptičkom, „neumoljivom pogledu u budućnost“[5] hrvatske likovne umjetnosti.

                                                                         Mirna Rul, kustosica 34. salona mladih

 

Umjetnice/i:

Sukladno koncepciji Panoptikon i propozicijama natječaja, stručni žiri u sastavu: Mirna Rul, kustosica 34. salona mladih; Ida Blažičko, umjetnica i predstavnica Organizacijskog odbora 34. salona mladih; Tihana Puc, povjesničarka umjetnosti, Vladimir Tatomir, nezavisni kustos i Igor Ruf, umjetnik odabrao je 24  umjetnika/ce:

Maja Bachler, Maša Barišić, Vitar Drinković, Tomislav Hršak, Tea Ivković, Valerija Jakuš,  Marija Koruga, Anja Leko, Kristina Marić, Marija Matić, Vida Meić, Niko Mihaljević, Anita Miloš, Vladimir Novak, Filip Pilj, Kristina Pongrac, Ana Sladetić, Josipa Stojanović, Lana Stojićević, Ivana Tkalčić, Vice Tomasović, Ivan Tudek, Vendi Vernić, Nebojša Vuković,

dok je kustosica 34. salona mladih pozvala i:

Mariju Ančić, Anu Kovačić, Vandu Kreutz, Jelenu Lovrec i Marija Matokovića.

Autori pozvani na sudjelovanje u sklopu Art Lab-a su:  Mihael Giba i Frane Rogić, te Petar Popijač i Maja Flajsig

 

[1] Arhiv konceptualnih i neoavangardnih umjetničkih praksi, Podroom, http://digitizing-ideas.org/hr/istrazi/podroom

[2] Pierre Bourdieu, The Rules of Art, Stanford University Press, 1995.

[3] Beti Žerovc, When Attitudes Become the Norm, Društvo Igor Zabel za kulturo in teorijo (Ljubljana) & Archive Books (Berlin), 2015.

[4] Michel Foucault

[5] Željko Kipke, „Neumoljiv pogled u budućnost“, izložba u Galeriji SC, 2014.

 

Popratni program 34. salona mladih

 

 

INFORMACIJE O ULAZNICAMA

RADNO VRIJEME GALERIJA

srijeda – petak: 11 – 19 h
subota i nedjelja 10 – 18 h
ponedjeljkom, utorkom i blagdanom zatvoreno

Info

RADNO VRIJEME GALERIJA PRSTEN, BAČVA I PM (DOM HDLU)

Tijekom trajanja izložbe Murtić 100 do 18.7.2021. radno vrijeme je od ponedjeljka do nedjelje od 11 do 21h

Redovno radno vrijeme nakon 18.7.2021.:
srijeda – petak 11 do 19h
subota i nedjelja 10 do 18h,
ponedjeljkom, utorkom i praznikom zatvoreno.

Trg žrtava fašizma 16, Zagreb

 

RADNO VRIJEME GALERIJE KARAS

utorak: 10 – 13 sati
srijeda – petak: 16 – 20 sati
subota 10 – 13 sati
nedjeljom, ponedjeljkom i praznikom zatvoreno

Zvonimirova 58, Zagreb

Više informacija…

Dan otvorenih vrata

Izdvojeno

PLATI UMJETNIKA!

Web Hosting

Avalon web hosting
HDLU